DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 45 <-- 45 --> PDF |
V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548 povećanje. Nakon 1996. godine (sve do 2001. godine) zabilježena je mala brojnost ove vrste. Iako je u cjelokupnom promatranom razdoblju bilo napadnutih površina, ipak nije bilo većeg brštenja niti većih akcija suzbijanja. Suzbijanjem gubara u proljeće 2005. godine spriječene su štete u lužnjakovim šumama. Obzirom da je napad bio na velikim površinama (preko 30 000 ha) samo na temelju umanjenja prirasta nastale bi višemilijunske štete. Eventualni novi golobrst izazvao bi još veće štete. Daleko veće štete bile bi one posredne. U slučaju golobrsta koji bi se, obzirom na intenzitet napada sasvim sigurno dogodio, drugi list bi uništila hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) čime bi se ostvario glavni preduvjet za masovno sušenje hrastovih stabala. Ovo tim više, kada se uzme u obzir činjenica da je hrast lužnjak poslije jele najoštećenija naša vrsta drveća. Kada svim ovim štetama dodamo i štete koje bi nastale zbog gubitka većeg dijela općekorisnih funkcija šuma koje šume hrasta lužnjaka imaju, jasno je koliko je bilo nužno provesti suzbijanje gubara i od kolike je koristi bila uspješnost suzbijanja. Uspješna akcija suzbijanja gubara pokazala je i spremnost šumarske struke i šumarske znanosti da stručno, pravovremeno i u skladu s najstrožim ekološkim kriterijima prati, organizira i provede složenu operaciju suzbijanja šumskih štetnika. Dijagnostičko-prognozna služba intenzivirala je praćenje gubara i pravovremeno ukazivala na potrebu priprema za njegovo suzbijanje, a šumarski stručnjaci poduzeća Hrvatske šume d.o.o. pripremili su sve što je potrebno za provođenje suzbijanja. Rezultat takvog pristupa je pravovremeno provedeno suzbijanje i zaštita 31 304 ha najvrednijih šuma hrasta lužnjaka. Ovakav pristup zaštiti šuma trebao bi biti putokaz za postupanje u sličnim situacijama u budućnosti. LITERATURA – References Androić, M., 1965: Aviokemijska metoda zaštite šuma. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, 51–101. Cunningham, J. C., K. W. Brown, N. J. Payne, R. E. Mickle, G. G. Grant, R. A. Fleming, A. Robinson, R. D. Curry, D. Langevin, T. Burns, 1997: Aerial spray trials in 1992 and 1993 against gypsy moth, Lymantria dispar (Lepidoptera: Lymantriidae), using nuclear polyhedrosis virus with and without an optical brightener compared to Bacillus thuringiensis. Crop Protection 16 (1): 15–23. Harapin, M., M. Androić, 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: K l e p a c, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 227–256. G o e r tz , D., D. P i l a r s k a , M. Kereselidze, L. F. Solter, A. Linde, 2004: Studies on the impact of two Nosema isolates from Bulgaria on the gypsy moth (Lymantria dispar L.). Journal of Invertebrate Pathology 87 (2–3): 105–113. G o ert z, D., A. L i nd e , L. F. S o lt er, 2004: Influence of Dimilin on a microsporidian infection in the gypsy moth Lymantria dispar (L.) (Lepidoptera: Lymantriidae). Biological Control 30 (3): 624–633. Grove, M., K. Hoover, 2007: Intrastadial developmental resistance of third instar gypsy moths (Lymantria dispar L.) to L. dispar nucleopolyhedrovirus. Biological Control 40 (3): 355–361. Klepac, D., 1996: Uvod. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 9–12. Pernek, M., I. Pilaš, 2005: Gradacije gubara – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) u Hrvatskoj. Šumarski list 129 (5–6): 263–270. Kovačević, Ž., 1956: Primijenjena entomologija. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 382–406. R a uš, Đ., 1996: Šumske zajednice i sinekološki uvjeti hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 27–94. SUMMARY: The gypsy moth (Lymantria dispar L.) is a polyphagous pest that in the caterpillar stage causes defoliation (eating leaves) on the following tree species: common oak (Quercus robur L.), European hornbeam (Carpinus betulus L.), poplars (Populus spp.) willows (Salix spp.), alders (Alnus spp.), plums (Prunus spp.), apples (Malus spp.) and others. At the time of massive appearances, they can damage tree leaves over a large area. In the past 60 years, several large gradations of this type were recorded in the following periods: 1945–1950, 1953–1956, 1963–1967, 1969–1975 and 2002–2005. Defoliation damage is manifested in the reduction of the growth interval and |