DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI -PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52 UDK 630* 263 + 231 OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA UZ OPLEMENJIVANJE SADNICAMA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.) REGENERATION OF FLOODPLAIN FORESTS IN THE CROATIAN PODUNAVLJE REGION COMBINED WITH PLANTING SEEDLINGS OF NARROW-LEAVED ASH (Fraxinus angustifolia Vahl.) Željko MAYER, Željko HEĆIMOVIĆ1 SAŽETAK: U radu je istražena mogućnost prirodne obnove kulture euroameričkih topola (Populus × canadensis Moench i P. deltoides W. Bartram ex Marshall), bilo “naletom” sjemena ili obnovom iz žilja i panjeva domaćih crne i bijele topole (Populus nigra L. i P. alba L.) i bijele vrbe (Salix alba L.) uz oplemenjivanje poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl.) i eventualno hrastom lužnjakom (Quercus robur L.). Nakon sedme godine plantažne starosti, obavljenih njega i čišćenja sastojine, u dominantnoj etaži nalaze se poljski jasen (7.86 m), bijela topola (8,66 m) i bijela vrba (8,64 m), a u podstojnoj “američki” jasen (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall), negundovac (Acer negundo L.), vez (Ulmus laevis Pall.), crni i bijeli dud (Morus nigra L. i M. alba L.) i druge. Ključne riječi Hrvatsko Podunavlje, ritske šume, poljski jasen UVOD – Introduction Neuspjela pošumljavanja kanadskom topolom Poznato je da klonovi euroameričkih topola osiromašu( Populus × canadensis Moench, Cl. I-214) i američ-ju tlo, a za uzvrat mu ništa ne vraćaju. Uzevši u obzir i kom crnom topolom (Populus deltoides W. Bartram ex sastav tla (ponekad čisti sterilni pijesci) te ekstenzivan Marshall), (u daljnjem tekstu euroameričke topole) uzgoj kultura, bez obrade tla i gnojidbe, jasno je da stakrajem 80-ih godina prošloga stoljeća, nakon sječe nišni uvjeti više nisu odgovarali uzgoju klonova euroistih na dunavskim adama i ritovima kod Vukovara, američkih topola. Ono malo sadnog materijala što je prisilila su nas da kotač prirode vratimo malo unazad i uspjelo preživjeti loše stanišne uvjete, bilo je napadnuto umjesto osnivanja kultura euroameričkih topola, za-bolestima: rak kore na topoli (Dothichiza populea Sacc. počnemo s uzgojem prirodnih sastojina domaće crne et Briard) i pjegavost lišća topole (Marsonina brunea (Populus nigra L.) i bijele (Populus alba L.) topole i Ell. et Ev.) ili insektima: crvena topolova zlatica (Melabijele vrbe (Salix alba L.) uz oplemenjivanje poljskim soma populi L.), modra vrbina zlatica (Plagiodera verjasenom (Fraxinus angustifolia Vahl). sicolora Laich) i mala topolova staklokrilka (Sciapteron Unatoč dobrom sadnom materijalu i dubokoj sadnji tabaniformis Rott.) (M aj er, Ž. 1994). dvogodišnjih prutova ili jednogodišnjih ožiljenica kaU tom smislu postavljene su brojne pokusne plohe nadskih i američkih crnih topola, uspjesi pošumljava-(akademik Slavko Matić, prof. dr. Đuro Rauš, mr. nja bili su iz godine u godinu sve lošiji. Razlog takvom sp. Željko Mayer) na dunavskim adama i ritovima. lošem uspjehu pošumljavanja pronašli smo u činjenici Osim pripreme staništa za “nalet” sjemena domaćih što se nakon dovršnih sječa kultura topola, na isto sta-topola i vrba, premazivanjem panjeva različitim postonište ponovno sadila topola, i to ponekad i treći puta. cima kemijskog sredstva, ozljeđivanjem žilja i drugim metodama pomaganja prirodne obnove (Majer, Ž. Mr. sp. Željko Mayer, dipl. ing. šum., Željko Hećimović, dipl. 1994) postavljena je i pokusna ploha u Mohovskoj adi, ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Vinkovci, Šumarija Vukovar, Županijska 61, 32000 Vukovar. odjel 57, na kojoj je osim domaćih topola i vrba posa |