DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32


UDK 630* 188 (001)


PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE
As. Tilio-Taxetum Glavač 1958 U HRVATSKOJ


CONTRIBUTION TO THE SPREADING OF THE YEW AND LINDEN FOREST
Ass. Tilio-Taxetum Glavač 1958 IN CROATIA


Ivo TRINAJSTIĆ*


SAŽETAK: U radu se objavljuju nova nalazišta as. Tilio-Taxetum u
Hrvatskoj. To su Vražji prolaz kod Skrada i Kamačnik kod Vrbovskog u Gorskom
kotaru te Nacionalni park Plitvička jezera u Maloj Kapeli. Floristički
sastav prikazan je na analitičkoj tablici 1, koja je sastavljena na temelju 4 fitocenološke
snimke. Istovremeno je izvršena i sintaksonomska revizija florističkog
sastava kojega je objavio Glavač (1959: Tab. 1) sastavljenog na temelju
15 fitocenoloških snimaka. U stupcima 5, 6 i 7 na tablici 1 prikazana je
struktura cjelokupnog florističkog sastava na temelju ukupno 19 fitocenoloških
snimaka.


U sklopu do sada poznatoga florističkog sastava as. Tilio-Taxetum, zabilježene
su sveukupno 183 vrste. U svih 19 snimaka (100 %) zabilježene su
samo 2 vrste ili 1,1 %, u preko 50 % (10–19) snimaka zabilježeno je 39 vrsta
ili 21,3 %, a u samo jednoj snimci zabilježene su 53 vrste ili 29 % od sveukupnoga
florističkog sastava. Na pojedine sintaksone otpada 112 vrsta ili 61,2 %,
a na pratilice 71 vrsta ili 38,8 % od sveukupnoga florističkog sastava. Kvantitativni
odnosi pojedinih skupina vrsta (karakteristične i diferencijalne vrste,
pratilice) prikazani su u tablici na stupcima 5, 6 i 7.


As. Tilio-Taxetum uvrštena je u podsvezu Ostryo-Fagenion, svezu Aremonio-
Fagion, red Fagetalia sylvaticae i razred Querco-Fagetea.


K l j u č n e r i j eč i : Tilio-Taxetum, nova nalazišta, floristička struktura,
Hrvatska


UVOD – Introduction
Šumsku zajednicu koju izgrađuju tisa – Taxus u Velikoj Kapeli na jugu. Iz Glavačevih podataka u
baccata i velelisna lipa – Tilia platyphyllos prvi je, kao tablici 1 (usp. G l a v a č 1958: Tab. 1) u kojoj je analizišto
je poznato, pod imenom Tilieto-Taxetum opisao i rano 15 fitocenoloških snimaka, može se uočiti da se
pobliže floristički analizirao G l av ač (1958). Glava-najviše podataka (7 snimaka) odnosi na Zagrebačku
čevo ime “Tilieto-Taxetum” kasnije su u skladu sa sugoru,
zatim na Ivanščicu (3 snimke) i Samoborsku goru
vremenim nomenklaturnim gledištima, u Tilio-Taxe-(2 snimke), te po jedna snimka iz Kalnika, Razloga u
tum popravili H orv at i dr. (1974). Gorskom kotaru i Kleka u Velikoj Kapeli.
S obzirom na rasprostranjenost, as. Tilio-Taxetum Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetabila
je tada poznata iz dijelova sjeverozapadne Hrvatcije
u gorskim dijelovima Hrvatske pružila nam se
ske od Ivanščice i Kalnika na sjevereozapadu, do Kleka prigoda da as. Tilio-Taxetum analiziramo na još dva
lokaliteta u Gorskom kotaru (Vražji prolaz kod Skrada,
Kamačnik kod Vrbovskog) i jednog lokaliteta u sklopu
Nacionalnog parka Plitvička jezera u Maloj Kapeli. To
je ujedno i najjužnija točka njenoga do danas poznatog


*
Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2,
HR-10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia areala.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 28     <-- 28 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
MATERIJAL I METODE – Material and Methods


