DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563 svako uništavanje prirodnih dobara nanosi izravne ekološke štete turizmu, te tako on ostaje bez svoje prirodne baze i osnovnih uvjeta za razvoj. Zbog svoje masovnosti turizam je izuzetna prilika da se preko turista kao medija širi propaganda o potrebi zaštite prirode, čime se samo potvrđuje uzajamnost veze zaštite prirode i turizma. S obzirom na ograničene mogućnosti korištenja zaštićenih dijelova prirode, kao i na njihovu specifičnu zaštitu očito je da se oni mogu koristiti samo strogo kontrolirano i usmjereno. Ograničavaju se klasični oblici turizma, a prednost se daje znanstvenom, izletničkom, seoskom, zdravstveno-rekreativnom, ribolovnom, lovnom, edukativnom, i sl. Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode znači svođenje svih oblika korištenja na ekološki dopuštene, a ekološki su oblici korištenja ograničeni. Po svojim temeljnim atributima svaki posebno zaštićeni prirodni objekt ima obilježja turističkog atraktivnog motiva. Zaštita prirode osim očuvanja prirodne baštine, obuhvaća i očuvanje kulturne baštine. Cilj je njeno očuvanje od propadanja, oštećenja i razaranja. Ekološki turizam je jedan od oblika selektivnog turizma, on je sprega između ciljeva i potrebe zaštite prirode i okoliša, s jedne strane i turizma s druge strane, te je doveo do njihovog savezništva. “Ekoturizam zato nije samo pojam ekologijski zdravog turističkog putovanja, već se radi o naporu da se u okviru turizma izvrši odgovarajuća zaštita resursa” (…) “ekoturizam je takav oblik turizma koji sudjeluje u zaštiti resursa” (Vu ko n i ć , 1994.: Španjol 1997). Turizam je odlična mogućnost da se zaštićeni i atraktivni dijelovi prirode ekonomski valoriziraju, usklađivanjem ciljeva zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog razvoja. Mjere održavanja, zaštite i unapređenja konkretnih prirodnih prostora razlikuju se prema svojoj namjeni, stanju kategoriji zaštite i drugome. Prirodni predjeli koji su manje izmijenjeni antropogenim utjecajem zahtijevaju i strože mjere zaštite. Samo će se tako moći očuvati prirodni okoliš koji će biti jamstvo humanijem i ugodnijem životu i boravku u tako harmoničnoj cjelini. Iskorištavanje prirodnih dobara i prostora u funkciji turizma mora biti racionalno i strogo planski, uzimajući u obzir i aktivnu zaštitu tih dobara, jer je njihova namjena dugoročno služenje turističkoj namjeni. Turistička djelatnost mora racionalno koristiti prirodni okoliš, da bi takav atraktivan okoliš mogao koristiti turizmu i da kao takav ostane sačuvan u svim svojim atributima. Borba za zdravu i očuvanu prirodu i okoliš znači i borbu za očuvanje prirodnog resursa. 13. PRIJEDLOG PROSTORNOG UREĐENJA PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Proposal of spatial arrangement of “Laudonov gaj” Park Forest Zaštićeni dijelovi prirode kao što je i park šuma “Laudonov gaj” mogu se koristiti samo na strogo kontrolirani i usmjereni način. Potrebno je ograničavati klasični način turizma, a prednost davati izletničkom, seoskom, znanstveno-rekreativnom, znanstveno-istraživačkom, edukativnom i sl., za što ovdje postoje brojne mogućnosti. Svi ti oblici turizma u praksi se isprepleću i nadopunjuju. Park šuma “Laudonov gaj” nalazi se u blizini nacionalnog parka Plitvička jezera, te je moguće organizirati svakodnevne izlete iz te 30-tak kilometara udaljene turističke destinacije, što je moguće asfaltnom cestom do samog ulaza u park šumu. Kako se selo Šala munić nalazi uz samu granicu parka, uz dodatna ulaganja u seoski turizam mogao bi se iz ovoga, za sada, zapuštenog i slabo naseljenog sela, stvoriti privlačno mjesto za ugodan odmor. Čistoća zraka i vode, mir i povoljan utjecaj šumskog ekosustava na čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje omogućuje razvoj zdravstvenog turizma, jer nigdje u blizini nema industrijskih postrojenja niti drugih izvora zagađivanja okoliša. Vrlo je bitna i arhitektonska izvedba podignutih objekata, koja se mora prilagoditi neposrednom okolišu i okolnom pejzažu. Objekt ili više njih koji bi se eventualno radili na prostoru park šume “Laudonov gaj” moraju biti pažljivo locirani da ne nagrđuju i da ne ometaju prirodne vizure. Kako je već naprijed navede- Slika 6. Park šuma “Laudonov gaj” Figure 6 “Laudonov gaj” Park Forest (Foto: M. Dasović) no turizam podrazumijeva određene zahtjeve u privlačnosti, a jedan od njih je i postojanje kulturnih i povijesnih spomenika. Postojanje jednog takvog kulturnog i povijesnog spomenika u Buniću nedaleko Laudonova gaja vezano je uz Gideona Laudona, čovjeka koji ga je i stvorio, a to je katolička crkva Blažene Djevice Marije, sagrađene 1864. godine u gotsko-romanskom stilu, na mjestu stare crkve koja je građena još |