DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563 5. STANJE U GOSPODARSKOJ JEDINICI “LAUDONOV GAJ” (1997 – 2006) Current state in the management of “Laudonov gaj” Ukupna površina gospodarske jedinice Laudonov gaj iznosi 407,58 ha. Od toga je 346,37 ha obraslo tj. 84,98 %. Gospodarskim šumama ima 313,14 ha i 33,23 ha šuma posebne namjene. Neobraslo je 60,71 ha ili 14,89 %, od čega je proizvodno neobraslog ima 59,03 ha i neobraslog neproizvodnog 1,68 ha. Neplodnog zemljišta ima samo 0,50 ha ili 0,13 %. Uređajni razred sjemenjače hrasta lužnjaka je na površini od 124,75 ha, tj. 39,80 %, s ukupnom drvnom zalihom od 28.746 m3 ili 230 m3/ha. Godišnji prirast je 661 m3 ili 5,30 m3/ha. Uređajni razred običnog bora na lazi se na površini od 176,64 ha, ili 56,40 % ukupne površine, sa drvnom zalihom od 32.368 m3 ili 283 m3/ha, godišnji prirast je 1.231 m3 ili 6,96 m3/ha. S najmanjom površinom zastupljen je uređajni razred panjače hrasta lužnjaka, a ona iznosi 11,75 ha ili 3,80 %. Drvna zaliha ovog uređajnog razreda je 1.771 m3 ili 151 m3/ha, dok je godišnji prirast 63 m3 ili 5,36 m3/ha. Ukupna drvna zaliha za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj iznosi 62.885 m3 ili 201 m3/ha, s ukupnim godišnjim prirastom 1.955 m3 ili 6,24 m3/ha. Prosječni godišnji etat za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj iznosi 66 % prirasta. 6. CILJ ISTRAŽIVANJA – Goals of research Laudonov gaj ima za šumarsku struku veliko značenje s biološko-ekološkog i uzgojnog gledišta. Pokušaj pošumljavanja i sanacije živih pijesaka polovicom 18. st., kao i odabir vrsta za taj rad, značajni su rezultati tadašnjih šumskih spoznaja. Kasniji interes za tu šumu samo to potvrđuje. Iz tih razloga htjeli smo kroz povijesnu analizu radova na uređenju i upravljanju ovom šumom ukazati na njezinu važnost, što je vidljivo kroz cje lokupnu njenu povijest. Uvijek je bila od posebnog ekološkog značenja, a samim time i čuvana i zaštićena. Ta zaštita nije nažalost kroz povijest uvijek bila potpuno učinkovita, što je odraz njezinog današnjeg stanja. Za nas ta šuma ima i posebnu krajobraznu i povijesno-kulturološku vrijednost, te nam je stoga i bio cilj dati smjernice njene revitalizacije i cjelokupnog vrednovanja. 7. METODE ISTRAŽIVANJA – Methodes of research U istraživanjima smo se koristili povijesnom građom te dostupnom literaturom o zadanoj problematici, kako bi istražili povijesnu komponentu nastanka i upravljanja ovom šumom. Prilikom sadašnjih istraživanja obavljena istraživanja prema metodologiji biljne sociologije (Braun - Blanquet 1964). Strukturna obilježja park šume dobivena su izmjerom svih stabala hrasta lužnjaka. Utvrđen je njihov promjer, visina, stupanj oštećenosti svakog stabla te su evidentirana sva stabla sa šupljim deblom, kao i sva slomljena stabla. Također je mjerena struktura ponika i pomlatka po visinskim klasama. Radi kartografskog prikaza stabla su GPS-om locirana na terenu i prostorno u mjerilu kartografski prikazana, kao i ostali prostorni elementi. 8. PARK ŠUMA “LAUDONOV GAJ” – “Laudonov gaj” park forest U park šumi “Laudonov gaj” danas ima 518 stabala (1987) bila 584 stabla. Svake godine dolazi do sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur), dok su prema podaciodređenog broja stabala uslijed starosti i fiziološke ma iz osnove gospodarenja 1987. godine i Pavličić oslabljenosti. 8.1. Strukturna obilježja Structural features Gotovo sva stabla hrasta lužnjaka u park šumi “Laudonov gaj” imaju široke krošnje (do 17 metara) što je rezultat ranog progaljivanja i stvaranja enklava unutar sastojine. U visinskom pogledu krošnja zauzima oko 2/3 visine stabla. Razlog tomu je što sastojina nema podstojnu etažu koja bi čistila stablo od grana. Da bi se što bolje upoznali sa stablima koja čine park šumu Laudonov gaj izvršena je izmjera prsnog promjera svakog pojedinog stabla na visini od 1,30 metara. Promjeri su grupirani u stupnjeve po 20 cm. Najmanji zabilježeni prsni promjer je 57 cm, a zabilježen je kod stabla koje je šuplje, velikog stupnja oštećenosti (90 %). Naj veći izmjereni prsni promjer je 153 cm, i to kod stabla koje nije šuplje, stupanj oštećenosti je mali (40 %). Mora se napomenuti da je na cijeloj površini zabilježeno nekoliko stabala koja su srasla u visini od 1–2 metra, vjerojatno zbog toga jer su sadnice hrasta lužnjaka sađene na razmaku od 1 metar, te su vremenom povećanjem opsega srasle. Na fotografiji 2 prikazana su dva stabla gdje je pri panju razmak između njih jako mali, tek nekoliko centimetara, što nam je jedan od dokaza da su stabla u park šumi “Laudonovu gaj” zaista sađena na svaki 1 m2. |