Floristički sastav as. Tilio-Taxetum iz novih nalazišta
prikazan je na analitičkoj tablici 1 na temelju 4 fitocenološke
snimke. Snimke potječu sa sljedećih lokaliteta:


1.
Snimka: Gorski kotar – područje Vražji prolaz ispod
Skrada. Dio malene sastojine u najužem dijlu kanjona,
po stijenama na lijevoj obali potoka. Veličina
200 m2, ekspozicija S-SE, nagib 60o, tlo crno, humozno,
plitko (inicijalni stadij razvitka rendzine).
2. Snimka: Gorski kotar – Kamačnik kraj Vrbovskog.
Desna obala potoka, u gornjem dijelu kanjona, velika
300 m2, stijene s policama.
3.
Snimka: Isto područje, nizvodno od snimke 2, u
vrlo uskom dijelu kanjona. Veličina 100 m2.
4.
Snimka: Mala Kapela – Plitvička jezera, na grebenu
sjeverne ekspozicije iznad Sastavaka. Veličina 200 m2,
nagib 45o, tlo skeletno povrh umirenog točila.
Isto tako sveukupni, do sada poznati floristički sastav
prikazan je u tablici 1 u sintetskom obliku na temelju
4 nove snimke (stupac 5) te 15 snimaka (stupac 6)


Tablica – Table1
Tilio-Taxetum


Redni broj /Nr. of column
Karakteristične vrste asocijacije (Ass.char.):
A Taxus baccata


B
Taxus baccata


C
Taxus baccata


Karakteristične vrste sveze (All.char.) Aremonio-Fagion:
A Acer platanoides reg.


B Euonymus latifoUus
Staphilea pinnata
Dphne laureola


Acer platanoies reg.


Rhamnus fallax


Lonicera alpigena reg.
C Cyclamen purpurascens


Homogyne sylvestris
Knautia drymeia
Polystichum aculeatum
Cirsium erisithales
Aruncus dioicus
ScopoUa carnioUca


Acer platanoides reg.


Melica nutans
Cardamine trifoUa
Hacquetia epipactis
Lamium orvala
Omphalodes verna
Calamintha grandiflora


Euphorbia carniolica


Vicia oroboides


koje je objavio Glavač (1958: Tab. 1) u svemu 19 fitocenoloških
snimaka (stupac 7).


Istraživanja su u oba slučaja vršena po standardnoj
metodi florističke škole Zürich-Montpellier. Vrste su
ra


raspoređene po slojevima (drveće, grmlje, nisko rašće)
u karakteristične vrste asocijacije, karakteristične vrste
sveze Aremonio-Fagion, diferencijalne vrste podsveze
Ostryo-Fagenion, reda Fagetalia sylvaticae, razreda
Querco-Fagetea, te pratilice.


U odnosu na podatke koje je objavio Glavač
(1958: Tab. 1) izvršena je revizija karakterističnih i diferencijalnih
vrsta za pojedine sintaksone, pratilice u skladu
sa suvremenim gledištima uobičajenimm kod sintaksonomskih
istraživanja. Isto tako iz Glavačeve tablice
izostavljen je sloj mahovina, jer najvjerojatnije predstavlja
posebne oblike petrofilne, briofitske vegetacije
koja je predmet posebnih znanastvenih istraživanja.


1 2 3 4 E/1 E/2 E/1+2
+ . . 3.4 2 10 12
1.1 3.3 3.2 + 4 14 16
. + + . 2 12 14
. . . . . 8 8
. + + . 2 12 14
. 2.3 +.3 . 2 8 10
+ . + . 2 5 7
+ . . . 1 6 7
. . +.2 + 2 1 3
. . . . . 2 2
. . . + 1 13 14
. + 1.3 . 2 6 8
. + + . 2 6 8
+.2 +.2 2.3 +.2 4 3 7
. + + 1.1 3 4 7
2.2 3.3 2.1 . 3 2 5
+ 1.2 + . 3 2 5
. . . . . 5 5
. 3.4 +.2 +.2 3 1 4
+.3 . +.2 . 2 2 4
. +.2 +.2 . 2 2 4
+ . . . 1 2 3
. +.2 . . 1 1 2
. + . . 1 1 2
. . . 1 1 . 1
. . . . . 1 1




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 29     <-- 29 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
Diferencijalne vrste sveze (Suball.Diff.)


