DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercm robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63
nje rednim brojem doznake (Pravilnik o doznaci stabala,
obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i
šumskom redu, čl. 4. i čl. 6.). Smatram da bi se doznačivanjem
nagnutih rubnih stabala u pripremnom
sijeku i njihovim obaranjem u zimskom mirovanju
vegetacije prije postavljanja ograde značajno smanjili
troškovi i skratilo vrijeme rada. Stabla bi se oborila,
prikrajanje, prerezivanje i razmicanje sortimenata
provelo bi se bez dodatnih komplikacija, a i privlačenje
bi bilo jednostavnije. Nakon svega trebalo bi izraditi
ogrjev i očistiti buduću trasu zaštitne ograde. Vjerojatnost
da će neka od preostalih stabala (koja nisu
nagnuta i ostaju na pomladnoj površini za doznaku u
naplodnom i dovršnom sijeku) kasnije biti oborena na
ogradu puno je manja. Ovakav zahvat biološki ne bi
imao nepovoljan učinak na obnovu sastojine, jer se
radi o uskom pojasu (do dvadesetak metara) uz rub
sastojine u kojemu se ne sijeku sva stabla, nego samo
nagnuta prema van.


Sljedeći moment na koji treba obratiti pozornost je
provjera stanja mreže kanala oko pomladne površine.
Treba je napraviti prije pripremnoga sijeka. Kanali moraju
biti protočni za odvođenje viška oborinskih voda, a
pregledavaju se čitavom dužinom sve do rijeke ili vodotoka
u koji se ulijevaju. Ako u kanalima ima bilo kakvih
zapreka protjecanju vode one se moraju ukloniti.


Idući korak u kronologiji rada trebao bi biti
obaranje doznačenih stabala u rubnom pojasu. To
bi trebalo napraviti u zimskom mirovanju vegetacije,
u siječnju, veljači ili ožujku iza godine doznake
te odmah izraditi i izvesti tehničke sortimente.


Nakon sječe rubnoga pojasa nastavilo bi se s uobičajenim
načinom pripreme sastojine: Tanko grmlje
više od oko 1,5 m sasijeca se kosirima, a deblje grmlje
i tanka stabalca sijeku se motornim pilama istodobno
sa sječom doznačenih stabala na pomladnoj površini.
Ako se u godini provedbe pripreme sastojine za naplođivanje
planira unijeti žir, sječu treba obaviti do kraja
lipnja, kako bi novi izbojci potjerali do rujna. Na dijelovima
pomladne površine gusto obraslim grmljem i
tankim stabalcima priprema se može napraviti prolaskom
traktorske sitnilice. Nakon obaranja stabala u
izradu se daje ogrjev na čitavoj pomladnoj površini.
Od posječenih se stabala izrađuje ogrjev, a sitno granje
iz krošanja se sasijeca da što više “legne” na tlo. Nakon
ove faze, urod žira može se čekati do dvije godine,
bez potrebe za dodatnim radnjama.


U međuvremenu je potrebno napraviti doznaku za
naplodni sijek. Pri tom se u načelu doznačuje čitava
podstojna etaža, dok se u dominantnoj etaži doznačuje
oko trećine zalihe glavnih vrsta, ako je sklop glavnih
vrsta (hrasta i jasena) potpun (R ub i ć 1997). Skupine
stabala koje se trebaju ostaviti na pomladnoj površini
nakon obnove trebale su biti obilježene već u pripremnom
sijeku. Ako je tako, te skupine ostavljamo nedo


značenima i u naplodnom sijeku. Ako skupine nisu obilježene
u pripremnom sijeku, treba ih obilježiti u naplodnom
(po navedenom načelu da se skupine formiraju
oko rijetkih vrsta šumske flore, ili ondje gdje se na
malom prostoru javlja veći broj vrsta, posebice onih
koje propisuje certifikacija (voćkarice, stabla s dupljama
itd.)). Također bi dobro bilo ostaviti i pojedinačna
stabla šumskih voćkarica i stabala s dupljama raspoređenih
na pomladnoj površini. Sušce nije nužno ostavljati,
jer će se hrastovi iz ostavljenih skupina vrlo brzo
početi sušiti (Slika 8.). Nije zgoreg napomenuti pravilo
da se pri doznačivanju stabala dominantne etaže brine
samo o gustoći i prostornom rasporedu krošanja stabala
koja ostaju na plohi, a ne o kvaliteti tih stabala.


Slika 8. Ostavljena hrastova stabla na ,:„...„._ „ "
dovršnoga sijeka brzo se osuše.
f


Figure 8 Oak trees left
tt o
oon
nn regeneration area after final cut are
soon affected by dieback.


U godini kada se na pomladnu površinu planira
unositi žir treba podignuti zaštitnu ogradu protiv divljači.
Ako se to ne bi napravilo, divljač bi pravila velike
štete na žiru i budućem pomlatku. Trasu ograde treba
očistiti od drvnih ostataka (ako ih ima), potom razmjeriti
i obilježiti mjesta gdje će se zabijati stupovi, izbušiti
rupe, ukopati stupove i podići ogradu. Ograda se
stavlja u punu zaštitnu funkciju prije unošenja žira.


Oko mjesec dana prije unošenja žira truju se glodavci
na pomladnoj površini i u pojasu širine oko 50 m
uokolo pomladne površine.