DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52 Iz slike 11a vidi se da je nakon druge vegetacije pre-Na početku druge vegetacije sve od 10. 4. 2006. goživjelo 81 % stabalaca hrasta lužnjaka, koja su prosječ-dine (vodostaj Dunava 719 cm kod Vukovara), pa sve no godišnje prirasla oko 32 cm u visinu (slika 11b) i do srpnja 2006. vodostaj se nije spuštao ispod 400 cm, oko 3 mm u debljinu (slika 11c). često je bio iznad 500 cm, a to znači da su stabalca cije Od 380 posađenih sadnica poljskog jasena, na kraju lo vrijeme bila pod vodom ili dobrim dijelom u vodi, a druge vegetacije ostalo je 375 jedinki ili 99 % (slika unatoč tomu su preživjela. 11a). Prirast u visinu iznosi preko 50 cm godišnje (slika 11b) i preko 7 mm u debljinu (slika 11c). ZAKLJUČAK - Conclusions Nakon dovršne sječe “euroameričkih” topola (PoNaša preporuka je, nakon dovršne sječe euroameripulus × canadensis Moench. i P. deltoides W. Bartram čke topole izvršiti pripremu staništa za prirodnu obnoex Marshall) moguće je uzgojiti prirodnu sastojinu vu domaćom crnom i bijelom topolom i bijelom vrbom. crne topole (Populus nigra L.), bijele topole (Populus Unošenjem kvalitetnih dvogodišnjih sadnica poljskog alba L.) i bijele vrbe (Salix alba L.) oplemenjeno s jasena ( 1111 kom/ha –razmaka sadnje 3 × 3 m), hrasta poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl). lužnjaka i crne topole (do 100 kom/ha – razmaka sadnje Razdoblje obnove traje nešto dulje, ali će i ophod10 × 10 m) oplemeniti prirodnu sastojinu. nja biti dulja, jer su poljski jasen i domaće topole i vrba Prve ili eventualno druge godine plantažne starosti duljeg vijeka nego li klonovi euroameričkih topola. Na obaviti njegu mladika, oslobađajući stabalca iz bujne taj način omogućit ćemo prirodnu sukcesiju ritskih vegetacije, posebno plave kupine ( Rubus caesius L.), a šuma koja vodi do paraklimaksne zajednice Fraxino-četvrte ili pete čišćenje koljika. U međuvremenu će biti ulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53. potrebno oslobađanje od penjačica; divlje vinove loze Oplemenjivanjem prirodne šume poljskim jasenom (Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C. Gmel.) Berger), (Fraxinus angustifolia Vahl.) obogatili smo vegetaciju divljeg hmelja (Humulus lupulus L.), paviti (Clematis ritskih šuma i ubrzali proces koji bi i onako slijedio. L.) i drugih. Nadalje slijede njege proredom, ovisno o Moguće je i oplemenjivanje hrastom lužnjakom (Quer-stadiju razvoja sastojine sve do dovršne sječe i ponovcus robur L.), koji zahtijeva malo više pažnje i vremene prirodne obnove. na, ali i bolja, suhlja staništa. Osim navedenih vrsta dominantne etaže, u podstoj- Crna topola teško se uzgaja prirodnim putem, jer je noj ostavljati “američki” jasen (Fraxinus americana zahtjevnija i traži puno više pažnje i dobru pripremu tla L., F. Pennsylvanica Marshall), pajavac (Acer negundo za “nalet” sjemena. To, međutim, ne treba zabrinjavati, L.), brijest vez (Ulmus laevis Pall.), bijeli i crni dud budući da se radi na selekciji crnih topola (Uprava (Morus alba L. i M. nigra L.) i ostale vrste koje sporašuma Osijek u suradnji sa Šumarskim fakultetom Zadično dolaze na adama i ritovima. Pretpostvaljena greb, Zavodom za šumarsku genetiku, dendrologiju i ophodnja iznosila bi 60 do 80 godina. botaniku), tako da ćemo ju moći unositi kao i poljski jasen putem sadnog materijala. LITERATURA – References A ni ć , I., S. Mat i ć , M. O rš a n ić, B. B e l č ić 2005: Pernar, N., D. Bakšić 2005: Tlo poplavnih šuma, Morfologija i struktura šuma poplavnih podru-U: Poplavne šume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. čja, U: Poplavne šume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. Rauš, Đ. 1976: Šumarska fitocenologija (Skripta), Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, Ž. Majer 2005: Zagreb 1976. Pomlađivanje i njega šuma poplavnih područja, Rauš, Đ. 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela podu U : Poplavne šume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. navlja od Aljmaša do Iloka, Annales pro experi- B o r z a n , Ž. 2001: Imenik drveća i grmlja latinski, hrmentis forestics, Vol. XIX-pp. 5–75 (Separavatski, engleski, njemački, Zagreb 2001. tum), Zagreb 1976. Kovačević, P., M. Kalinić, V. Pavlić 1967: DeRauš, Đ., S. Matić 1990: Vegetacijska i uzgojna istaljna klasifikacija tala i izrada pedološke karte traživanja u GJ Vukovarske dunavske ade PJ ŠuPosavine mjerila 1:50 000. III. Kongres JDPZ, marije Vukovar. Šum. List, CXIV (1–2), 1990: Zadar. 5–44, Zagreb. Majer, Ž. 1994: Ritske šume hrvatskog Podunavlja i Sekawin, M. 1975: Genetika bijele topole (Populus njihova prirodna obnova. Glas. šum. pokuse, 31: alba L.), Anali za šumarstvo 6/6, Zagreb 1975. 391–434, Zagreb. |