DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 grla ili 42,0 % u odnosu na matični fond srna na istraživanom području (Nikolandić 1969, neobjavljeni podaci). Uz gubitke uslijed velikih poplava, smrtnost srna uzrokuju i nametničke bolesti. Kao najvažnijim negativnim čimbenikom zdravstvenog stanja srna na području Baranje smatraju se oni tereni koji su poplavni, močvarni i s visokim postotkom relativne vlažnosti. Takvi tereni pogoduju razvoju jaja i ličinki mnogih nametnika srna i njihovih posrednika (R i c h te r i N i kolandić 1982). Najveća opasnost od invazije nametnika je u mjesecima IV, V, VI i VII, kada su temperature iznad 13 C, a oborine veće od 50 mm, što omo o gućuje razvoj ličinki nametnika do invazivnog stupnja. 3. METODE RADA – Research methods Utvrđivanje ostvarenog prirasta lanadi, neposredno pred početak odstrjela srna i lanadi radilo se tijekom mjeseca rujna i listopada. Stručno terensko osoblje prikupljalo je sljedeće podatke: 1. broj ukupno osmotrenih srna (dvizice i odrasle srne o zajedno) po šumsko-lovnim revirima u uu pojedinim šumarijama, 2. od ukupnog broja viđenih srna, koliko ih je bilo: a) bez lanadi, b) s jednim lanetom, c) s dva laneta, va laneta d) s tri i laneta. Terensko lovno-šumsko osoblje je na osmatranju divljači ili drugim poslom u šumi u službenu knjigu odmah po viđenju evidentiralo svako grlo srneće divljači, kao slučajni uzorak. Naknadno dopisivanje, po sjećanju, nije se smatralo kao valjano. Prikupljeni podaci u 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. obrađeni su standardnim statističkim metodama, te je na temelju toga izračunat koeficijent ostvarenog prirasta. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Nakon statističke obrade terenskih podataka izvršena je analiza rezultata istraživanja. Unutar navednih lokaliteta se za svaku godinu promatranja i za svaki promatrani lokalitet, analizirala aritmetička sredina ukupnog broja lanadi, stopa ostvarenog prirasta pred lov, u pr odnosu na ukupno viđeni broj srna u starosti od dvije i u više godina. Sljedila je usporedba vrijednosti aritmetičke sredine (test razlike između dvije aritmetičke sredine “u = /s ”) po godinama unutar istog lokaliteta te usporedba vrijednosti aritmetičke sredine između raz ličitih lokaliteta. 1. Analiza unutar pojedinih lokaliteta istraživanja 1.1.) Lokalitet “Belišće” Unutar lokaliteta uspoređivalo se postoje li signifikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta lanadi po ženki utvrđenog osmatranjem tijekom rujna i listopada Tablica 3. Podaci lokaliteta “Belišće” Table 3 Data for “Belišće” locality 1967. g., 1968., 1969.g. i 1970.g., u odnosu na stopu planiranog prirasta lanadi po ženki u travnju istih godina (tablica 3, graf 1). Godina postotak Year percent 1967 % 1968 % 1969 % 1970 % Ukupno – Total Srna bez lanadi Doe without fawn Srna i jedno lane Doe and fawn Srna i dva laneta Doe and two fawns Srna i tri laneta Doe and three fawns Ukupno srna Does total Ukupno lanadi Fawns total 62 70 132 0 264 334 23 % 27 % 50 % 0% 100 % 127 % 15 44 70 6 135 202 11 % 33 % 52 % 4 % 100 % 150 % 16 35 60 5 116 170 14 % 30 % 52 % 4 % 100 % 147 % 15 39 43 2 99 131 15 % 39 % 43 % 3 % 100 % 132 % 108 188 305 13 614 837 18 % 31 % 50 % 1 % 100 % 136 % Ostvarena stopa prirasta u listopadu Real recruitment rate at october 1,27 Planirana stopa prirasta u travnju Planned recruitment rate at april 0,69 1,5 0,69 1,47 0,69 1,32 0,69 1,36 0,69 |