DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 64 <-- 64 --> PDF |
D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercm robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63 još postojeće genetske varijabilnosti autori predlažu osnivanje klonskih arhiva i klonskih sjemenskih plantaža. U Hrvatskoj je već osnovana jedna klonska sjemenska plantaža divlje trešnje na zagrebačkom podru ZAKLJUČCI - Obnova šuma oplodnim sječama na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci uspješno se provodi. Biološko-tehnički zahvati koji se primjenjuju prilagođeni su stanju sastojina i na većem dijelu pomladne površine daju dobre rezultate. Najveći problem je zamočvarivanje dijelova pomladne površine nakon obnove. Da bi se štetan utjecaj zamočvarivanja spriječio ili ublažio predlaže se sljedeće: Prije početka oplodnih sječa unijeti sadnicama crnu johu i poljski jasen u postojeće strugove i rubne dijelovebar barbara aa na pomladnim površinama. Sadnice bi e rasle i ojačale dok još stara sastojina nije posječena. i Time bi se nakon obnove dobila drvenasta vegetacija pionirskih, ali ujedno i gospodarskih vrsta u barama koja bi mogla opstati, čime bi se osvojio dio postojećih bara. Ovakav bi način rada trebalo pokusno provesti na manjim površinama i provjeriti uspjeh. – Treba provjeravati stanje mreže kanala oko pomladne površine nakon svake sječe (pripremnog, naplodnog i dovršnog sijeka), očistiti ih i omogućiti njihovu protočnost. – Ako se zbog konfiguracije terena na dijelovima pomladne površine predviđa stagniranje vode, planirati i provesti kopanje plitkih kanalića za njezino odvođenje. – Ako se privlačenje drvnih sortimenata mora obaviti u uvjetima slabo nosivog tla, primjenjivati sve mjere njegove zaštite: pri kretanju ići po obilježenim vlakama, prilagoditi veličinu tovara trenutnoj nosivosti podloge i praviti talpe na niskim dijelovima terena. Nastanu li ipak duboki kolotrazi treba ih zatrpati. – Na dijelovima pomladne površine koji se unatoč svemu zamočvare treba od prve vegetacije tijekom nekoliko godina uzastopce ljeti požeti sav šaš oko hrastovih biljaka. Time bi se spriječilo polijeganje šaša po hrastu tijekom zime i postupni gubitak hrastovih biljaka s tih dijelova površine. Prije ograđivanja pomladne površine zaštitnom ogradom predlaže se doznačiti i posjeći sva stabla nagnuta na čju. Bilo bi jako dobro kada bi se slična plantaža osnovala i za slavonsko područje, iz koje bi se mogao dobiti sadni materijal za unos u odgovarajuće šumske zajednice prilikom obnove šuma. Conclusions trasu buduće ograde. Time bi se izbjegla sječa tih stabala u naplodnom i dovršnom sijeku (kad je ograda već postavljena) uz upotrebu žičanoga potezača. Na taj bi se način ovaj rad znatno ubrzao i pojeftinio. Ispunjavanje uvjeta propisanih certifikacijom šuma odnedavno je obveza ugrađena u hrvatsko zakonodavstvo. Tako prilikom obnove šuma ne treba sjeći zaštićene, rijetke i ugrožene vrste drveća, šumske voćkarice i ostale vrste s bobičastim plodovima. Potrebno je ostavljati određen broj starih dubova, suhih i trulih stabala u rasporedu i broju koji osigurava očuvanje biološke raznolikosti. Prilikom dovršnoga sijeka ostavljaju se manje neposječene površine. Uz zz već većveće ee vvodotoke ostavlja se neposječena zona stabalau uu širin širinširini ii prosječne visine stabala toga područja. U svjetlu navedenih propisa dobro bi bilo da doznačivač na terenu vidljivo obilježi pojedinačna stabla i skupine stabala koje će ostati na pomladnoj površini nakon obnove. To bi najbolje bilo napraviti pri prvom zahvatu, doznaci za pripremni sijek, jer tad na plohi još stoje sve vrste. Šumske voćkarice i stabla s dupljama mogu se ostaviti pojedinačno na plohi, a rijetke vrste bi, ako je moguće, trebalo ostaviti u okviru skupina stabala. Skupine trebaju obuhvatiti stabla iz dominantne, nuzgredne i podstojne etaže. Može se ostaviti i pokoje suho stablo, ali to u dobi kad se sastojina obnavlja nije nužno, jer će se hrastovi iz ostavljenih skupina vrlo brzo početi sušiti. U barama je korisno ostaviti nekoliko starih jasenovih stabala radi kasnije dodatne naplodnje jasenovim sjemenom. Prilikom popunjavanja slabije naplođenih dijelova pomladne površine bilo bi dobro, uz vrste koje se uobičajeno koriste (hrast i jasen), najniže dijelove terena popunjavati i crnom johom (Alnus glutonova Gaertn.), a grede divljom trešnjom (Prunus avium L.). U tu svrhu trebalo bi osnovati klonsku sjemensku plantažu divlje trešnje za slavonsko područje, po uzoru na već osnovanu na zagrebačkom području. LITERATURA – References Arnup, R. W. 1999: The extent, effect and management of forestry-related soil disturbance, with reference to implications for the Clay Belt: a literature review. Ontario Ministry of Natural Resources, Northeast Science & Technology, TR–37, 1–30. Forest Stewardship Council, A. C.: Principi i kriteriji za nadzor šuma, dokument 1.2 (Revidirano u siječnju 1999.). Greulich, F. R., D. P. Hanley, J. F. McNeel, D. Baumgartner, 2004: A Primer for Timber Harvesting. Cooperative Extension – College for |