DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9


UDK 630* 232.3 + 181.4 (001)


UTJECAJ MINERALNOG I BIORAZGRADIVOGA ULJA NA RASADNIČKU
KLIJAVOST I RAST SADNICA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)


INFLUENCE OF MINERAL AND BIO OIL ON THE GERMINATION OF ACORN
AND THE GROWTH OF PEDUNCULATE OAK (Quercus Robur L.) SEEDLINGS


Milan ORŠANIĆ, Dubravko HORVAT, Nikola PERNAR,
Marijan ŠUŠNJAR, Darko BAKŠIĆ, Damir DRVODELIĆ1


SAŽETAK: Svrha je ovoga rada istraživanje utjecaja različitih koncentracija
mineralnog i biorazgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornih
pila na rasadničku klijavost i početni rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.), kao najvažnije šumske vrste za područje nizinske Hrvatske. Pokusi
su obavljeni u dva rasadnika na pokusnim plohama od 1m2 (ukupno 28 ispitnih
ploha i 2 kontrolne) proljevanjem po 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2,
0,5 l/m2) biorazgradivoga i mineralnog ulja. Provedena analiza pokazala je
da povećana koncentracija mineralnoga ulja može smanjiti rasadničku klijavost,
a da ju biorazgradivo ulje može povećati. Zbog nedovoljno izražene
ovisnosti između visine i promjera vrata korijena biljaka o vrsti i koncentraciji
ulja, u analizu bi trebalo uključiti i proučavanje drugih čimbenika. Na temelju
pedoloških istraživanja može se zaključiti kako je tlo na zakorovljenim
plohama biološki aktivnije, što dovodi i do brže degradacije ulja.


UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA – Introduction and aim of the research


Ulja za podmazivanje lanaca motornih pila nazivavanje
lanaca motornih pila pojavila su se 1986. godine.
ju se Total loss oils, jer svo ulje nepovratno odlazi na Bio ulja mogu biti načinjena od osnovne tekućine
površinu prepiljenoga drva, u piljevinu, u tlo ili završa-umjetnoga podrijetla (zasićeni i nezasićeni esteri) ili
va na lisnatim površinama okolnoga bilja. prirodnoga podrijetla (biljna ulja ili životinjske masti).


Prema istraživanju (Skoupý i Ulrich 1994) pri Najčešće se kao osnovna tekućina upotrebljava repiči


sječi i izradi stabala najveća je koncentracija proliveno
ulje, ali se mogu upotrijebiti i druga. U Finskoj se
noga ulja s lanca motorne pile u središtu mrlje (0,55 do trenutno ispituju borova ulja, tzv. tall oil (Ta k a l o &
0,60 g/m2), a smanjuje se prema njenome rubu, gdje izLauhanen
1994).
nosi manje od 0,05 g/ m2. Ukupna količina ulja za podmazivanje lanaca mo


tornih pila ispuštenoga u okoliš u Finskoj procijenjena


Skoupý (2004) je ustanovio da se 75–77 % ulja ap


je na 2 mil. litara, dok se ta količina u Hrvatskoj kreće


sorbira u piljevinu, 7–13 % ostaje na površini prepilje


oko 420.000 litara godišnje (Anon 1996). No, prema


noga drva i 12–16 % odlazi u tlo.


podacima poduzeća “Hrvatske šume”, koje gospodari


Uporaba je biorazgradivih ulja na reznim dijelovi


sa 80 % ukupne površine šuma, jedinična potrošnja


ma motornih pila, potreba vremena pred kojega se po


ulja za podmazivanje lanca iznosi 0,168 l/m3, što je


stavljaju mnogobrojni zahtjevi u svrhu očuvanja bio


znatno više od finskog primjera, gdje se zbog visoko


raznolikosti i prirodnih uvjeta u ekosustavima (A u


mehanizirane sječe i izrade jedinična potrošnja kreće


g u š t i n et al. 2000). Biorazgradiva ulja za podmazi


od 0,015 l/m3 do 0,027 l/m3. Horvat i Šušnjar
(2003) zamijetili su znatno manju jediničnu potrošnju


Izv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, prof. dr. sc. Dubravko Horvat,


biorazgradivoga i mineralnoga ulja za podmazivanje


izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, doc. dr. sc. Marijan Šušnjar,
doc. dr. sc. Darko Bakšić, Damir Drvodelić, dipl. ing. šum. lanaca motornih pila koja se kretala od 0,07 l/m3 kod
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, HR-10000 Zagreb, dovršnoga sijeka hrasta lužnjaka, preko 0,04 l/m3 u
Svetošimunska 25




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 6     <-- 6 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1– 2, CXXXII (2008), 3-9
proredi bukove sastojine, do 0,035 l/m3 kod preborne
sječe u sastojini jele.


