DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63 Završetak pripreme za naplođivanje je tretiranje pomladne površine prije unošenja žira herbicidom (protiv korova i grmlja). Taj se način rada pokazao najboljim. Niti jednim drugim načinom ne postižu se tako dobri rezultati, posebice u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, u kojoj se grmlje mjestimično obilno javlja. Ne treba strahovati od narušavanja bioraznolikosti uporabom kemijskih sredstava, jer se već druge godine nakon tretiranja na pomladnoj površini javljaju sve vrste lužnjakovih šuma (ovisno o biljnoj zajednici javljaju se poljski jasen, obični grab, klen, nizinski brijest, vez, lipe, vrbe, topole, žestilj, šumske voćkarice itd.). Osim toga, radi se o jednokratnom korištenju kemijskih sredstava u čitavom životu sastojine, koji iznosi između 140 i 160 godina te vrlo blagoj koncentraciji. NAPLODNJA I NAPLODNI SIJEK – Seeding and seed cut Žir se u godini uroda prikuplja otkupom od stanovništva, tretira fungicidima i u najkraćem roku unosi u šumu. Unos se obavlja traktorskim rasipačima, najčešće u količini od 600 do 800 kg po hektaru (okvirno se može reći da ako je urod jako dobar, unosi se 600 kg po hektaru, ako je osrednji 800 kg). Nakon naplođivanja pomladne površine s tolikom količinom žira, kasnije se prilikom njege ne javljaju veliki problemi, jer se na velikom dijelu površine javlja relativno gust hrastov pomladak. U mirovanju vegetacije obavlja se naplodni sijek. Tijekom zime na pomladnoj se površini truju glodavci postavljanjem otrovnih mamaca u plastične cijevi. Mamci se izlažu sve dok ih glodavci jedu. Ova se mjera zaštite primjenjuje ponajprije u mirovanjima vegetacije tijekom nekoliko godina, sve dok postoji opasnost od ozbiljnih šteta na pomlatku. Nakon naplodnoga sijeka na određenim se dijelovima pomladne površine može početi pojavljivati stagnirajuća voda. Najčešći razlozi njezine pojave su: 1) Uklonjen je velik broj starih stabala koja su intercepcijom i transpiracijom vezala i oslobađala velik dio vode (P r p i ć i dr. 1996). Nakon dovršnoga sijeka situacija biva još nepovoljnija. 2) Ispresjecanost šumskoga kompleksa pravokutnom mrežom šumskih prometnica rezultirala je poremetnjom prirodnoga protjecanja površinskih voda (Mayer 1996). Ako kanali uz prometnice nisu protočni, voda otječe otežano ili čak ne otječe uopće). 3) Ako se izvoženje drvnoga materijala s pomladne površine radi u uvjetima slabe nosivosti šumskoga tla, poslije naplodnoga sijeka iza forvardera ostanu vrlo duboki kolotrazi koji onemogućuju normalno otjecanje vode s nekih dijelova površine. OTKLANJANJE NEDOSTATAKA – Removal of defficiences Pojava stagnirajuće vode na niskim dijelovima terena nakon uklanjanja starih stabala normalna je, jer mlada sastojina intercepcijom i transpiracijom veže i oslobađa značajno manje vode nego što je to činila stara. Voda se s tih dijelova pomladne površine može odvesti kopanjem plitkih odvodnih kanala, tzv. kanala sisavaca (Matić 1996, Mayer 1996). Ako se pri obnovi sastojina zbog konfiguracije terena predviđa mogućnost pojave stagnirajuće vode na nekim dijelovima pomladne površine, kopanje bi ovih kanala trebalo na vrijeme planirati u okviru radova biološke reprodukcije šuma. Pravokutna mreža šumskih prometnica poremetila je prirodno protjecanje površinskih voda, jer njome su veliki cjeloviti šumski kompleksi ispresjecani te je nastalo mnoštvo malih cjelina. Mreža kanala uz prometnice u takvim uvjetima u svakom trenutku mora biti potpuno protočna, a to nije jednostavno postići. Prije početka pripremnoga sijeka to je u zoni odvodnje s pomladne površine trebalo osigurati. No, vrlo je važno provjeriti stanje nakon što se otpremi sav drvni materijal s pomoćnog stovarišta nakon naplodnoga sijeka. To je važno jer u kanalu može ostati ostataka forvarderskih prijelaza, cijevni propusti mogu biti popucani, oštećeni, zasuti i sl., može se javiti veća količi na drvnih ostataka (Slika 9.) itd. Ako se pronađu zapreke koje ometaju protok vode, treba ih ukloniti. vo Nakon sječe stabalaii iz izrade drvnih sortimenata slijedi njihovo privlačenje na pomoćno stovarište. Sortimenti iz sječina nakon naplodnih i dovršnih sjekova izvoze se forvarderima. Zbog sve blažih zima i izostanka smrzavanja tla (koje bi mu povećalo nosivost) Slika 9. Kanal uz šumsku c,; :;.„;;„„ „..o...;:™ otpreme trupaca. Figure 9 A channel by a forest road covered up with wooden remnants after removal of timber. |