Ostrvo-FaČenion:


A Sorbus aria


Fraxinus ornus


Ostrya carpinifoUa


Acer obtusatum


B Fraxinus ornus


Sorbus aria
Acer obtusatum
Cornus mas


Ostrya carpinifoUa
C Fraxinus ornus


Sorbus aria


Melittis melissophyllum
Tanacetum corymbosum
Vincetoxicum hirundinaria


Digitalis grandiflora


Polygonatum odoratum


Tamus communis


Ostrya carpinifolia
Karakteristične vrste reda (Order.char.)


Fagetalia sylvaticae:


A Fagus sylvatica


Tilia platyphyllos


Abies alba


Ulmus scabra


B Fagus sylvatica
Tilia plytyphyllos


Daphne mezereum
Acer pseudoplatanus
Abies alba


Carpinus betulus


Prunus avium


Rosa pendulina reg.


Ulmus scabra


Rubus hirtus


Malus sylvestris


C Mercurialis perennis
Carex digitata
Phylittis scolopendrium
Salvia glutinosa
Galeobdolon luteum


Campanula trachelium


Aspidium filix-mas
Valeriana tripteris
Senecio fucksii
Asarum europaeum
Hepatica nobilis
Dentaria ennaeaphyllos
Tilia platyphyllos
Festuca sylvatica
Fagus sylvatica
Pulmonaria officinalis
Lathyrus vernus
Lunaria rediviva


.
.
.
.
.
.
.
.


+ 2
.


.


.


.


.


.


.


.


.


+.2
+


.


.


.


+ 2
.


.
.
.
.


.
.
.
.


+ 2
1 2
.


.


+ 2
.


1 2


.


.


.


.


.


.


.


.


+


2.2


.


.


1.2
+
.


1.1


.


.


.


+


.


+


.


.


.


.


3.3


3.3


.


.


1.1


3.3


.
.
.
.
.


+


.


.


.


+.2
+.2


.


+.3


+


+


+.2


3.3


2.2
+.2
+.2
+
.


.


.


+


.


.


+


+


.


.


+
+
+
+


.
.
.
.
.
.
.
.
.
.


1.1


2.1
+
.


+


2.3
+.2
+
.
.
.
+.2


.


.


.


+.3
+.2
+.2
+
+


.


+.2
3.3
2.2
+.2
1.2
+


.


+.2


.
.
.
.


. 2


+ 3
3.4 1
3.4 1
+ 3
. 2
. 1
. 2
. 1
+ 1
. .


+ 2
. .
. 1


+ 1
. .
. .
. .


+ 4
. 3
. 1
. .
. 2


1.3
4
. 1
. 2
. .
2.3 1
. .


1.3 3
+ 2
+ 1
. .
. 2
. 2
+.2 3
. 3
+ 3
1.1 2
+.2 4


3.3
3
. 3
. 3
+ 3
+ 3
. .
. 1
. .
. 1
. .
. .


14
11
8


.


12
13
10
7
6
12
10
7
8
5
5
5
4
3


15
11
7
4
14
11
10
6
8
3
4


.


.


.


