DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 87 <-- 87 --> PDF |
NAŠE TROFEJNO BLAGO U okviru cijelotjednog programa 5. lovačke izložbe Gorskog kotara, Hrvatskoga primorja i Kvarnerskih otoka (Novi Vinodolski 27. listopada do 3. studenoga 2007.), prvoga dana, a nakon otvaranja i razgledanja izložbe, u prepunoj povijesnoj gradskoj Vijećnici, gdje je 1288. god. donešen Vinodolski zakon (zbornik pravnih uredbi i propisa i važan spomenik hrvatskoga običajnog prava), predstavljena je knjiga Naše trofejno blago, autora Alojzija Frkovića, dipl. ing. šumarstva, našega poznatog lovačkog stručnjaka i njegovih kolega suradnika. Kao neposredni glavni domaćin, uime nakladnika ove publikacije, Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije (LS PGŽ), nazočne je pozdravio njegov predsjednik i dopredsjednik Hrvatskoga lovačkog saveza mr. sc. Josip Malnar, naglasivši kako LS PGŽ sa zadovoljstvom predaje lovačkoj javnosti jednu novu i po svom sadržaju posebnu publikaciju – prikaz svih do sada kapitalnih, što će reći medaljnih lovačkih trofeja, stečenih od najstarijih vremena do danas na prostoru lovišta Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka. Ideja članova županijske Komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja na čelu s kolegom Frkovićem, ostvarena je tijekom četverogodišnjeg mandat- Slika 1. Povijesna gradska Vijećnica bila je pretjesna da primi sve koji su željeli nazočiti svečanosti predstavljanja knjige (Foto: Tihomir Tondini) nog razdoblja izradom preciznih tabličnih prikaza županijskog trofejnog blaga i to ne beznačajnog. O tome kako je ono veliko i svake hvale vrijedno, rječito govori podatak da su naši lovci tijekom minulog, gotovo stoljeće dugog razdoblja, sa svojim ponajboljim trofejima, sudjelovali na svim značajnijim lovačkim izložbama u zemlji i svijetu, od Zagreba 1899. i Berlina 1937., pa sve do naše netom održane Izložbe hrvatskog lovstva “ U službi prirode” u Zagrebu 2006 godine. Nadalje, istakao je, kako je primjerena kvaliteta staništa, ali i dobro gospodarenje lovištima na predmetnom području površine od preko 350 tisuća hektara, polučilo trofejni rezultat od 8 aktualnih prvaka i 5 viceprvaka, a zaključuje kako po kvaliteti trofejnih krznaša Gorski kotar nema ozbiljnijeg konkurenta. Na kraju kolega Malnar zahvalio se uredniku i svim suradnicima zaslužnima za ovu publikaciju, ocjenjujući je kao značajan doprinos našoj pisanoj lovačkoj riječi. Slika 2. O knjizi “Naše trofejno blago” govorili su (slijeva): O. Butković, B. Uzelac (voditeljica), M. Grubešić, A. Frković i J. Malnar (Foto: Tihomir Tondini) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 88 <-- 88 --> PDF |
0 knjizi je detaljnije govorio promotor izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, pozdravivši prethodno sve nazočne i čestitavši LS PGŽ za uloženi napor oko pripremanja i postave izložbe te na knjizi Naše trofejno blago i Katalogu lovačkih trofeja. Naglasio je, kako posebne čestitke zaslužuje gosp. Alojzije Frković kao prvo pero lovačkih krugova Hrvatske, jer se velikom broju naslova iznad ili ispod kojih je potpis – Alojzije Frković, pridodaje današnjim danom još jedan, izuzetno vrijedan. Svakako treba čestitati i suradnicima, ali na čelu uspješnog tima uvijek mora stajati iskusan i uspješan predvodnik. Prije otvaranja same knjige rekao je on, korice najavljuju interesantno gradivo, a naslov bi mogao zavarati i najaviti suhoparan tablični prikaz stečenih trofeja na odnosnom području, no već u Kazalu se nazire znatno šira materija. 1 zaista u Općem dijelu na 60-ak stranica, iza Predgovora i kratkog Uvoda sljedi vrlo interesantno poglavlje, Osnovne značajke Primorsko-goranske županije, iz kojega stičemo uvid u njen geografski položaj u RH, površinu od 358.200 ha (6,3 % površine RH) s 305.505 stanovnika (6,8 % stanovnika RH – popis 2001.), glavne prirodno-geografske značajke primorskog, goranskog i otočkog područja, tlo, klimatsko obilježje, hidrološko obilježje, šume i šumski fond, zaštićene površine različitog stupnja zaštite (7,7 % površine županije), prometnice te napose bogatu faunu. Iz poglavlja Lovački savez Primorsko-goranske županije saznajemo da je on