DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
važniju ulogu imaju oni reliktni elementi jugoistočno-npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusaalpsko-
dinarskog (ilirskog) prostora, koje smo svojetum,
Cornus mas, Polyonatum odoratum, Vincetoxivremeno
označili kao “ilirikoidni” (usp. Tri n a js t i ć cum hirundinaria i dr., koje su u novije vrijeme, u sklo1992,
1995, 1997). To su u sloju grmlja vrste Staphylea pu sveze Aremonio-Fagion, označene kao diferencijalpinnata,
Rhamnus fallax, Euonymus latifolius i regione
vrste posebne podsveze Ostryo-Fagenion (usp.
nalno Daphne laureola i Lonicera alpigena, te i u sloju Borhidi 1963, Marinček i dr. 1993).
drveći i u sloju grmlja Acer platanoides. U sloju niskoNapokon,
zbog svoje posebne ekologije i rasproga
rašća to su Polystichum aculeatum, Aruncus dioi-stranjenosti, as. Tilio-Taxetum predstavlja posebnu pricus,
Melica nutans, Scopolia carniolica, Homogyne rodoznanstvenu zanimljivost, a njene novootkrivene
sylvestris, Cardamine trifolia, Hacquetia epipactis, sastojine nalaze se upravo u sklopu zaštićenih objekata
Knautia drymeia, Omphalodes verna, Lamium orvala, prirode – području Vražji prolaz kod Skrada i Kamač-
Vicia oroboides i dr. Nadalje, hrvatska šuma Tilio-Ta-nik kod Vrbovskog u Gorskom kotaru i Nacionalnom
xetum ujedinjuje u svom florističkom sastavu i izvjesparku
Plitvička jezera u Maloj Kapeli.
tan broj termofilnih južnoeuropskih vrsta kao što su


LITERATURA – References


Barkman, J., J. Moravec, J. Rauschert, 1976:
Code of Phytosociological Nomenclature. Vegetatio
32(3): 131–185.


Barkman, J., J. Moravec, J. Rauschert, 1986:
Code of Phytosociological Nomenclature 2th.
Ed. Vegetatio 67: 145–195.


Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Veebandes
Fagion illyricum. I. Allgemeiner Teil. Acta Bot.
Acad. Sci. Hung. 9: 259–297.


Etter, H., 1947: Über die Waldvegetation am Südostrand
des schweizerischen Mittellandes. Mitt.
Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zürich 25:
141–210.


G l a v a č, V., 1958: O šumi lipe i tise (Tilieto-Taxetum).
Šum. list 82(1–2): 21–26.


Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation
Südosteuropas. Gustav Fischer. Stuttgart.


Kuoch, R., 1954: Wälder der Schweizer Alpen ime
Veebreitungsgebiet der Weisstanne. Mitt.
Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zürich 30:
133–260.


Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L.
Poldini, I. Dakskobler, M. Accetto,
(“1992”) 1993: Nomenklatorische Revision der
illyrischen Buchenwälder (Veeband Aremonio-
Fagion). Stud. Geobot. 12: 121–135.


Moor, M., 1954: Die Fagion-Gesellschaften im
Schweizer Jura. Beitr. Geobot. Landesaufn.
Schweiz 31: 1–201.


Török, K., J. Podani, A. Borhidi, 1989: Numerical
revision of the Fagion illyricum alliance.
Vegetatio 81: 169–180.


Tr in a j st i ć , I., 1992: Contribution to the phytogeographical
classification of the Illyrian floral element.
Acta Bot. Croat. 51: 135–142.


Tr i n a j st i ć , I., 1995: Plantgeographical division of
forest vegetation in Croatia. Annal. Forest.
20(2): 37-66. Zagreb.


Tr i n a j st i ć , I., 1997: Phytogeographical analysis of
the illyricoid florsl element. Acta Biol. Slovenica
41(2–3): 77–85.


Tr i n a j st i ć , I., 2003: Taksonomija, morfologija i rasprostranjenost
obične bukve. U S. Matić (ed.):
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj:
33–56. Šumarski fakultet. Zagreb.


Tr i n a j st i ć , I., 2004: Fitocenološko-sintaksonomska
analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir
(1962) 1979 u Hrvatskoj. Šum. list 128(1–2):
3–11.


Tr i n a j st i ć , I., J. F r an j ić , 1999: Šume bukve s dlakavim
šašom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer
1957) u vegetaciji Hrvatske. Šum. list
123(7–8): 311–321.


Tr i n a j st i ć , I., J. Fra nj i ć , Ž. Š k v orc , 2003: Sintaksonomska
analiza bukovih šuma Međimurja
(Hrvatska). Šum. list 127(1–2): 3–9.


Wallnöfer, S., L. Mucina, V. Grass, 1993: Querco-
fagetea. In L. Mucina, G. Grabherr, S.
Wa l l n ö f e r (eds.): Die Pflanzengesellschaften
Österreichs 3: 85–236. Gustav Fischer. JenaStuttgart-
New York.


We b e r, H. E., J. M ora ve c , J. P. Th eu r i l l a t ,
2000: International Cod of Phytosociological
Nomenclature 3th. Ed. J. Veg. Sci. 11: 739–768.