DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548 Za jasnoću prikaza štetnosti ove vrste osobito je krošnja bila obrštena u više od 50 % pregledanih stabavažna distribucija defolijacije stabala kod kojih je la (slika 2). Slika 2. Distribucija napadnutih stabala kod kojih je krošnja bila obrštena u više od 50 % pregledanih stabala u razdoblju od 1970. do 2001. godine Figure 2 Distribution of defoliated trees in defoliation class of more than 50 % of examined trees in the period from 1970 to 2001 Naglo povećanje broja jajnih legala tijekom 2002. i 2003. godini ukazivala je na potrebu detaljnijeg praćenja njegove dinamike populacije. Kako se gubar pojavljuje gotovo na cijelom području Republike Hrvatske, njegovo praćenje organizirano se provodilo u svim šu- mama (osim prebornih) s kojima gospodari državno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Šume hrasta lužnjaka zauzimaju površinu od 201 739 ha (Klepac 1996). Drvna zaliha na panju u tim šumama iznosi 41,5 milijuna m3 (Klepac 1996). U bogatstvu hrvatskih šuma 27 % drveta odnosi se na hrast lužnjak (Rauš 1996). Najveći dio lužnjakovih šuma nalazi se na prostoru između rijeke Drave i Save, a posebno u istočnom dijelu Republike Hrvatske (lokalitet Spačve). Praćenje je obavljano i na području otoka i priobalja u šumama hrasta crnike, gdje se gubar također pojavljuje. PRAĆENJE DINAMIKE POPULACIJE GUBARA Accompaning dinamic population of gypsy moth Dijagnozno prognozna služba organizirana u Šumarskom institutu Jastrebarsko u dogovoru sa Službom za ekologiju i zaštitu šuma poduzeća Hrvatske šume d.o.o. provela je metodu utvrđivanja brojnosti jajnih legala po dijagonalnim linijama. Metoda se provodi na način da se kroz šumski odjel položi dijagonalna linija na kojoj šumarski stručnjak iz jednog kuta u suprotni pregledava sva stabla koja se nalaze na tom pravcu i na njima broji jajna legla (A n dro i ć 1965). Potom se stabla razvrstaju u dvije kategorije i to: pozitivna (na kojima se nalaze legla) i negativna (na kojima nema legala). Ako su stabla pozitivna, evidentira se i METODE ZAŠTITE Kako bi akcija suzbijanja bila uspješna, bilo je potrebno izvršiti sljedeće pripremne radnje: 1. Utvrditi površin površinpovršine ee n nna aa kojim kojimkojima aa ć ćće se provesti suzbijanje; 2. Utvrditi metodu suzbijanja; broj legala na stablu. Broj negativnih stabala također se evidentira kao i dužina dijagonalne linije, što omogućava izračun pregledane površine i brojnosti legala po jedinici površine (1 ha). Prosječan broj legala po jednom stablu dobije se ako se ukupni broj nađenih legala podijeli s ukupnim brojem pregledanih stabala. Intenzitet površinske napadnutosti dijeli se u pet stupnjeva: I (do 1 % pozitivnih stabala), II (od 1 do 5 % pozitivnih stabala), III (od 5 do 20 % pozitivnih stabala), IV (od 20 do 50 % pozitivnih stabala) i V (više od 50 % zaraženih stabala). Protection of method 3. Pripremiti karte napadnutih površina; 4. Odrediti vrstu zaštitnog sredstva (insekticida) i izvršiti njegovu nabavu; 5. Odrediti letilišta (aerodrome) za zrakoplove; |