osnovan 1994. god. sa sjedištem u Rijeci, kao jedna od 21 članice Hrvatskog lovačkog saveza, organiziran u 34 lovačke udruge/društva s 3 444 lovca i pripravnika, 57 lovišta, od kojih su članicama Saveza povjerena 43 lovišta na 70 % površine. U potpoglavlju Pregled lovišta prema prirodnogegrafskim cjelinama i ovlaštenicima prava lova (sa stanjem 2007), imamo popis lovišta s nazivom lovišta, površinom, lovoovlaštenikom i brojem članova društva, dok je u potpoglavlju Lovci s područja Primorskogoranske županije s položenim ispitom za ocjenjivača lovačkih trofeja, uz kratki povijesni slijed ocje anja lovačkih trofeja, iskazan popis ocjenjivača trofeja ja s osobnim podacima, mjestom i godinom položenog ispita i nazivom lovačke udruge čiji je član. U popisu nalazimo 192 ocjenjivača. U poglavlju Trofejna divljač naših lovišta, slikom i sažetim tekstom prikazane su sve vrste divljači koje obitavaju na ovom području. Poglavlje Trofeje Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka na nacionalnim, međunarodnim i svjetskim lovačkim izložbama (1937–2006), počinje s prvim lovačkim izlošcima na Prvoj družtvenoj izložbi rogovlja i lovačkih trofeja (Zagreb 1899) i izvješćem Frana Ž. Kesterčaneka u Lovačko-ri barskom vjesniku, o prvoj nagradi (zlatnoj kolajni) za rogove srnjaka iz revira Cetin-Gložac (Vrbovsko), i dalje redom, a završava s tri tablice: Osvojene medalje za trofeje Primorsko-goranske županije na nacinalnim i međunarodnim lovačkim izložbama održanim pod pokroviteljstvom CIC-a (1937–2006); Izložene trofeje iz lovišta Primorsko-goranske županije po vrstama divljači i broju na nacionalnim i međunarodnim lovačkim izložbama održanim pod pokroviteljstvom CIC-a (1937–2006) i Lovačke trofeje – prvaci Hrvatske (Zagreb, 2006). Na ukupno 23 izložbe od Berlina 1937. do Zagreba 2006. Izložena su 1 503 trofeja. Potpoglavlja Organizacija četiriju regionalnih lovačkih izložaba Gorskog kotara i Hrvatskog primorja i Izložbe i smotre lovačkih trofeja u organizaciji lovačkih društava i saveza lovačkih društava općina/kotara Riječke regije, već samim naslovima govore o čemu je riječ u poglavlju Organizacija regionalnih saveznih i društvenih lovačkih izložaba i smotra lovačkih trofeja (l945–2007), koje završava tablicom s podacima za 30 odnosnih izložaba i smotra od 1953. – 2007. god. U Posebnom dijelu na 115 stranica u poglavlju Tablični prikazi kapitalnih lovačkih trofeja Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka, dakle samo onih u medalji, za sve vrste divljači prikazane su kapitalne trofeje (ukupno 2 084 za 13 vrsta divljači) stečene na području PGŽ, ocijenjene po propisima CIC-a, s podacima o: nazivu lovišta iz kojega trofej potječe, godina odstrela, ime i prezime lovca koji je stekao trofej, broj točaka, pripadajuća medalja i izložba gdje je trofej verificiran. Na kraju knjige nalazimo 46 naslova korištene literature. Prikaz okončavamo završnim riječima promotora prof. Grubešića: Knjiga Naše trofejno blago predstavlja višenamjensku literaturu. U njoj nalazimo: opis područja i stanišnih prilika, popise lovišta i ocjenjivača Slika 3. Među prvima koji su primili knjigu na poklon s posvetom, bili su šumarnici H. Sušnik (državni tajnik (MPŠVG) i H. Jakovac (teh. urednik Šum. lista) (Foto: Tihomir Tondini) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 89 <-- 89 --> PDF |
trofeja, prikaz vrsta i broja divljači, popis izložaba trofeja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini i popis svih kapitalnih trofeja. Dakle, ovu knjigu možemo koristiti kao edukativni materijal, statistički ljetopis, izvor podataka, a dubljom analizom može se iz teksta i konteksta, izvući brojne pouke važne za donošenje i provođenje smjernica lovnog gospodarenja. Ovo gradivo izvrstan je edukativni materijal učenicima i studentima i podloga za brojne maturalne i diplomske radove. Uz sve pohvale ovoj knjizi, nalazimo i jednu manjkavost, koja se ponajprije odnosi na nakladu od samo 1 000 primjeraka, jer ovu knjigu bi trebao imati svaki lovac u svojoj biblioteci. Posebno je značajna za lovce s ovoga područja, jer se znatan broj tih sretnika, koji su stekli jedan ili više kapitalnih trofeja, nalazi ovdje spomenutim. Knjiga ima vrijednost i za šire područje, u najmanju ruku kao primjer kako treba gospodariti lovištima i divljači, pripremati izložbe i ovjekovječiti rezultate svoga rada. Uz sve, ovo je ponajprije kronika stoljetnog rada lovaca Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka, kojima i nadalje želimo uspješan rad i dobru kob, a autoru i suradnicima laganu ruku i oštro pero. Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Novog Vinodolskog gosp. Oleg Butković, izrazivši zadovoljstvo, ponajprije izborom njegovog grada domaćinom ovih i u nadolazećem tjednu predviđenih događanja, čestitajući autoru i suradnicima na ovom vrijednom djelu. Posebno je lijepo bilo čuti njegove riječi hvale za trud lovaca i lovačkih udruga, koje one iskazuju svojim radom i skrbi za očuvanje naše bogate flore i faune. Sa zadovoljstvom ocjenjujemo da one nisu bile samo kurtoazne, nego da je naš domaćin zaista takovog uvjerenja, na čemu mu i ovim putem zahvaljujemo. Nazočnima se s nekoliko riječi obratio, čestitavši autoru i suradnicima i dopredsjednik Hrvatskoga lovačkog saveza gosp. Vladimir Cvetko. Naravno, kao što je uobičajeno, na kraju riječ da kaže nešto o ovoj publikaciji, dobio je i njezin autor kolega Alojzije Frković. On je zahvalio govornicima na lijepim riječima, posebno ističući, kako je to zajedničko djelo svih suradnika na ovom projektu, a on je samo prvi među jednakima. Njegove daljnje riječi nije potrebno ponavljati, jer knjiga govori sama za sebe. Naposljetku, kolega Malnar je pojedincima i predstavnicima relevantnih instititucija, uručio po primjerak knjige, ispričavši se, što u ovoj prilici knjigu nije mogao uručiti svima nazočnima. Pišući prikaz ove knjige i njene promocije, prisjetih se jednog dojmljivog trenutka u toj legendarnoj Vijećnici, promotorovih riječi i čestitke autoru kolegi Frkoviću, kao prvom lovačkom peru te čestitki i pohvala i ostalih govornika, kada je autor pomalo stidljivo uvukao ramena i pognuo glavu, a kod obraćanja nazoč nima ganutom mu zapela riječ u grlu, koja je nakon gromoglasnog pljeska ponovo potekla. To me ponukalo da zavirim u svoju biblioteku i krenem slagati na stol knjige i brošure s potpisom Alojzije Frković, kako reče kolega Grubešić, iznad naslova (ponajviše) i ispod naslova, koje sam s posvetom dobivao od autora, na čemu mu i ovim putem zahvaljujem. Pa da zajedno pogledamo samo nekoliko godina unazad: Smeđi medvjed u u Primorsko-goranskoj županiji, Rijeka, 2002., 60 str.; Ris u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na Primorsko-goransku županiju, Rijeka, 2003., 90 str.; Vuk u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na Gorski kotar i Hrvatsko primorje, Rijeka, 2004., 108 str.; Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja, Zagreb, 2006., 150 str.; Katalog lovačkih trofeja (U službi prirode), Zagreb, 2006., 111 str., a još se, što bi se reklo, nije ohladio tiskarski stroj na kojem je tiskana predstavljena publikacija, imah priliku vidjeti otisnutu i još u celofanu vakumiranu najnoviju podeblju njegovu knjigu, s potpisom iznad: Naših 75 godina, u izdanju LD Srnjak, Fužine-Lokve, koja će vjerujemo biti promovirana u prosincu. No, gdje su još redoviti ili povremeni napisi u raznim časopisima, kao što su Šumarski list (redovito), Lovački vjesnik, Priroda, Dobra kob, podlistak Novog lista Goranski list i dr., a sigurno sam još ponešto ispustio. Također, zavirivši u knjigu Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost (1997), autora, svjetski poznatog šumarskog stručnjaka, pok. akademika Dušana Klepca, kojemu sam zajedno s kolegama Frkovićem, J. Malnarom i B. Pleše, imao čast biti suradnikom, navodim tekst u kojemu on govoreći o popularizaciji šumarstva, lovstva, planinarstva i dr. u Gorskom kotaru u različitim glasilima, kaže: Najplodniji pisac iz te oblasti je veliki poznavatelj Gorskog kotara, ljubitelj prirode, priznati stručnjak iz lovstva i lovnog gospodarenja, sadašnji savjetnik u javnom poduzeću “Hrvatske šume” Alojzije Frković Stoga, dragi kolega i prijatelju Alojzije, zaslužuješ čestitke, ponosno glavu gore, jer sve riječi pohvale nisu bile, niti su kurtoazne, i zaista imaš se čime dičiti. H. Jakovac |