DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Svojom koncepcijom ovaj pisani uradak predstavlja
vrlo temeljitu retrospektivnu monografiju interdisciplinarnog
karaktera, čija je zajednička nit poveznica lov
odnosno lovstvo. Zbog različitog stila autora pojedinih
priloga uradak predstavlja svojevrsnu zbirku djela o
lovstvu Dalmacije, djelomično pisanu stručno-popularno,
a dobrim djelom s obilježjima izvornog znanstvenog
rada. Iz toga proizlazi i očiti cilj autora da lovstvo
približi sa svih gledišta širokoj čitalačkoj publici,


s osnovnom željom da u njima potakne osjećaj očuvanja
prirodnih bogatstava naše domovine, kao zahvalu
precima i zalog budućim baštinicima. Siguran sam da
će ispunjenje ovih želja biti minimalna nagrada za
istinski istraživački entuzijazam i ogroman trud uložen
u pripremu ovog kapitalnog djela.


Doc. dr. sc. Tihomir Florijančić
Poljoprivredni fakultet u Osijeku


BOLESTI I ŠTETNICI OBIČNE JELE (Abies alba Mill.)
U BOSNI I HERCEGOVINI


Na IV simpoziju zaštite bilja u Bosni i Hercegovini,
u Tesliću 12. 12. 2007. godine, pod gornjim naslovom
promovirana je MONOGRAFIJA o zaštitarskoj problematici
jele. Napisalo ju je 7 autora: Midhat U s č u p lić ,
Mirza Dautbašić, Tarik Treštić, Emsud Selman,
Osman Mujezinović, Tanja Nišić i Božica Jokanović.


Izdavač je Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini,
sa sjedištem u Mostaru i Banja Luci. Monografiju
su recenzirali prof. dr. sc. Milan G la v a š i izv.
prof. dr. sc. Boris Hr a š o v e c (Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu). Djelo obuhvaća 114 stranica, gdje
je uz tekst uključeno 35 izuzetno kvalitetnih slika u boji,


37 histograma i 26 tablica. Čitava materija podijeljena
je u 8 poglavlja:


1.
Opoćenito o jeli
2.
Prateće bolesti i štetnici jele
3.
O sušenju jele općenito
4.
Faktori okoline značajni za sušenje jele u B i H
5.
Zdravstveno stanje jele u B i H u prošlosti
6.
Nova istraživanja sušenja jele u B i H
7.
Opće mjere zaštite pri gospodarenju šumama sa
jelom
8.
Zaključci
Nakon poglavlja slijedi sažetak na engleskom jeziku
(7 stranica), zahvala i popis 42 citata literature.


Pregled po poglavljima


1.
U prvom poglavlju dati su podaci o broju vrsta iz
roda Abies i areal obične jele, te bitne genetske, sastojinske
i pedološke značajke. Istaknuto je značenje
jele u B i H kao najrasprostranjenije četinjače.
Na kraju se navode šumske zajednice s jelom u
BiH, znanstveni i narodni nazivi.


2.
U drugom poglavlju autori upućuju na abiotičke i
biotičke čimbenike jele o kojima su pisali oni i
drugi istraživači.
3.
U trećem poglavlju upućuje se na glavne smjerove
istraživanja uzročnika sušenja jele (klima, reljef,
zemljište, gospodarenje, imela, gljive, kukci i dr.) iz
čijeg poznavanja proizlaze buduće smjernice zaštite.
4.
Čimbenici okoline izravno utječu na konačno sušenje
jelovih stabala. Autori analiziraju klimu, reljef,
geološku podlogu i tlo, ali upozoravaju i na važnost
gospodarenja, te ratne posljedice.
Kod analize klime ističu značenje kritične vrijednosti
indeksa suše (manje od 30) za analizirani period
2000 – 2007. godine na tri meteorološke stanice.
Za sve tri stanice značajan je godišnji porast temperatura
i izuzetan pad oborina. To se pogotovo odnosi
na vegetacijske mjesece, u čemu je apsolutni izuze