DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548


UDK 630* 453


ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA (Lymantria dispar L.) TIJEKOM
2005. GODINE U DRŽAVNIM ŠUMAMA HRVATSKE


THE ANALISES EXTERMINATION OF GYPSY MOTH (Lymantria dispar L.)
IN THE 2005 YEAR OF CROATIAN STATE FORESTS


Josip MARGALETIĆ1, Vladimir JURJEVIĆ2, Milan GLAVAŠ3,
Boris HRAŠOVEC4, Danko DIMINIĆ5


SAŽETAK: U posljednjih 60 godina zabilježeno je nekoliko velikih gradacija
gubara (Lymantria dispar L.). Prisutnost gubara različitog intenziteta u
2002. godini zabilježena je na 58 458 ha šuma, 2003. godine na 84 409,56 ha,
a 2004. godine na 149 153,39 ha. Na temelju procjene brojnosti u jesen 2004.
godine, u proljeće 2005. godine očekivala se povećana brojnost ove vrste, te
su organizirane mjere zaštite na ukupnoj površini od 31 304 ha šuma kojima
gospodare Uprave šuma Podružnice Vinkovci, Osijek, Našice, Zagreb, Sisak i
Nova Gradiška. Tijekom 2005. godine, za suzbijanje gubara korišteni su sljedeći
preparati: Foray 48 B (22 311 l), Match 050 EC (6 229 l), Karate 2,5 EC
(2 525 l), Decis 2,5 EC (884 l) i Dimilin SC 48 (210 l). Na temelju cijene preparata,
njegovog utroška po jedinici površine (ha) te cijene rada zrakoplova,
trošak suzbijanja po jedinici površine za korištene preparate iznosio je:
488,00 kn/ha (Foray 48 B); 234,00 kn/ha (Match 0,5 EC); 242,00 kn/ha
(Dimilin SC 48 ); 106,00 kn/ha (Decis 2,5 EC) i 99,00 kn/ha (Karate 2,5 EC).
Trošak suzbijanja gubara tijekom 2005. godine (ukupno sve tretirane površine
u Republici Hrvatskoj) iznosio je 6106190,00 kn ili prosječno 195,06 kn/ha.


K l j u č n e r i j eč i : gubar (Lymantria dispar L.), šumski ekosustavi, dinamika
populacije, defolijacija, insekticidi, hrast lužnjak, zaštita šuma


UVOD – Introduction


U šumarstvu Hrvatske jedan od najznačajnijih štet-slovom “Suzbijanje gubara (Lymantria dispar L.) u drnika
iz razreda kukaca je gubar (Lymatria dispar L.) o žavnim šumama Hrvatske u razdoblju do 2006. godičijoj
je štetnosti i suzbijanju u državnim šumama Rene”.
Zbog opsežnosti prikupljenih podataka i važnosti
publike Hrvatske s posebnim osvrtom na 2005. godigubara
kao defolijatora u šumama, autori su smatrali
nu, riječ u ovome radu. Podaci su prikupljeni u Službi korisnim za šumarsku struku objaviti rad na ovu temu.
za ekologiju i zaštitu šuma pri Direkciji poduzeća Hr


Gubar pripada redu leptira (Lepidoptera), porodici


vatske šume d.o.o. te je izrađen diplomski rad pod na-


Lymantriadae. U posljednje dvije godine, uz šumske


požare, predstavlja najveću opasnost za šume, a osobi


Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta to sastojine hrasta lužnjaka. Gubar je polifagni štetnik.


u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, U kontinentalnom nizinskom području uzrokuje ošte


p.p. 422, 10002 Zagreb
ćenja na krošnji hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), ali


I Vladimir Jurjević, dipl. ing. šum., A. T. Mimare 11,


10000 Zagreb i običnoga graba (Carpinus betulus L.), topola (Popu


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, lus spp.), vrba (Salix spp.), johi (Alnus spp.) te voćkari-
Izv. prof. dr. sc. Boris Hrašovec,


cama (šljive – Prunus spp., jabuke – Malus spp.) zbog


Izv. prof. dr. sc. Danko Diminić,


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu čega se ubraja i u poljoprivredne štetnike. U vrijeme


šuma i lovno gospodarenje, p.p. 422, 10002 Zagreb masovnih pojava može izazvati defolijaciju šuma na


539