Takalo i Lauhanen (1994) ustanovljuju znatno
manje trošenje donjih dijelova zuba rezača lanca pri
korištenju biorazgradivih ulja za podmazivanje lanca,
nego pri korištenju mineralnog ulja. Međutim, njihova
mala oksidacijska stabilnost zahtijeva niske radne temperature.
Viskoznost ulja je obrnuto razmjerna temperaturi,
pa se zbog toga mogu pojaviti problemi s tečljivošću
maziva tijekom zimskoga razdoblja, a ljeti je
moguća pojava preobilnoga podmazivanja uslijed
smanjene radne viskoznosti ulja. Dodavanjem aditiva
biorazgradivim uljima poboljšava se indeks viskoznosti
(promjena viskoznosti s promjenom temperature),
koji je tada usporediv s onim kod mineralnih ulja, a
često puta i bolji.


L a uh an e n et al. (2000) tretiranjem biljaka u laboratoriju
s biorazgradivim uljem ne utvrđuju njegovu
štetnost. No, istovremeno anketiranjem radnika koji su
koristili mineralno i biorazgradivo ulje evidentiraju
mnogo veći utjecaj kožnih i alergijskih bolesti pri korištenju
biorazgradivih ulja.


Lauhanen i Kolppanen (2003) ustanovili su
istražujući utjecaj dvije koncentracije (0,002 l/m2 i


4,0 l/m2) prolijevanja hidrauličkoga ulja na klijanje sjemena
običnoga bora (Pinus sylvestris L.) kroz tri tjedna
u stakleniku, da su kod manje koncentracije obje
vrste ulja smanjile klijavost, te da je mineralno ulje nepovoljnije.
Veća je koncentracija – 4,0 l/m2, koja odgovara
incidentnom proljevanju ulja, bila smrtonosna za
sve sjemenke.


Glede štetnog utjecaja ulja na tlo i biljku potrebno
je istaći da ulje na površini čvrstih čestica stvara film
koji sprječava kontakt čestice s vodom i zrakom. Kod
biljke se manifestira otežano disanje korijena, poremećaji
u metabolizmu te u krajnjem slučaju sušenje korijena
(Bašić et al. 1999). Istodobno opada i mikrobiološka
aktivnost tla, te se naglo povećava zastupljenost
anaerobnih bakterija, a smanjuje brojnost aeroba. Ovo
je jednim dijelom i posljedica poremećaja C:N odnosa
na štetu dušika. Nadalje opada redoks-potencijal, a i
reduciraju se spojevi željeza, mangana, sumpora itd.,
što stvara uvjete za njihovu povećanu mobilnost.


Zbog toga je svrha ovoga rada bila ispitivanje utjecaja
različitih koncentracija mineralnog i biorazgradivoga
ulja na rasadničku klijavost žira, odnosno početni rast
sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kao najvažnije
šumske vrste za područje nizinske Hrvatske.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA -


Pokus je postavljen u rasadnicima
“Šumski vrt” Šumarskog fakulteta
u Zagrebu i u rasadniku “Lukavec”
na području šumarije Velika
Gorica, UŠP Zagreb.


Prema Köppenovoj i Thorntwaitovoj
klimatskoj razdiobi rasadnici
“Šumski vrt” i “Lukavec” pripadaju
u područje umjereno tople kišne klime
s oznakom “Cfwbx”.


