DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
svako uništavanje prirodnih dobara nanosi izravne
ekološke štete turizmu, te tako on ostaje bez svoje prirodne
baze i osnovnih uvjeta za razvoj. Zbog svoje
masovnosti turizam je izuzetna prilika da se preko turista
kao medija širi propaganda o potrebi zaštite prirode,
čime se samo potvrđuje uzajamnost veze zaštite
prirode i turizma. S obzirom na ograničene mogućnosti
korištenja zaštićenih dijelova prirode, kao i na njihovu
specifičnu zaštitu očito je da se oni mogu koristiti samo
strogo kontrolirano i usmjereno. Ograničavaju se klasični
oblici turizma, a prednost se daje znanstvenom, izletničkom,
seoskom, zdravstveno-rekreativnom, ribolovnom,
lovnom, edukativnom, i sl.


Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode
znači svođenje svih oblika korištenja na ekološki dopuštene,
a ekološki su oblici korištenja ograničeni. Po
svojim temeljnim atributima svaki posebno zaštićeni
prirodni objekt ima obilježja turističkog atraktivnog
motiva. Zaštita prirode osim očuvanja prirodne baštine,
obuhvaća i očuvanje kulturne baštine. Cilj je njeno
očuvanje od propadanja, oštećenja i razaranja. Ekološki
turizam je jedan od oblika selektivnog turizma, on
je sprega između ciljeva i potrebe zaštite prirode i okoliša,
s jedne strane i turizma s druge strane, te je doveo
do njihovog savezništva. “Ekoturizam zato nije samo


pojam ekologijski zdravog turističkog putovanja, već
se radi o naporu da se u okviru turizma izvrši odgovarajuća
zaštita resursa” (…) “ekoturizam je takav oblik
turizma koji sudjeluje u zaštiti resursa” (Vu ko n i ć ,
1994.: Španjol 1997).


Turizam je odlična mogućnost da se zaštićeni i atraktivni
dijelovi prirode ekonomski valoriziraju, usklađivanjem
ciljeva zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog
razvoja. Mjere održavanja, zaštite i unapređenja konkretnih
prirodnih prostora razlikuju se prema svojoj namjeni,
stanju kategoriji zaštite i drugome. Prirodni predjeli
koji su manje izmijenjeni antropogenim utjecajem
zahtijevaju i strože mjere zaštite. Samo će se tako moći
očuvati prirodni okoliš koji će biti jamstvo humanijem i
ugodnijem životu i boravku u tako harmoničnoj cjelini.
Iskorištavanje prirodnih dobara i prostora u funkciji turizma
mora biti racionalno i strogo planski, uzimajući u
obzir i aktivnu zaštitu tih dobara, jer je njihova namjena
dugoročno služenje turističkoj namjeni. Turistička djelatnost
mora racionalno koristiti prirodni okoliš, da bi
takav atraktivan okoliš mogao koristiti turizmu i da kao
takav ostane sačuvan u svim svojim atributima. Borba
za zdravu i očuvanu prirodu i okoliš znači i borbu za
očuvanje prirodnog resursa.


13. PRIJEDLOG PROSTORNOG UREĐENJA PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
Proposal of spatial arrangement of “Laudonov gaj” Park Forest
Zaštićeni dijelovi prirode kao što je i park šuma
“Laudonov gaj” mogu se koristiti samo na strogo kontrolirani
i usmjereni način. Potrebno je ograničavati klasični
način turizma, a prednost davati izletničkom, seoskom,
znanstveno-rekreativnom, znanstveno-istraživačkom,
edukativnom i sl., za što ovdje postoje brojne
mogućnosti. Svi ti oblici turizma u praksi se isprepleću i
nadopunjuju. Park šuma “Laudonov gaj” nalazi se u blizini
nacionalnog parka Plitvička jezera, te je moguće
organizirati svakodnevne izlete iz te 30-tak kilometara
udaljene turističke destinacije, što je moguće asfaltnom
cestom do samog ulaza u park šumu. Kako se selo Šala


munić nalazi uz samu granicu parka, uz dodatna ulaganja
u seoski turizam mogao bi se iz ovoga, za sada, zapuštenog
i slabo naseljenog sela, stvoriti privlačno
mjesto za ugodan odmor. Čistoća zraka i vode, mir i povoljan
utjecaj šumskog ekosustava na čovjekovo fizičko
i psihičko zdravlje omogućuje razvoj zdravstvenog
turizma, jer nigdje u blizini nema industrijskih postrojenja
niti drugih izvora zagađivanja okoliša.


Vrlo je bitna i arhitektonska izvedba podignutih
objekata, koja se mora prilagoditi neposrednom okolišu
i okolnom pejzažu. Objekt ili više njih koji bi se
eventualno radili na prostoru park šume “Laudonov
gaj” moraju biti pažljivo locirani da ne nagrđuju i da ne
ometaju prirodne vizure. Kako je već naprijed navede-


Slika 6. Park šuma “Laudonov gaj”
Figure 6 “Laudonov gaj” Park Forest


(Foto: M. Dasović)


no turizam podrazumijeva određene zahtjeve u privlačnosti,
a jedan od njih je i postojanje kulturnih i povijesnih
spomenika. Postojanje jednog takvog kulturnog
i povijesnog spomenika u Buniću nedaleko Laudonova
gaja vezano je uz Gideona Laudona, čovjeka
koji ga je i stvorio, a to je katolička crkva Blažene Djevice
Marije, sagrađene 1864. godine u gotsko-romanskom
stilu, na mjestu stare crkve koja je građena još