DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1– 2, CXXXII (2008), 3-9 proredi bukove sastojine, do 0,035 l/m3 kod preborne sječe u sastojini jele. Takalo i Lauhanen (1994) ustanovljuju znatno manje trošenje donjih dijelova zuba rezača lanca pri korištenju biorazgradivih ulja za podmazivanje lanca, nego pri korištenju mineralnog ulja. Međutim, njihova mala oksidacijska stabilnost zahtijeva niske radne temperature. Viskoznost ulja je obrnuto razmjerna temperaturi, pa se zbog toga mogu pojaviti problemi s tečljivošću maziva tijekom zimskoga razdoblja, a ljeti je moguća pojava preobilnoga podmazivanja uslijed smanjene radne viskoznosti ulja. Dodavanjem aditiva biorazgradivim uljima poboljšava se indeks viskoznosti (promjena viskoznosti s promjenom temperature), koji je tada usporediv s onim kod mineralnih ulja, a često puta i bolji. L a uh an e n et al. (2000) tretiranjem biljaka u laboratoriju s biorazgradivim uljem ne utvrđuju njegovu štetnost. No, istovremeno anketiranjem radnika koji su koristili mineralno i biorazgradivo ulje evidentiraju mnogo veći utjecaj kožnih i alergijskih bolesti pri korištenju biorazgradivih ulja. Lauhanen i Kolppanen (2003) ustanovili su istražujući utjecaj dvije koncentracije (0,002 l/m2 i 4,0 l/m2) prolijevanja hidrauličkoga ulja na klijanje sjemena običnoga bora (Pinus sylvestris L.) kroz tri tjedna u stakleniku, da su kod manje koncentracije obje vrste ulja smanjile klijavost, te da je mineralno ulje nepovoljnije. Veća je koncentracija – 4,0 l/m2, koja odgovara incidentnom proljevanju ulja, bila smrtonosna za sve sjemenke. Glede štetnog utjecaja ulja na tlo i biljku potrebno je istaći da ulje na površini čvrstih čestica stvara film koji sprječava kontakt čestice s vodom i zrakom. Kod biljke se manifestira otežano disanje korijena, poremećaji u metabolizmu te u krajnjem slučaju sušenje korijena (Bašić et al. 1999). Istodobno opada i mikrobiološka aktivnost tla, te se naglo povećava zastupljenost anaerobnih bakterija, a smanjuje brojnost aeroba. Ovo je jednim dijelom i posljedica poremećaja C:N odnosa na štetu dušika. Nadalje opada redoks-potencijal, a i reduciraju se spojevi željeza, mangana, sumpora itd., što stvara uvjete za njihovu povećanu mobilnost. Zbog toga je svrha ovoga rada bila ispitivanje utjecaja različitih koncentracija mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadničku klijavost žira, odnosno početni rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kao najvažnije šumske vrste za područje nizinske Hrvatske. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Pokus je postavljen u rasadnicima “Šumski vrt” Šumarskog fakulteta u Zagrebu i u rasadniku “Lukavec” na području šumarije Velika Gorica, UŠP Zagreb. Prema Köppenovoj i Thorntwaitovoj klimatskoj razdiobi rasadnici “Šumski vrt” i “Lukavec” pripadaju u područje umjereno tople kišne klime s oznakom “Cfwbx”. U oba rasadnika tlo taksonomski pripada pseudogleju ravničarskom (stagnosol). U gornjih 30 cm tlo je prema teksturi glinasta ilovača, a dublje poprima neznatno težu teksturu i prelazi u laku glinu. U rasadniku “Šumski vrt” tlo je neutralne do slabo alkalne reakcije, a u rasadniku “Lukavec” neutralne do slabo kisele. U oba slučaja tlo je osrednje opskrbljeno humusom u površinskih 10 cm. U rasadniku “Lukavec” sadržaj organske tvari (humoznost) brže opada s obzirom Slika 1. Područje istraživanja Figure 1 Investigation area Investigation area |