1
15
15
11
8
8
9
6
6
6
6
6
6
9
7
8
6
6
6


16
14
9
1
15
15
11
9
7
13
10
9
8
6
6
5
4
3


19
14
8
4
16
15
11
8
8
4
4
3
2
1
1
17
17
14
11
11
11
10
9
9
9
9
9
9
8
8
7
6
6


27




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 30     <-- 30 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
Acer pseudoplatanus . + . . 1 4 5
Polygonatum multiflorum . + . . 1 4 5
Calamagrostis varia . . . . . 5 5
Epilobium montanum . . . . . 5 5
Leucojum vernum + . . . 1 3 4
Senecio nemorensis . . . . . 4 4
Euphorbia amygdaloides 1.1 . + . 2 1 3
Saxifraga rotundifoUa . + . . 1 2 3
Polystichum setiferum . . . + 1 2 3
Bromus ramosus . . . . . 3 3
Phyteuma spicatum . . . . . 3 3
Doronicum austriacum . + + 2 . 2 . 2
Ulmus scabra . + + . 2 . 2
Dentaria polyphylla . . . . . 2 2
Carex alba 2.2 . . . . 1 1
Thalictrum aquilegifoUum . . . 1 3 1 . 1
Abies alba . . + 2 . 1 . 1


Karakteristične vrste razreda (Class char.)


Querco-Fagetea:
A Quercus petraea . . . . . 3 3
Sorbus torminalis . . . . . 1 1


B Rosa arvensis . . . . . 12 12
Corylus avellana + 1.2 + 2 . 3 7 10
Rhamnus cathartica . . . . . 8 8
Clematis vitalba . . . + 2 1 5 6
Acer campstre . . . . . 6 6
Viburnum lantana . . . . . 6 6
Sambucus nigra 1 2 + + . 3 1 4
Euonymus verrucosus . . . . . 4 4
Herberts vulgaris . + . . 1 2 3
Lonicera xylosteum . . . . . 3 3
Sorbus torminalis . . . . . 2 2
Spiraea ulmifolia . . . . .
Quercus pubescens . . . . .
Quercus cerris . . . . .
Laburnum alpinum . . . . .
Cornus sanguinea . . . . .


C Mycelis muralis . . . . 1 14 15
Hedera helix + 3 +.3 + 3 + 3 4 9 13
Galium sylvaticum . + + 1 1 3 9 12
Sedum maximum . . . + 1 8 9
Convallaria majalis . . . . . 9 9
Melica uniflora . . . 1 2 1 5 6
Hypericum montanum . . . . . 5 5
Stachys sylvatica . . . . . 5 5
Silene nemoralis . . . . . 5 5
Anemone nemorosa + . . + 2 2 4
Galium odoratum . . . . . 4 4
Veronica chamaedrys . . . . . 4 4
Campanula persicifolia . . . 1 2 3
Symphytum tuberosum . . . . . 3 3
Silene nutans . . . . . 3 3
Valeriana officinalis . . . . . 2 2
Brachypodium sylvaticum . . . . . 2 2
Centaurea montana . +.3 . . 1 . 1


28




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 31     <-- 31 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32


Galanthus nivalis
Dentaria bulbifera
Arabis turrita


Pratilice (Companions):
A Sorbus aucuparia
B Rubus idaeus
Rubus sp. div.
Sorbus aucuparia
Chamaecytisus hirsutus
Juniperus communis
Salix caprea
Genista ovata
Amelanchier ovalis
Sambucus racemosa
Lembotropis nigricans
C Polypodium vulgare
Asplenium trichomanes
Hieracium murorum
Fragaria vesca
Moehringia muscosa
Solidago virgaurea
Geranium robertianum
Asplenium ruta-muraria
Galium lucidum
Eupatorium cannabinum
Prenanthes purpurea
Buphtalmum salicifolium
Cardaminopsis arenosa
Peucedanum oreoselinum
Gentiana asclepiadea
Melampyrum nemorosum
Cistopteris fragilis
Anthericum ramosum
Sesleria kalnikensis
Glechoma hederacea
Asplenium viride
Sedum album
Carex humilis
Sorbus aucuparia
Heracleum sphondilium
Centaurea sp.
Hierochloë australis
Cruciata glabra
Ceterach officinarum
Viola sp.
Carduus defloratus
Galeopsis sp.
Laserpitium latifolium
Valeriana angustifolia


+.2 . . . 1 . 1


. . . + 1 . 1


. . . + 1 . 1


. . . . . 3 3
. . . . . 8 8
. . . . . 7 7
. . . . . 5 5
. . . . . 5 5
. + . . 1 2 3
. . . . . 3 3
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2


