DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 103 <-- 103 --> PDF |
MEMORIAM Dr. sc. RADOVAN KRIŽANEC, izvanredni sveučilišni profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1930 – 2007) Dana 28. listopada 2007. godine iznenada nas je i zauvijek napustio dr. sc. Radovan Križanec, izvanredni profesor Šumarskoga fakulteta u miru. Podsjetimo se u ovom trenutku, životnog puta našega vrijednog i revnog, zaslužnog, cijenjenog i voljenog muža i oca obitelji, prijatelja i člana Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Rođen je 3. travnja 1930. godine u Varaždinu u obrtničko službeničkoj obitelji. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom Varaždinu, a onda je 1951/52. škol. godine upisao Šumsko gospodarski odjel Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na Fakultetu je ne računajući studentske dane proveo aktivno radeći punih 37 godina. Još za vrijeme studija uočio ga je od akademik Dušan Klepac, kao vrlo pedantnog i serioznog studenta, pa ga je angažirao u svojim istraživačkim zadacima. Uvidjevši da se bezrezervno može osloniti na suradnika, kako pri prikupljanju terenskih podataka, tako i u njihovoj besprijekornoj obradi, Dušan Klepac, u naponu svojih istraživačkih djelovanja sve je više angažirao Radovana Križanca, kojemu je to odgovaralo s obzirom na tada teške životne uvjete. Tako je u Zavodu za uređivanje šuma nastao jedan tandem koji je djelovao punih 30 godina na obostrano zadovoljstvo, a i na sreću Fakulteta i šumarske struke. Poslije više godina honorarnog rada, Radovan Križanec je od 1. 11. 1958. godine stalno zaposlen u Katedri za uređivanje šuma kao laborant, a zatim tehnički suradnik i od 1. 11. 1963. godine kao asistent za uređivanje šuma. U tom je vremenu dao velik obol u korekturi knjige Dušana Klepca: “Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina”, pa autor u predgovoru piše: “U toku rada pomogli su mi ... i Radovan Križanec koji je izvršio mnogobrojne analize i nacrtao većinu slika”. Isto je bilo i kod rada na knjizi: “Uređivanje šuma” (1965. god) istoga autora. Kao asistent, znanstveni asistent i docent, aktivno sudjeluje u izvođenju nastave iz uređivanja šuma, redovne dodiplomske, i poslijediplomske. Posebno je svoj veliki obol dao u organizaciji i realizaciji terenskih nastava iz više područja: uređivanja šuma, dendrometrije, geodezije i šumskih komunikacija. Od svojih kolega bio je cijenjen i štovan, no posebno je bio obljubljen među studentima kojima je svesrdno pomagao ne žaleći truda ni vremena. Kada je kao docent, a kasnije izvanredni profesor vodio diplomske radove studenata kao vrlo susretljiv, bio je obljubljen među kandidatima budućim dipl. inžinjerima, među kojima je važilo pravilo “Ajde kod Rinča, on će ti pomoći”. Veliku aktivnost Radovan Križanec imao je u organizaciji rada nastavno-pokusno šumskih objekata, te gospodarenje šumama na nastavno pokusnom šumskom objektu Zalesina, gdje je u upravi toga objekta, kao zamjenik upravitelja i kao upravitelj, djelovao 22 godine i u tom vremenu kroz dvije ophodnjice primjenom normala izgospodario optimalne veličine drvnih zaliha i temeljnica. Osnovao je i uveo kontinuitet vođenja evidencije sječa, primjereno edukativnoj ulozi objekta i realizirao potrajno gospodarenje uz iskorišćavanje ukupnog godišnjeg prirasta. Sudjelovao je u izradi osnova gospodarenja za sve fakultetske objekte. Osnove su sadržajno prilagođene gospodarenju i znanstveno- nastavnom djelovanju nastavnika i znanstvenika Šumarskog fakulteta, a šume izgospodarene prema tim šumsko gospodarskim osnovama primjerom su hrvatske škole gospodarenja šumama, koje posjećuju mnogi znanstvenici iz Europe kao ogledne primjere. Kao rezultat dugogodišnjeg znanstvenog rada Radovana Križanca je i njegov magistarski rad pod naslovom “Različite mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta jele u acidofilnoj biljnoj zajednici”, koji je obranio 16. veljače 1977., te disertacija pod naslovom “Distribucija i projekcija krošanja u korelaciji s prsnim promjerom stabala u jelovim šumama”, koju je obranio 22. 6. 1989. godine. U nastavno- znanstveno zvanje docenta za predmet Uređivanje šuma, izabran je 22. 5. 1990. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 1. 4. 1993. godine, te u izvanrednog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 104 <-- 104 --> PDF |