U oba rasadnika tlo taksonomski
pripada pseudogleju ravničarskom
(stagnosol). U gornjih 30 cm
tlo je prema teksturi glinasta ilovača,
a dublje poprima neznatno težu
teksturu i prelazi u laku glinu. U rasadniku
“Šumski vrt” tlo je neutralne
do slabo alkalne reakcije, a u
rasadniku “Lukavec” neutralne do
slabo kisele. U oba slučaja tlo je
osrednje opskrbljeno humusom u
površinskih 10 cm. U rasadniku
“Lukavec” sadržaj organske tvari
(humoznost) brže opada s obzirom


Slika 1. Područje istraživanja
Figure 1 Investigation area


Investigation area




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 7     <-- 7 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9
na dubinu tla nego u rasadniku “Šumski vrt”. Općenito Nadmorska visina rasadnika “Lukavec” iznosi od
se može reći da je do dubine od 50 cm tlo u rasadniku 110–120 m, a rasadnika “Šumski vrt” oko 123 m. Zrač“
Šumski vrt” značajno humoznije od tla u rasadniku na udaljenost između ova dva rasadnika iznosi svega
“Lukavec”. 14,5 km.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


U svakom rasadniku osnovano
je 14 pokusnih ploha površine 1 m2.
Sjetva žira hrasta lužnjaka obavljena
je u rasadniku “Lukavec” 6. 4.
2005. a u rasadniku “Šumski vrt”


30. 3. 2005. godine. Na sedam
pokusnih ploha od 1m2 zasijano je
1,4 kg žira, što je u slučaju rasadnika
“Lukavec” iznosilo 379 komada
odnosno u rasadniku “Šumski vrt”
351 komada. Žir je prekrivan ma-
tičnom zemljom iz rasadnika u
debljini od dva promjera sjemena.
Nakon prekrivanja sjemena, pokusne
plohe tretirane su različitim
koncentracijama biorazgradivoga i
mineralnog ulja proizvođača Stihl.
Pomoću kompresora i brizgaljke,
ulje se pod tlakom ravnomjerno
raspršivalo po pokusnim plohama.
Tri pokusne plohe tretirane su bio-
Slika 2. Pokusne plohe u rasadniku “Šumski vrt”
Figure 2 Test plots in nursery “Šumski vrt”


razgradivim uljem u koncentracija


ma od 0,1 l/m2, 0,2 l/ m2 i 0,5 l/m2.
Sljedeće tri pokusne plohe tretirane su mineralnim
uljem u istim koncentracijama. Na šest pokusnih ploha
obavljeno je tretiranje navedenim koncentracijama
biorazgradivoga i mineralnog ulja, bez sjetve sjemena.
Na kontrolnoj plohi izvršena je samo sjetva sjemena,
dok je jedna ploha ostala prazna. Radi određivanja
fiziografskih značajki tla, na pokusnim plohama u oba
rasadnika uzorkovano je tlo iz 3 dubine (0–10, 10–30 i
30–50 cm). Uzorci su uzeti s ploha koje nisu bile tretirane
uljem.


Pet mjeseci nakon tretiranja pokusnih ploha uljima
(15.9.) uzorkovali smo na istima tlo do 10 cm dubine i
to tako da smo formirali kompozitni uzorak iz 5 pojedinačnih.
Pojedinačne uzorke uzeli smo sondom i to po
dva sa dijagonala plohe (svaki na sredini poludijagonale)
i jedan iz njenog središta. Uzorci su homogenizirani


i pohranjeni u zamrzivaču. Sadržaj lipofilnih tvari
(ukupne masnoće) i mineralnih ulja analizirani su u dva
navrata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba.


Na pokusnim plohama gdje je izvršena sjetva žira, u
četiri navrata u rasadniku “Šumski vrt”, odnosno u dva
navrata u rasadniku “Lukavec”, brojani su klijanci kako
bi se utvrdila rasadnička klijavost sjemena i njezin tijek.
Nakon završetka nicanja, na pokusnim plohama izvršena
su mjerenja visina i promjera vrata korijena sadnica.
Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomoću digitalne
pomične mjerke s točnošću 0,01 mm dok su visine
mjerene mjernom letvom s točnošću od 1 mm. Tijekom
vegetacije obavljeni su radovi njege sadnica, koji se inače
provode u rasadnicima.


