DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9 na dubinu tla nego u rasadniku “Šumski vrt”. Općenito Nadmorska visina rasadnika “Lukavec” iznosi od se može reći da je do dubine od 50 cm tlo u rasadniku 110–120 m, a rasadnika “Šumski vrt” oko 123 m. Zrač“ Šumski vrt” značajno humoznije od tla u rasadniku na udaljenost između ova dva rasadnika iznosi svega “Lukavec”. 14,5 km. MATERIJAL I METODE – Material and methods U svakom rasadniku osnovano je 14 pokusnih ploha površine 1 m2. Sjetva žira hrasta lužnjaka obavljena je u rasadniku “Lukavec” 6. 4. 2005. a u rasadniku “Šumski vrt” 30. 3. 2005. godine. Na sedam pokusnih ploha od 1m2 zasijano je 1,4 kg žira, što je u slučaju rasadnika “Lukavec” iznosilo 379 komada odnosno u rasadniku “Šumski vrt” 351 komada. Žir je prekrivan ma- tičnom zemljom iz rasadnika u debljini od dva promjera sjemena. Nakon prekrivanja sjemena, pokusne plohe tretirane su različitim koncentracijama biorazgradivoga i mineralnog ulja proizvođača Stihl. Pomoću kompresora i brizgaljke, ulje se pod tlakom ravnomjerno raspršivalo po pokusnim plohama. Tri pokusne plohe tretirane su bio- Slika 2. Pokusne plohe u rasadniku “Šumski vrt” Figure 2 Test plots in nursery “Šumski vrt” razgradivim uljem u koncentracija ma od 0,1 l/m2, 0,2 l/ m2 i 0,5 l/m2. Sljedeće tri pokusne plohe tretirane su mineralnim uljem u istim koncentracijama. Na šest pokusnih ploha obavljeno je tretiranje navedenim koncentracijama biorazgradivoga i mineralnog ulja, bez sjetve sjemena. Na kontrolnoj plohi izvršena je samo sjetva sjemena, dok je jedna ploha ostala prazna. Radi određivanja fiziografskih značajki tla, na pokusnim plohama u oba rasadnika uzorkovano je tlo iz 3 dubine (0–10, 10–30 i 30–50 cm). Uzorci su uzeti s ploha koje nisu bile tretirane uljem. Pet mjeseci nakon tretiranja pokusnih ploha uljima (15.9.) uzorkovali smo na istima tlo do 10 cm dubine i to tako da smo formirali kompozitni uzorak iz 5 pojedinačnih. Pojedinačne uzorke uzeli smo sondom i to po dva sa dijagonala plohe (svaki na sredini poludijagonale) i jedan iz njenog središta. Uzorci su homogenizirani i pohranjeni u zamrzivaču. Sadržaj lipofilnih tvari (ukupne masnoće) i mineralnih ulja analizirani su u dva navrata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. Na pokusnim plohama gdje je izvršena sjetva žira, u četiri navrata u rasadniku “Šumski vrt”, odnosno u dva navrata u rasadniku “Lukavec”, brojani su klijanci kako bi se utvrdila rasadnička klijavost sjemena i njezin tijek. Nakon završetka nicanja, na pokusnim plohama izvršena su mjerenja visina i promjera vrata korijena sadnica. Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomoću digitalne pomične mjerke s točnošću 0,01 mm dok su visine mjerene mjernom letvom s točnošću od 1 mm. Tijekom vegetacije obavljeni su radovi njege sadnica, koji se inače provode u rasadnicima. Za statističku obradu podataka korišteni su programski paketi SAS i Statistica 7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Rezultati su pokazali podudarnost ostatka ulja u oba koje su tretirane s 0,5 l/m2 mineralnog ulja i zasađene rasadnika. Znakovito je da je na plohama tretiranim s žirom, ostatak ulja u tlu je na razini osrednje opterećebiorazgradivim uljem, ostatak ulja u površinskih 10 cm nosti (Toti i dr. 1998). Na plohama koje su zakorovtla, 5 mjeseci nakon tretiranja na prirodnoj razini, te da ljene, ostatak ulja je na razini slabe do osrednje opteostaci ulja korespondiraju s tretiranjima. Na plohama rećenosti. Vrlo zanimljivo je da je ostatak ulja na plo |