DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ovisno o vrstama koje su oplemenjene. To znači da
oplemenjivač, autor, ima zaštićeno pravo proizvodnje i
prodaje neograničene količine primjeraka svojih kultivara
na području EZ-a ili pravo da proizvodnju ili prodaju
za definirano tržište prenese na drugog ugovorom


o ustupanju licence.
Novi kultivar alepskoga bora Pinus halepensis
‘Lucia’, odlukom No: 20472 od 16. srpnja 2007. i kultivar
crnoga bora P. nigra ‘Lara’, odlukom No: 20561
od 6. kolovoza 2007. godine, zaštićeni su u Europskoj
Zajednici kao intelektualno vlasništvo dr. sc. Petra
Vrgoč a, dipl. ing. šum., do 31. prosinca 2037. godine.
Autor kultivara radi u trgovačkom društvu Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Senj,
kao upravitelj Šumarije Krk.


Pinus halepensis ‘Lucia’ i P. nigra ‘Lara’ (slika 1),
ovisno o visini cijepljenja, izgledaju kao grm ili stabalce
kompaktnog, kuglastog, malo spljoštenog oblika.
Pupovi, iglice i izbojci izgledaju slično kao kod borova
od kojih su ovi kultivari razvijeni, ali su izbojci kraći i
gušće obrasli iglicama, u pršljenu je više pupova, koji


Slika 2. Vegetativno razmnoženi klonovi alepskoga (Pinus halepensis)
i crnoga bora ( P. nigra) tijekom selekcije u rasadniku
P&B HORTIKULTURA, na otoku Krku.


(Foto: P. Č,<., 2007)


su sitniji, a iglice su kraće i nešto uže. Ovi novi kultivari
razvijeni su na otoku Krku u rasadniku P&B Hortikultura
(slika 2), vlasnice Blaženke Vrg o č, dipl. ing.
šum., supruge autora kultivara.


Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić


OBLJETNICE
DVADESET GODINA ORGANIZIRANE ZAŠTITE ŠUMA


Na temelju Zakona o šumama i Statuta Samoupravne
interesne zajednice šumarstva Hrvatske (SIZŠH)


14. studenog 1985., Skupština SIZŠH donijela je odluku
o osnivanju Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma od
pet članova.
Komisija ima dvije podkomisije sa po 16 članova:



Potkomisija za uzgajanje šuma i

Potkomisija za zaštitu šuma.
Zadatak Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje
zajedničke politike za unapređenje zaštite šuma, pokretanje
inicijative i davanje prijedloga za proglašenje
šuma zaštitnim šumama i šumama s posebnim namjenama,
odlučivanje o potrebi i intenzitetu zaštite šuma,
izbor pesticida i određivanje načina njihove primjene
te suradnja sa znanstvenim organizacijama radi rješavanja
programa iz područja zaštite šuma.
Na području tadašnje SR Hrvatske bilo je 12 šumskih
gospodarstava i svako je provodilo zaštitu na svoj
način. Način rada uvijek je ovisio o financijskim mogućnostima,
zatim o stručnosti i sposobnosti osobe
koja je vodila zaštitu šuma, a često i zainteresiranosti
te volji rukovodeće osobe u šumskom gospodarstvu.
Konstituirajuća sjednica u prvom sazivu održana je


18. 2. 1986. godine, imala je 16 članova i to svako šumsko
gospodarstvo po jednog predstavnika, te po jednog
predstavnika iz SIZ-a za šumarstvo Hrvatske, Šumarskog
fakulteta Zagreb, Šumarskog instituta Jastrebarsko
i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo.
Podkomisija tada nije radila u punom sastavu, jer svi sudionici
nisu odredili svoje predstavnike.


Izabrano je rukovodstvo podkomisije: za predsjednika
mr. sc. B. B r a di ć iz ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, za
podpredsjednika D. Vi d e c iz ŠG Varaždin i za tajnika
mr. sc. K. D ok uš iz SIZ-a. Izabrana je radna grupa na
čelu s dr. sc. M. H a r a pino m, koja je trebala izraditi
program rada Potkomisije i plan rada za 1986. godinu.