DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563 1743. (slika 7.). Toranj i krovište crkve Blažene djevice Marije u Buniću srušen je 1945. godine, crkva je zapuštena, a isto tako i okoliš oko nje. Slika 7. Crkva Blažene Djevice Marije u Buniću Figure 7 Church of the Blessed Virgin Mary (Foto: M. Dasović) Valorizacija park šume Laudonov gaj mora uvažavati sva načela zaštite i namjene park šume kao kategorije zaštite prirodnog predjela. Pri uređenju ne treba se strogo držati samo granica parka, već se i širi predio oko parka, koji je u sastavu istoimene gospodarske jedinice može privesti određenoj funkciji. S obzirom na biološko- ekološko i prostorno vrednovanje ove park šume potrebno je odrediti dvije osnovne funkcionalne zone. To su zone intenzivnog korištenja i zona park šume. Zona intenzivnog korištenja (neobrasle površine, čistine) treba biti povezana s putovima na glavnu prilaznu cestu kod sela Šalamunić. U navedenoj zoni treba tražiti i mogućnost vrtno-arhitektonskog i biološkovegetacijskog kreiranja prostora i njegova dovođenja u željenu funkcionalnost. Tu se definiraju sadržaji u prostoru (igrališta za djecu, informativni panoi, vodene površine, fontane, klupe, odmarališta i dr.). Kako je već u prvom dijelu ovoga rada naglašeno, park šuma “Laudonov gaj” ima izrazito povijesni karakter. Nalazi se na prostoru na kome se odigrala povijesna Krbavska bitka 9. rujna 1493. godine. Za sada na cijelom području parka nema nijedne obavijesti kojom bi se posjetitelja obavijestilo da se nalazi na jednom povijesnom mjestu. Na samom ulazu u park šumu sa istočne i zapadne strane uz postojeći šumski put potrebno je postaviti dva panoa, na kojima bi se izložila povijest ovoga područja, način postanka park šume Laudonov gaj i sva značajnija zbivanja. Vodeni elementi vrlo su bitan sadržaj parkovne arhitekture. Na prostoru gdje se nalazi park šuma “Laudonov gaj” već postoje prirodne vodene površine, te se zahvati na njihovom uređenju moraju prilagođavati funkciji koju imaju određeni vodeni elementi na tom prostoru. Ti zahvati sastoje se u uređenju okolice uz vodene površine, uređenju posto jeće vegetacije, uređenju obala postavljanjem kamenih bankina i sl. Cijeli predio park šume “Laudonov gaj” gdje se nalaze sadašnja pojilišta, potrebno je urediti. (slika 8.). Ova prirodna jezerca pogodna su za nastanjenje odgovarajućih vodenih biljaka, koje mogu pokrivati vodenu površinu od 20–30 %, ali ne i više. Uz istočni rub gaja protječe rječica Krbavica koja plavi područje park šume za vrijeme velikih kiša. Okoliš oko njenog toka potrebno je urediti, a iz korita iščistiti nepotrebni materijal ili otpad. Slika 8. Zapušteni vodeni objekt Figure 8 A neglected water facility (Foto: M. Dasović) U vrtni namještaj pripada i skupina vrtno-arhitektonskih elemenata koji imaju svoju određenu i specifičnu namjenu. Svojim oblikom i materijalom mora se uklapati u park uz izraženu funkcionalnost i nenametljivost (klupe, košarice za otpatke i dr.). Biološki ili živi elementi u parku svrstavaju se u dvije skupine: biljni i životinjski elementi. Drveće je osnovna i trajna biološka okosnica parka, te mu i daje temeljno obilježje. U ovom parku jedina vrsta drveća je hrast lužnjak (Quercus robur), raspoređen pojedinačni ili u grupama. Kako se radi o staroj sastojini, koja je dosta oslabljena, a nema mlađih stabala koja bi s vremenom “zamijenila” ove stare hrastove, postavlja se pitanje što učiniti sa sve većim površinama koje su neobrasle, a koje su sve više agresivno napadnute običnim borom (Pinus sylvestris). Ukoliko se želi pristupiti pošumljavanju čistina i progala u park šumi “Laudonov gaj”, hrastom lužnjakom (Quercus robur) potrebno se koristiti parkovnom metodom pošumljavanja, tj. kopanjem velikih jama, po mogućnosti donošenjem u njih zemlje i humusa, te sadnjom starijih stabala, visine 1,5–2 metra. Uspjeh pošumljavanja kojega je radio Laudon, treba zahvaliti upravo načinu pošumljavanja koji je bio sličan parkovnom. Jedan od problema koji bi se prije ovih zahvata trebao riješiti je pitanje površine državnog lovišta koje je u zakupu, a zauzima i površinu park šume “Laudo |