+ 2 . 1 3 . 2 15 17
. . . . . 15 15
. . . . . 14 14
. . . . . 13 13
. . . . . 13 13
. . . + 1 12 13
. + + 2 + 3 7 10
. + 2 + 2 . 2 8 10
. . . . . 10 10
. . . . . 10 10
. + + . 2 7 9
. + + . 2 7 9
. . . . . 9 9
. . . . . 9 9
. + 2 . 2 6 8
. . . . . 7 7
. . . . . 6 6
. . . . . 5 5
. . . . . 5 5
. . . . . 5 5
. + 2 + 2 . 2 2 4
. . . . . 4 4
. . . . . 4 4
. . . . . 3 3
. . . . . 3 3
. . . . . 3 3
. . . . . 3 3
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2
. . . . . 2 2


Pratilice zabilježene samo jednom: A/ Picea abies (5); B/ Lonicera nigra, Rosa spinosissima (6); C/ Angelica sylvestris,
Sesleria juncifolia, Aconitum lycoctonum, Oxalis acetosella, Circaea alpina, Peltaria alliacea (5); Ajuga reptans, Veratrum
album, Urtica dioica, Petasites albus, Phyteuma sp., Primula auricula, Cmpanula latifolia, Euphorbia cyparissias, Cephalanthera
sp., Galium rotunbdifolium, Solanum dulcamara, Orchis sp., Campanula scheuchzeri, Calamagrostis arundinacea,
Melandrium diurnum, Luzula luzuloides, Serratula tinctoria, Campanula rapunculus, Pseudofumaria alba (6)
A/ Sloj drveća (Trees); B/ Sloj grmlja (Shrubs); Sloj niskog rašća (Herbs)




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 32     <-- 32 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Analysis of floristic composition


Gl a v a č (1958) pri opisu asocijacije Tilio-Taxetum
nije u potpunosti izvršio sintaksonomsku analizu florističkog
sastava, već je razlikovao samo karakteristične
vrste asocijacije, sveze, reda i pratilice. Kako su u međuvremenu,
u razdoblju od skoro pedeset godina, sintaksonomska
istraživanja u mnogome uznapredovala,
floristički se sastav raščlanjuje na veći broj sintaksona,
na karakteristične vrste asocijacije, sveze, reda i razreda,
diferencijalne vrste pojedinih sintaksona te pratilice.
Pratilice se također mogu dalje raščlanjivati na elemente
drugih sintaksona višega statusa.


U sklopu sveukupnoga, do sada poznatog florističkog
sastava as. Tilio-Taxetum, zabilježene su sveukupno
183 vrste. U svih 19 snimaka (100 %) zabilježene su
samo 2 vrste ili 1,1 %, u prek (10–19) snimaka


o
oo 5
550
00 %
%% (10–
zabilježeno je 39 vrsta ili 21, samo jednoj
1,3
33 %
%%,
,, a
aa u
uu
snimci zabilježene su 53 vrste ili 29 % od sveukupnoga
florističkog sastava. Na pojedine sintaksone otpada
112 vrsta ili 61,2 %, a na pratilice 71 vrsta ili 38,8 % od
sveukupnoga florističkog sastava.


Pristupimo li na netom istaknut način analizu florističkog
sastava as. Tilio-Taxetum, možemo samo vrstu
Taxux baccata smatrati karakterističnom vrstom asocijacije.
Karakteristične i regionalno svojstvene vrste
sveze Aremonio-Fagetum u sastojinama su koje je pro-
učavao Glavač (1958) razmjerno slabije zastupljene,
jer su analizirane u graničnom području između vegetacijskih
sveza Cephalanthero-Fagion i Aremonio-Fagion
(usp. Tr i n a j st i ć i F r a n j i ć 1999, Tri n a j s t ić
i dr. 2003, Trinajstić 2004). U smjeru prema jugu i
jugoistoku udio tipičnih elemenata sveze Aremonio-
Fagion povećava se i prema broju vrsta i prema stupnju
nazočnosoti.