Za statističku obradu podataka korišteni su programski
paketi SAS i Statistica 7.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results


Rezultati su pokazali podudarnost ostatka ulja u oba koje su tretirane s 0,5 l/m2 mineralnog ulja i zasađene
rasadnika. Znakovito je da je na plohama tretiranim s žirom, ostatak ulja u tlu je na razini osrednje opterećebiorazgradivim
uljem, ostatak ulja u površinskih 10 cm nosti (Toti i dr. 1998). Na plohama koje su zakorovtla,
5 mjeseci nakon tretiranja na prirodnoj razini, te da ljene, ostatak ulja je na razini slabe do osrednje opteostaci
ulja korespondiraju s tretiranjima. Na plohama rećenosti. Vrlo zanimljivo je da je ostatak ulja na plo




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 8     <-- 8 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1– 2, CXXXII (2008), 3-9
Tablica 1. Fiziografske značajke tla
Table 1 Physiographic soil properties


Krupni pijesak Sitni pijesak Prah Glina
Šumski rasadnik
Forest nursery
Dubina tla
Soil depth
(cm)
Coarse sand
2,0 – 0,2
mm
Potty sand
0,2 – 0,02
mm
Silt
0,02 –
0,002
Clay
<0,002
mm
Teksturna oznaka
Texture mark
C org(g kg-1)
pH
/H2O
pH
/CaCl2
mm
0-10 9,6 37,6 31,2 21,6 glinovita ilovača
clay loam 18,4 7,54 7,04
Lukavec 10-30 10,9 34,3 30,2 24,6 glinovita ilovača
clay loam 17,5 7,73 7,19
30-50 0,8 41,9 31,8 25,5 glina
clay 13,3 7,57 7,09
Šumski
vrt
0-10
10-30
3,0
2,9
39,9
37,6
36,5
41,2
20,6
18,3
glinovita ilovača
clay loam
glinovita ilovača
clay loam
17,2
11,8
7,16
7,27
6,85
6,82
30-50 1,1 35,9 36,8 26,2 glina
clay 4,5 6,82 6,52


hama koje su tretirane s 0,5 l/m2 ulj
uljulja
aa ii zakorovljene iako je značajno viši od ostatka ulja u tlu na plohama
vrlo sličan ostatku ulja na plohama koje su tretirane s koje su tretirane s 0,1 l/m2 ulja, uzima se da se radi o
0,2 l/m2 ulja i zasađene žirom. Ove dvije skupine ploha normalnom sadržaju ugljikovodika (Dumitru et al.
očito imaju značajno manje ostatka ulja od ploha koje su 1998). Između ploha koje su tretirane s 0,1 l/m2 ulja
tretirane s 0,5 l/m2 ulja, a nakon toga zasađene žirom. nema značajne razlike, radilo se o onima zasađenim ži


rom ili prepuštenim zakorovljenju.


Na plohama koje su tretirane s 0,2 l/m2 ulja i prepuštene
zakorovljenju ostatak ulja je na niskoj razini, te


Tablica 2. Ostaci ulja u tlu 5 mjeseci nakon tretiranja
Table 2 Oil remnants in the soil 5 months after treatment


Šumski rasadnik “Lukavec” Šumski rasadnik “Šumski vrt”


Plohe sa


Forest nursery “Lukavec” Forest nursery “Šumski vrt”


