DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Mladen Medar: Epidemiološki izvještaj kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine; Goran Jakovljević: Bjelovar u srednjevjekovnim vrelima; Ilija Pejić: Književni život Bjelovara u drugoj polovici 20. stoljeća (1945.–1990.); Mirjana Jakčin Ivančić: Vrtna umjetnost Daruvara kroz povijest; Željka Štefša: Demografska kretanja daruvarskoga kraja u razdoblju 1857. do 2001. godine; Berislav Schejbal: Neki izvori za potvrdu eneolitičke seobe naroda Jaza/Iassioi; Hrvoje Petrić: Osnivanje prvih organizacija Hrvatske pučke seljačke stranke u sjevernome dijelu Bjelovarsko-križevačke županije (1904.–1908.); Željko Karaula: “Demokracija je počela”: demokratski izbori u Općini Bjelovar (1990.); Mladen Vezmarović: Tri akademika s područja Bjelovarsko-bilogorske županije; Josip Biškup: Biografski leksikon Bjelovarsko-bilogorske županije: značajan prilog hrvatskoj životopisnoj leksikografiji. Za šumarsku je struku najinteresantnije izlaganje održao Marinko Prka, ukratko prikazavši rad pod naslovom 130 godina organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije, u kojemu je istaknuto da su 1874. godine na području Bilogorsko-podravske regije osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, obadvije sa sjedištem u Bjelovaru, i od tada počinje na ovoj regiji djelovati organizirano šumarstvo. Ipak, treba naglasiti da je jedan od najznačajnijih šumara toga doba, pisac prve stručne rasprave na hrvatskom jeziku i osnivač racionalne metode uređivanja šuma, Ante Tom i ć , već tridesetak godina ranije, u razdoblju od 1844. do 1851. godine, službovao u Bjelovaru kao c. kr. šumarski poglavica kod Đurđevačke regimente, što ukazuje na još raniji početak skrbi o šumama i šumarske djelatnosti ovoga kraja. U gotovo stoljeće i pol dugom razdoblju, sa stajališta imovinsko-pravnih odnosa i obveza gospodarenja, može se razlikovati nekoliko ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim zemljištima, odnosno organizacija šumarske službe kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki privatni posjedi te zemljišne zajednice. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u tom se razdoblju izmijenilo šest državno-pravnih uređenja s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i vlasničkih odnosa. Sagledavanje važnosti šumarstva kao organizirane ljudske djelatnosti, na turbulentnom području Bjelovarsko-bilogorske županije, zahtijeva značajnije napore i studiozniji pristup no što ga jedan ovakav rad može ponuditi. Dodatnu teškoću predstavlja činjenica da se gotovo tijekom čitavoga razdoblja županijske granice (koje su se kroz povijest značajno mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske službe. Iz tog se razloga može govoriti o organiziranom šumarstvu ove regije u proteklih 130 godina, odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije u njezinom povijesnom kontekstu. Šumarska se operativa ovoga područja, kroz dugo razdoblje, razvijala u okvirima i prema mogućnostima društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom početku organiziranog šumarstva ove regije glavna specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi iz postojanja Vojne krajine na području naše županije. Uz činjenicu da je njezino (pre)dugo postojanje na ovim prostorima usporilo promjene koje su se događale u Europi i u drugim dijelovima Hrvatske, sigurno je da su vojnički ustroj i pravoužitni odnosi imali utjecaja na organizaciju šumarske službe i rad šumara na terenu. Kroz Hrvatsko šumarsko društvo, osnovano prije više od 160 godina, njegova glasila (“Trudovi”, “Šumarski list”) i Šumarsko učilište u Križevcima (osnovano 1860. godine), šumarska je struka i u ovoj županiji gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa gospodarenja šumama te obrazovanja i usavršavanja domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini značajan, ali još nedovoljno iskorišten dio gospodarskog potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Uz to šumarstvo i šumari, iako često vrlo samozatajno, neraskidivo su vezani za sve sastavnice života ovoga područja, sudjelujući u brojnim društvenim, kulturnim, turističkim i sportskim zbivanjima, kao i u izgradnji te odražavanju objekata infrastrukture. Stalnost u organizaciji šumarske operative, kroz ovo razdoblje, predstavlja zalaganje za stručno i potrajno gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu komponentu te udio u ukupnom društvenom i gospodarskom razvitku ovoga kraja. Takvim su nastojanjima i radom na terenu generacije šumara cijele Hrvatske, pa tako i ovoga kraja, uspjele sačuvati velik dio šumskih sastojina, te se one danas smatraju jednima od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima u Europi. Imajući u vidu sva previranja na ovim prostorima i gospodarsku korist koja je polučena iz šuma ove regije, mora se zaključiti da šumarska struka zbog toga zaslužuje našu zahvalnost. Knjiga sažetaka radova izdana je povodom održavanj vanjvanja aa znanstveno znanstvenoznanstvenog gg skupa skupaskupa, ,, a aa sv svsvi ii će radovi biti objavljeni iti obj u zborniku radova koji se nalazi u pripremi tisak. i z zza aa tis Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. |