Usporedno s time, u sklopu sveze Aremonio-Fagion
izdvojene su diferencijalne vrste podsveze Ostryo-Fagenion.
To je skupina termofilnih vrsta općenito značajnih
za vegetaciju reda Quercetalia pubescentis.


Među njima se ističu Ostrya carpinifolia, Fraxinus or-
nus, Acer obtusatum, Cornus mas, Melittis melissophyllum,
Vincetoxicum hirundinaria, Polygonatum odoratum,
što našu zajednicu jasno floristički odvaja od srenjoeuropske
as. Taxo-Fagetum.


Kao karakteristične vrste reda Fagetalia sylvaticae
označeni su tzv. “tipični” fagetalni elementi. To je skup
mezofilnih i neutrofilnih, pretežito srednjoeuropskih
vrsta. U sklopu as. Tilio-Taxetum većim stupnjem stalnosti
ističu se Fagus sylvatica, Tilia platyphyllos, Mer-
curialis perennis, Carex digitata, Phyllittis scolopendrium,
Salvia glutinosa, Galeobdolon luteum, Campanula
trachelium, Aspidium filix-mas i Valeriana tripteris.


Kao karakteristične vrste razreda Quereco-Fagetea
zastupljena su uglavnom dva skupa vrsta. Jedno su mezofilne
vrste šire ekološke i korološke amplitude, npr.
Anemone nemorosa, a drugo su termofilne vrste općenito
značajne za termofilne medunčeve šume reda
Querecetalia pubescentis, ali one, ipak, ne postižu veći
stupanj stalnoosti. Posebnu skupinu vrsta obuhvaćaju
elementi u novije vrijeme izdvojeni u posebni red Prunetalia
spinosae i razred Rhamnno-Prunetea spinosae.
To su ponajprije Prunus spinosa, Rhamnus cathartica,
Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, a dijelom i
Sambucus nigra i Corylus avellana.


Pratilice su razmjerno brojne, obuhvaćaju 71 vrstu
ili preko trećine (38,8 %) sveukupnoga florističkog sastava,
s time da je njih 28 zabilježeno samo u jednoj fitocenološkoj
snimci i one su navedene izvan tablice. Skupinu
pratilica sačinjavaju elementi različitih šumskih i
nešumskih zajednica različite sintaksonomske pripadnosti.
Sve one, prema našem mišljenju, nisu bitne za
opću florističku strukturu as. Tilio-Taxeum. Ipak, od
elemenata šumske vegetacije mogli bismo spomenuti
samo elemente redova Erico-Pinetalia i Quercetalia
robori-petreae. Prvi su ponajprije zastupljeni u inicijalnoj
fazi, a drugi u terminalnoj razvojnoj fazi.


RASPRAVA – Discussion


Već je G la va č (1958) kod florističke analize as.
Tilio-Taxetum napomenuo da je hrvatska zajednica tise
i lipe, u kojoj je sa znatnim udjelom zastupljena bukva
(Fagus sylvatica), posebno u terminalnoj fazi, prividno
vrlo slična srednjoeuropsko-alpskoj šumi bukve i tise,
as. Taxo-Fagetum, koju su već ranije proučavali Etter
(1947), Moor (1952) i Kuoch (1954). Zbog toga je
Glavač, između ostaloga, naglasio da bi se hrvatska zajednica
mogla označiti i imenom “Taxo-Fagetum croaticum”
(usp. Glavač 1958: 24). Da je Glavač kojim
slučajem hrvatsku šumu tise i lipe označio imenom
Taxo-Fagetum croaticum, po objavi sintaksonomskih,
nomenklaturnih pravila (Barkman i dr. 1976, 1986:


čl. 34, Weber i dr. 2000: čl. 34a) ime “Taxo-Fagetum
croaticum” postalo bi ilegitimno, pa bi hrvatsku zajednicu
ili trebalo uklopiti u okvire as. Taxo-Fagetum
ili je označiti nekim drugim, novim imenom (nomen
novum!).