profesora za predmet Uređivanje Od 1. 4. 1992. godine do 27. 3. zapažen društveni rad i doprinos našuma 10. lipnja 1993. godine. 1995. godine predstojnik je Katedre pretku kolektiva u kojemu je samo Kao docent i izvanredni profeza uređivanje šuma Šumarskog fazatajno živio i radio. Poseban je njesor, aktivno sudjeluje u izvođenju kulteta u Zagrebu, a 1. 5. 1995. gogov doprinos društvu u širem sminastave iz predmeta Uređivanje šudine odlazi u redovnu mirovinu. slu, njegova obitelj, dvoje djece i ma u dodiplomskoj i poslijediTijekom svog aktivnog znanstvetroje unučadi, koje je zajedno sa suplomskoj nastavi, te kao član ponog djelovanja, objavio je 35 znanprugom Josipom podigao i usmjerio vjerenstva za ocjenu i obranu magistvenih i stručnih radova, te više elaza samostalan život i rad na dobrostarskih radova i doktorata. borata samostalno ili u koautorstvu. bit lijepe nam hrvatske zemlje. Radovan Križanec se u znanNjegov je znanstveni rad bio usmjeTebi dragi Radovane ili “Rinč”, stvenom i nastavnom radu iz uređi-ren na područje uređivanja šuma, a kako su te od milja zvali svi poznati, vanja šuma usavršavao u Zvolenu, posebno problem rasta i prirasta, te neka bude vječna hvala na svemu šTharanthu, Eberswaldu i Pragu. etatne mogućnosti i to regularnih, i to si za dobrobit svoje obitelji, naše- Aktivan je sudionik XVI. kongresa prebornih šuma (izveo je analitički ga kolektiva i općenito naše domoIUFRO- a u Oslu 1976. godine, izraz za novu jedinstvenu opću forvine napravio. IUFRO-ove sekcije za uređivanje i mulu za računanje etata glavnoga Slava Ti i hvala gospodarenje šumama, te sekcije za prihoda, te normale i vremena prijerast i prirast u Luxemburgu, Ebers-laza u prebornim šumama). Prof. dr. sc. Šime Meštrović waldu, na Plitvičkim jezerima, te Na kraju, ne manje značajno za znanstvenih savjetovanja u Velikoj, uspomenu na pokojnog nam prijateVinkovcima, Zagrebu i Brijunima, lja i suradnika Radovana Križanca, uvijek sa samostalnim referatima. naglašavamo njegovu učinkovitost i Značajnij i radovi Šezdesetgodišnjica uređivanja prebornih šuma u sviRazličite mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta jetlu rješenja jednog problema. Šum. list 87 jele u acidofilnoj biljnoj zajednici. Magistarski (9–10): 390–393, 1963. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 229 pp., 1976. Šumsko-gospodarska osnova za fakultetsku šumu Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sunger- Opeke (1965-1985) (suatori D. Klepac i Š. ski lug (1977–1986). Šumarski fakultet Zagreb, Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb, pp. 1–18, I dio 213 pp., II dio 212 pp., 1978. 1965. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Belevi Šumsko-privredna osnova za nastavni i pokusni šum-ne (1980–1989). Šumarski fakultet Zagreb, 362 ski objekt Sungerski lug (1967–1976) (suatori J. pp., 1980. Radošević i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Debljinski prirast obične bukve (Fagus silvatica L.) Zagreb, pp.1–40. zaražene patogenim gljivama. Šumarski fakultet Revizija šumsko-gospodarske osnove za fakultetsku Zagreb, 98 pp., 1981. šumu Opeke (1975–1984). Šumarski fakultet Beständigkeit des Frequenzpolygons der Einwachtzeit Zagreb, pp. 1–32, 1975. für die Wirtschaftseinheit als Ganzes. Internatio Šumsko gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu naler Verband Forstlicher Forschungsanstalte “Kupjački vrh” (1975–1984) – Sažetak (suautori IUFRO, S 4.04.00, pp. 1–16, Luxemburg, 1982. D. Klepac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Postojanost vremena prijelaza jele u višim jedinicama Zagreb, pp. 1–10, 1975. prostorne podjele. Šum. list 108 (5–6): 213–224, Šumsko-gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu 1984. Belevine (1970-1979) – Sažetak (suatori D. Kle- Istraživanje odnosa normalnih vremena prijelaza i ana pac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb, litičkih izraza tarifa. Glas. šum. pokuse 22: pp. 1–22, 1975. 369–377, 1984. Der Gang des Durchmesserzuwaches und die Form Nekoliko novih formula za računanje etata glavnog seiner Ausgleichslinie bei der Tanne in Bestän den, die sich im Stadium der Überführung aus prihoda u visokim regularnim šumama. Šum. list 108 (9–10): 399–412, 1984. der schlagweissen Hochwaldform in die Plenterwaldform befinden. XVI IUFRO Kongres DiviIstraživanje utjecaja patogenih gljiva na debljinski prision IV, Project Group 1, Zbor. rad. 6: 326-335, rast obične bukve (Fagus silvatica L.) primjeOslo, Norwegen. 1976. nom vremenskih nizova. Kolokvij o bukvi odr |