Koncentracija ulja Vrsta ulja sadnicama


Lipofilne tvari Uljni hidrougljici Lipofilne tvari Uljni hidrougljici


Oil concentration Type of oil Plots with


Lipofil agents Oil hydrocarbons Lipofil agents Oil hydrocarbons


seedlings


mg/kg mg/kg


+ 32,9 6,8 37,3 7,6
Bio


-95,5 7,7 103,2 8,4


0,5 l/m2


+ 1306,3 784,5 1457,2 810,3
Mineralno


-621,4 339,4 758,5 419,6


+ 18,5 4,1 25,1 4,9
Bio


-75,0 3,5 85,1 4,9


0,2 l/m2


+ 630,5 367,8 697,2 411,8
Mineralno


-109,1 61,3 139,7 83,2


+ 16,3 2,2 15,7 2,4
Bio


-20,3 2,5 23,5 3,1


0,1 l/m2


+ 56,0 26,7 73,1 38,3
Mineralno


-47,5 30,9 59,1 37,4


+ 17,1 1,4 19,3 2,1
0 0


-19,4 3,2 22,7 3,8


Na slici 3 prikazan je tijek rasadničke klijavosti žira ka, odnosno energija klijanja žira s pokusnih ploha trehrasta
lužnjaka na pokusnim plohama u rasadnicima tiranih bio uljem, bez obzira na doze, bila je prosječno
“Šumski vrt” i “Lukavec”. Rezultati prvog brojanja veća od energije klijanja sjemena s ploha tretiranih miklijanaca
pokazuju određenu zakonitost u oba rasadni-neralnim uljem, odnosno kontrolne plohe.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 9     <-- 9 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9
Slika 3. Tijek rasadničke klijavosti žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama
Figure 3 The course of nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) acorn on the test plots


Na slici 4 prikazana je ukupna rasadnička klijavost na kontrolnoj plohi u rasadniku “Šumski vrt” bila je za
žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na pokusnim 26,87 % veća u odnosu na rasadnik “Lukavec”.
plohama u rasadnicima “Šumski vrt” i “Lukavec”. Naj-Prema testu proporcija, u rasadniku “Šumski vrt”,


veća klijavost žira u oba rasadnika dobivena je na podokazana
je signifikantna razlika u klijavosti žira jedi


kusnoj plohi tretiranoj bio uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najno
u slučaju tretiranja tla mineralnim uljem u dozi od
manja klijavost također u oba rasadnika dobivena je na 0,5 l/m2 u odnosu na klijavost istog žira na kontrolnoj
pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od plohi. U rasadniku “Lukavec” dokazana je signifikant


0,5 l/m2. Prosječna rasadnička klijavost žira na pokusna
razlika u klijavosti žira u slučajevima tretiranja tla
nim plohama tretiranim bio uljem bila je za 11,01 % sa bio uljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,2 l/m2 te mineralnim
veća u rasadniku “Šumski vrt”, odnosno za 15,39 % u uljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,1 l/m2 u odnosu na klija


rasadniku “Lukavec” u odnosu na rasadničku klijavost vost na kontrolnoj plohi (tablica 3).
na plohama tretiranim mineralnim uljem. Klijavost žira


Slika 4. Rasadnička klijavost žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama
Figure 4 Nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) on the test plots


Tablica 3. Test proporcije za rasadničku klijavost žira na pokusnim plohama
Table 3 Proportion test for nursery acorn germination upon test plots


Vrsta ulja - Type of oil Biorazgradivo - Biodegradable Mineralno - Mineral Kontrola - Control
Koncentracija Concetration (l/m2) 0,5 0,2 0,1 0,5 0,2 0,1
Lukavec p < 0,0001* < 0,0001* 0,765 0,0293* 0,1236 0,0093* 113
Šumski vrt p 0,2834 0,4217 0,1846 < 0,0001* 0,5945 0,1117 195


signifikantno značajno kod p < 0,05, . = 5 %
Significant at p < 0,05, . = 5 %


Na slici 5 prikazani su rezultati prve izmjere visina i cus robur L.) na pokusnim plohama u rasadnicima
promjera vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka (Quer-“Šumski vrt” i “Lukavec”.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 10     <-- 10 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1– 2, CXXXII (2008), 3-9
Statistički značajna razlika u visini sadnica kod
prve izmjere dokazana je između rasadnika, tretiranja,
doze, rasadnika x tretiranja, rasadnika x doze i rasadnika
x tretiranja x doze, a nije dokazana jedino između
tretiranja x doza. Razlika u promjeru vrata korijena
sadnica dokazana je u svim slučajevima. Aritmetička
sredina visina sadnica, za oba rasadnika, bila je najveća
na pokusnim plohama tretiranim bio uljem i iznosila je
119 mm, slijedi visina sadnica uzgojenih na plohama
tretiranim mineralnim uljem od 118 mm, odnosno visina
sadnica na kontrolnoj plohi od 107 mm. Aritmetička
sredina promjera vrata korijena sadnica, za oba rasadnika
bila je također najveća na pokusnim plohama tretiranim
bio uljem i iznosila je 2,66 mm, slijede promje


ri vrata korijena sadnica s pokusnih ploha tretiranih
mineralnim uljem od 2,61 mm, odnosno s kontrolne
plohe od 2,24 mm.


