DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercm robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63 nje rednim brojem doznake (Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, čl. 4. i čl. 6.). Smatram da bi se doznačivanjem nagnutih rubnih stabala u pripremnom sijeku i njihovim obaranjem u zimskom mirovanju vegetacije prije postavljanja ograde značajno smanjili troškovi i skratilo vrijeme rada. Stabla bi se oborila, prikrajanje, prerezivanje i razmicanje sortimenata provelo bi se bez dodatnih komplikacija, a i privlačenje bi bilo jednostavnije. Nakon svega trebalo bi izraditi ogrjev i očistiti buduću trasu zaštitne ograde. Vjerojatnost da će neka od preostalih stabala (koja nisu nagnuta i ostaju na pomladnoj površini za doznaku u naplodnom i dovršnom sijeku) kasnije biti oborena na ogradu puno je manja. Ovakav zahvat biološki ne bi imao nepovoljan učinak na obnovu sastojine, jer se radi o uskom pojasu (do dvadesetak metara) uz rub sastojine u kojemu se ne sijeku sva stabla, nego samo nagnuta prema van. Sljedeći moment na koji treba obratiti pozornost je provjera stanja mreže kanala oko pomladne površine. Treba je napraviti prije pripremnoga sijeka. Kanali moraju biti protočni za odvođenje viška oborinskih voda, a pregledavaju se čitavom dužinom sve do rijeke ili vodotoka u koji se ulijevaju. Ako u kanalima ima bilo kakvih zapreka protjecanju vode one se moraju ukloniti. Idući korak u kronologiji rada trebao bi biti obaranje doznačenih stabala u rubnom pojasu. To bi trebalo napraviti u zimskom mirovanju vegetacije, u siječnju, veljači ili ožujku iza godine doznake te odmah izraditi i izvesti tehničke sortimente. Nakon sječe rubnoga pojasa nastavilo bi se s uobičajenim načinom pripreme sastojine: Tanko grmlje više od oko 1,5 m sasijeca se kosirima, a deblje grmlje i tanka stabalca sijeku se motornim pilama istodobno sa sječom doznačenih stabala na pomladnoj površini. Ako se u godini provedbe pripreme sastojine za naplođivanje planira unijeti žir, sječu treba obaviti do kraja lipnja, kako bi novi izbojci potjerali do rujna. Na dijelovima pomladne površine gusto obraslim grmljem i tankim stabalcima priprema se može napraviti prolaskom traktorske sitnilice. Nakon obaranja stabala u izradu se daje ogrjev na čitavoj pomladnoj površini. Od posječenih se stabala izrađuje ogrjev, a sitno granje iz krošanja se sasijeca da što više “legne” na tlo. Nakon ove faze, urod žira može se čekati do dvije godine, bez potrebe za dodatnim radnjama. U međuvremenu je potrebno napraviti doznaku za naplodni sijek. Pri tom se u načelu doznačuje čitava podstojna etaža, dok se u dominantnoj etaži doznačuje oko trećine zalihe glavnih vrsta, ako je sklop glavnih vrsta (hrasta i jasena) potpun (R ub i ć 1997). Skupine stabala koje se trebaju ostaviti na pomladnoj površini nakon obnove trebale su biti obilježene već u pripremnom sijeku. Ako je tako, te skupine ostavljamo nedo značenima i u naplodnom sijeku. Ako skupine nisu obilježene u pripremnom sijeku, treba ih obilježiti u naplodnom (po navedenom načelu da se skupine formiraju oko rijetkih vrsta šumske flore, ili ondje gdje se na malom prostoru javlja veći broj vrsta, posebice onih koje propisuje certifikacija (voćkarice, stabla s dupljama itd.)). Također bi dobro bilo ostaviti i pojedinačna stabla šumskih voćkarica i stabala s dupljama raspoređenih na pomladnoj površini. Sušce nije nužno ostavljati, jer će se hrastovi iz ostavljenih skupina vrlo brzo početi sušiti (Slika 8.). Nije zgoreg napomenuti pravilo da se pri doznačivanju stabala dominantne etaže brine samo o gustoći i prostornom rasporedu krošanja stabala koja ostaju na plohi, a ne o kvaliteti tih stabala. Slika 8. Ostavljena hrastova stabla na ,:„...„._ „ " dovršnoga sijeka brzo se osuše. f Figure 8 Oak trees left tt o oon nn regeneration area after final cut are soon affected by dieback. U godini kada se na pomladnu površinu planira unositi žir treba podignuti zaštitnu ogradu protiv divljači. Ako se to ne bi napravilo, divljač bi pravila velike štete na žiru i budućem pomlatku. Trasu ograde treba očistiti od drvnih ostataka (ako ih ima), potom razmjeriti i obilježiti mjesta gdje će se zabijati stupovi, izbušiti rupe, ukopati stupove i podići ogradu. Ograda se stavlja u punu zaštitnu funkciju prije unošenja žira. Oko mjesec dana prije unošenja žira truju se glodavci na pomladnoj površini i u pojasu širine oko 50 m uokolo pomladne površine. |