Analiziramo li, međutim, floristički sastav as. Tilio-
Taxetum, u odnosu na srednjoeuropsku as. Taxo-Fagetum,
odmah se može uočiti da hrvatsku šumu treba
podrediti ilirskoj svezi Aremonio-Fagion i podsvezi
Ostryo-Fagenion, a ne srednjoeuropskoj svezi Cephalanthero-
Fagion, Najznačajnija floristička razlika između
navedenih i asocijacija i sveza sastoji se u tome,
da u florističkom sastavu sveze Aremonio-Fagion naj




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
važniju ulogu imaju oni reliktni elementi jugoistočno-npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusaalpsko-
dinarskog (ilirskog) prostora, koje smo svojetum,
Cornus mas, Polyonatum odoratum, Vincetoxivremeno
označili kao “ilirikoidni” (usp. Tri n a js t i ć cum hirundinaria i dr., koje su u novije vrijeme, u sklo1992,
1995, 1997). To su u sloju grmlja vrste Staphylea pu sveze Aremonio-Fagion, označene kao diferencijalpinnata,
Rhamnus fallax, Euonymus latifolius i regione
vrste posebne podsveze Ostryo-Fagenion (usp.
nalno Daphne laureola i Lonicera alpigena, te i u sloju Borhidi 1963, Marinček i dr. 1993).
drveći i u sloju grmlja Acer platanoides. U sloju niskoNapokon,
zbog svoje posebne ekologije i rasproga
rašća to su Polystichum aculeatum, Aruncus dioi-stranjenosti, as. Tilio-Taxetum predstavlja posebnu pricus,
Melica nutans, Scopolia carniolica, Homogyne rodoznanstvenu zanimljivost, a njene novootkrivene
sylvestris, Cardamine trifolia, Hacquetia epipactis, sastojine nalaze se upravo u sklopu zaštićenih objekata
Knautia drymeia, Omphalodes verna, Lamium orvala, prirode – području Vražji prolaz kod Skrada i Kamač-
Vicia oroboides i dr. Nadalje, hrvatska šuma Tilio-Ta-nik kod Vrbovskog u Gorskom kotaru i Nacionalnom
xetum ujedinjuje u svom florističkom sastavu i izvjesparku
Plitvička jezera u Maloj Kapeli.
tan broj termofilnih južnoeuropskih vrsta kao što su


LITERATURA – References


Barkman, J., J. Moravec, J. Rauschert, 1976:
Code of Phytosociological Nomenclature. Vegetatio
32(3): 131–185.


Barkman, J., J. Moravec, J. Rauschert, 1986:
Code of Phytosociological Nomenclature 2th.
Ed. Vegetatio 67: 145–195.


Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Veebandes
Fagion illyricum. I. Allgemeiner Teil. Acta Bot.
Acad. Sci. Hung. 9: 259–297.


Etter, H., 1947: Über die Waldvegetation am Südostrand
des schweizerischen Mittellandes. Mitt.
Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zürich 25:
141–210.


G l a v a č, V., 1958: O šumi lipe i tise (Tilieto-Taxetum).
Šum. list 82(1–2): 21–26.


Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation
Südosteuropas. Gustav Fischer. Stuttgart.


Kuoch, R., 1954: Wälder der Schweizer Alpen ime
Veebreitungsgebiet der Weisstanne. Mitt.
Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zürich 30:
133–260.


Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L.
Poldini, I. Dakskobler, M. Accetto,
(“1992”) 1993: Nomenklatorische Revision der
illyrischen Buchenwälder (Veeband Aremonio-
Fagion). Stud. Geobot. 12: 121–135.


Moor, M., 1954: Die Fagion-Gesellschaften im
Schweizer Jura. Beitr. Geobot. Landesaufn.
Schweiz 31: 1–201.


Török, K., J. Podani, A. Borhidi, 1989: Numerical
revision of the Fagion illyricum alliance.
Vegetatio 81: 169–180.