Prosječno najveće visine u rasadniku “Lukavec”
imale su sadnice s pokusne plohe tretirane bio uljem u
dozi od 0,5 l/m2, a najmanje s kontrolne pokusne plohe.
Sadnice iz rasadnika “Šumski vrt” bile su prosječno
najvećih visina na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim
uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanje visine u rasadniku
“Šumski vrt” imale su sadnice s plohe tretirane
bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, što je suprotno rasadniku
“Lukavec”, gdje su imale najveće visine. Visine sadnica
s kontrolne pokusne plohe u oba rasadnika bile su
istovjetne (108 mm).


Slika 5. Prikaz prve izmjere visina i promjera vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama
Figure 5 The first measurement of heights and root collar diameters of pedunculate oak (Quercus robur L.) seedlings on the test plots


Prosječno najveći promjer vrata korijena u rasadniku
“Lukavec” imale su sadnice s pokusne plohe tretirane
bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, a najmanji s plohe tretirane
mineralnim uljem u dozi od 0,1 l/m2. Sadnice s kontrolne
plohe u rasadniku “Lukavec” imale su promjer vrata
korijena od 2,29 mm, a sadnice u rasadniku “Šumski


RASPRAVA I ZAKLJUČCI
Na temelju provedenih istraživanja, u dva rasadnika,
utjecaja 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) prolijevanja
dvije vrste ulja za podmazivanje lanaca motornih
pila (biorazgradivo i mineralno) zapaženo je da biorazgradivo
ulje ni kod jedne koncentracije prolijevanja
signifikantno ne smanjuje rasadničku klijavost sjemena
hrasta lužnjaka, nego ju u jednome rasadniku čak i povećava.
Kod mineralnoga ulja smanjenje rasadničke klijavosti
utvrđeno je kod najveće koncentracije u oba rasadnika,
te u kod srednje koncentracije u jednome.
Ova analiza pokazala je da povećana koncentracija
mineralnoga ulja može smanjiti rasadničku klijavost, a
da ju biorazgradivo ulje može povećati.
Analiza izmjera visina sadnica nije pokazala ovako
jasan utjecaj vrste ulja, jer je u jednome rasadniku


vrt” od 2,19 mm. Sadnice iz rasadnika “Šumski vrt”
imale se prosječno najveći promjer vrata korijena na
pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od
0,5 l/m2. Najmanji promjer vrata korijena u rasadniku
“Šumski vrt” imale su sadnice s kontrolne plohe.


Discussion and conclusions
(“Šumski vrt”) generalno zapaženo smanjivanje visine
biljaka povećanjem koncentracije biorazgradivoga
ulja, dok je u drugome (“Lukavec”) visina biljaka
veća, što je i koncentracija biorazgradivoga ulja bila
veća. Kod oba rasadnika utvrđena je slaba ovisnost visine
biljaka o koncentraciji mineralnoga ulja.
Na promjer vrata korijena osim lokacije utječe i
vrsta ulja. Općenito (osim u jednome slučaju) biljke na
plohama tretiranim biorazgradivim uljem imale su neš-
to veći promjer vrata korijena u odnosu na kontrolnu
plohu i u odnosu na plohe s mineralnim uljem.
Zbog nedovoljno jasne ovisnosti između visine i promjera
vrata korijena o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu
bi trebalo uključiti i proučavanje drugih čimbenika.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 11     <-- 11 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 3-9
Na osnovi pedoloških istraživanja može se zaključiti
kako je tlo na zakorovljenim plohama biološki
aktivnije, što dovodi i do brže degradacije ulja, osobito
ako ga ima u višim koncentracijama. Veće ostatke ulja
u rasadniku “Šumski vrt” može se povezati s težom


teksturom, dakle slabijom aeracijom te učestalijim
organomineralnim vezama, ali i većim izvornim sadržajem
organske tvari. Rizosfera korovskih vrsta gusto
prožima tlo i potiče mikrobiološku aktivnost, koja se
odražava na trošenje energije iz ugljikovodika.


LITERATURA – References


Anon, 1996: “Razvoj i organizacija hrvatskog energetskog
sektora” -ISBN 953-6474-01-8, knjiga
6, “Gospodarenje šumama u Hrvatskoj”, Energetski
institut “Hrvoje požar”, Zagreb, ISBN
953-6474-04-2, 1–76.


A u g u š ti n , H., S. D e k a n i ć , I. Ma r t i n ić , S. S ev
er, 2000: Enviromentally friendly hydraulic
fluids for forestry machines – conditions and prospects.
Mehanizacija šumarstva 25 (1–2): 41–58.


Bašić, F., I. Kisić, M. Mesić & A. Butorac,
1999: Stanje tala i djelotvornost sanacije na mjestu
puknuća naftovoda OS Stružec – Rafinerija
Sisak. Studija, Agronomski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, 42 p.


Dumitru, M., M. Toti, C. Ceausu, C. Constant
i n, A. Voi cu l e sc u, V. C a p it a n u , E. Pi r vulescu
& D. Popa, 1998: Bioremediation of
petroleum contaminated soils, Stinta sollului,
Soil Sci. Jour. Of the Romanian National SSS,
1–2: 163–165. Bucarest.


Horvat, D., M. Šušnjar, 2003: Application of biodegradable
chain-saw lubricants, Proceedings of
the 2nd International Scientific Conference
“Forest and wood-processing technology and
the environment”; Kolarik, Josef (ur.), Brno,
Czech Republic, Mendel University of Agriculture
and Forestry Brno, 109–121.


Lauhanen, R., R. Kolppanen, S. Takalo, T.
Koukkanen, H. Kola, I. Valimaki, 2000:
Effects of biodegradeble oils on forest enviroment
and forest machines. Proceedings “Forest
and wood technology vs. enviroment” Mendel


University of agriculture and forestry Brno,


Czech Republic, 203–206.


Lauhanen, R., R. Kolppanen, 2003: Effects of
spent hydralic oil on the germination of scots
pine seed, Proceedings of the 2nd International
Scientific Conference “Forest and wood-processing
technology and the environment”; Kolarik,
Josef (ur.), Brno, Czech Republic, Mendel
University of Agriculture and Forestry Brno,
221–223.


Skoupý, A., R. Ulrich, 1994: Dispersion der Ölabscheidung
aus der Kettenschmierung von Einmannmotorsägen.
Forsttechnische Informationen
11: 121–123.


Skoupý, A., 2004: Biodegradable oils used for saw
chain lubrications, Ukrainskij deržavnij lisotehničeskij
universitet, Naukovij visnik 14 (3):
41–49.


Takalo, S., R. Lauhanen, 1994: Tall oil as a new
lubricant in forestry – preliminary results and
experiences. Forsitrisk, 4 – 8 July 1994, Feldafing,
Germany, 1–4.


Toti, M., C. Constantin, M. Dracea, V. Capitanu
& M. Damian, 1998: Some aspects concerning
the oil pollution and brine in Romanian
soils. Stinta sollului, Soil Science Journal of the
Romanian National Society of Soil Science,
1–2:177–187. Bucarest.


U l r i c h , R., 1994: Vegetable and mineral oils in laboratory
and operational tests of Husqvarna 242
power saws. Forsitrisk, 4 – 8 July 1994, Feldafing,
Germany, 1–6.


SUMMARY: The purpose of this study is to research the effects of different
concentrations of mineral and biodegradable lubricants for chainsaws upon
seedling growth and the initial growth of pedunculate oak (Quercus robur L.),


f pthe most significant forest tree species i
iin
nn the region of the lowland Croatia.
Tests were carried out in two nurseries upon 1-m2-plots (altogether 28 test
plots and two control ones) by spilling biodegradable oil and mineral oil,
each in three concentrations (0.1 l/m2, 0.2 l/m2, 0.5 l/m2). The analysis showed
that the increased concentration of mineral oil may decrease seedling
germination; on the contrary, the bio-decomposable oil can increase it. Based
on pedological research, we may conclude that the soil of weedy plots is biologically
more active, which results in faster oil degradation.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 12     <-- 12 -->        PDF

10