Tr in a j st i ć , I., 1992: Contribution to the phytogeographical
classification of the Illyrian floral element.
Acta Bot. Croat. 51: 135–142.


Tr i n a j st i ć , I., 1995: Plantgeographical division of
forest vegetation in Croatia. Annal. Forest.
20(2): 37-66. Zagreb.


Tr i n a j st i ć , I., 1997: Phytogeographical analysis of
the illyricoid florsl element. Acta Biol. Slovenica
41(2–3): 77–85.


Tr i n a j st i ć , I., 2003: Taksonomija, morfologija i rasprostranjenost
obične bukve. U S. Matić (ed.):
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj:
33–56. Šumarski fakultet. Zagreb.


Tr i n a j st i ć , I., 2004: Fitocenološko-sintaksonomska
analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir
(1962) 1979 u Hrvatskoj. Šum. list 128(1–2):
3–11.


Tr i n a j st i ć , I., J. F r an j ić , 1999: Šume bukve s dlakavim
šašom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer
1957) u vegetaciji Hrvatske. Šum. list
123(7–8): 311–321.


Tr i n a j st i ć , I., J. Fra nj i ć , Ž. Š k v orc , 2003: Sintaksonomska
analiza bukovih šuma Međimurja
(Hrvatska). Šum. list 127(1–2): 3–9.


Wallnöfer, S., L. Mucina, V. Grass, 1993: Querco-
fagetea. In L. Mucina, G. Grabherr, S.
Wa l l n ö f e r (eds.): Die Pflanzengesellschaften
Österreichs 3: 85–236. Gustav Fischer. JenaStuttgart-
New York.


We b e r, H. E., J. M ora ve c , J. P. Th eu r i l l a t ,
2000: International Cod of Phytosociological
Nomenclature 3th. Ed. J. Veg. Sci. 11: 739–768.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 34     <-- 34 -->        PDF

I. Trinajstić: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI ŠUME TISE I LIPE – As. Tilio-Taxetum ... Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 25-32
SUMMARY: In the work, the new localities of the Tilio-Taxetum ass. in
Croatia are published. These are Vražji prolaz near Skrad and Kamačnik
near Vrbosko in Gorski Kotar, as well as the Plitvice Lakes National Park in
Mala Kapela. The floristic composition is shown in the analytical table 1,
prepared on the basis of 4 relevés. Simultaneously, it was made the syntaxonomic
revision of the floristic composition published by Glavač (1959: Tab.
1), prepared on the basis of 15 relevés.


Within the so-far known floristic composition of the ass. Tilio-Taxetum, a
total of 183 species has been registered. In all 19 relevés (100 %) 2 species
only, or 1,1 %, have been registered, in more than 50 % (10–19) of the relevés
39 species, or 21,3 %, have been registered, while in one relevé only 53
species, or 29 %, of the total floristic composition have been registered. Out
of the total floristic composition, 11 species, or 61,2 %, are individual syntaxa
and 71 species, or 38,8 %, are companion plants. The quantitative relations
of individual groups of species (characteristic and differential species, companion
plants) are shown in table 1 under columns 5, 6 and 7.


The Illyrian association Tilio-Taxetum is classified in the Aremonio-
Fagion alliance and inside it in the Ostryo-Fagenion suballiance, the
Fagetalia sylvaticae order and the Querco-Fagete class. Its congenerous
Central European association Taxo-Fagetum is classified within the
Fagetalia sylvaticae order and the class Quereco-Fagetea class in the Fagion
sylvaticae alliance and the Cephalanthero-Fagenion suballiance.


From the syndynamic and syngenetic point of view, the initial and optimal
development phases of the Tilio-Taxetum ass., because of their growing on
steeper slopes, are reflected as a constant stage within the climazonal beech
forests. The terminal development phase shows a tendency of succession
toward the climazonal forms of beech or beech-fir forests. In the first case it is
mostly the. Ostryo-Fagetum ass., and in the second case probably the
Omphalodo-Fagetum ass.