DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528 UDK 630* 165 (001) POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM PLANTAŽAMA LISTAČA POMOTECHNICAL TREATMENTS IN THE BROADLEAVE CLONAL SEED ORCHARDS Davorin KAJBA*, Nikola PAVIČIĆ**, Šaša BOGDAN*, Ida KATIČIĆ* SAŽETAK: Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća problemi prirodne obnove, kao i popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina, te pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. U proteklim desetljećima periodicitet uroda sjemena nije redovit, a vremenski se period do obilnijeg ili punog uroda sjemena sve više produžuje. Da bi se ta negativna razlika između potrebnog i sakupljenog sjemena umanjila, kao i zbog bolje organizacije proizvodnje genetski kvalitetnog sjemena, pristupilo se i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) naše su najvažnije i najvrijednije vrste šumskog drveća. Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovane su u razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri sjemenske regije (ukupne površine od 15 do 26 ha), u kojima se primjenjuje uzgojni oblik ovalnog vretena. Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana je 2005. godine na površini od 3.5 ha. Ona ukupno sadrži 56 klonova, razmak sadnje iznosi 4 ×4 m i u njoj se primjenjuje uzgojni oblik vretenaste piramide. Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje (Prunus avium L.) osnovana je 2001. godine, veličine je 3 ha, a sadrži ukupno 27 klonova. Razmak sadnje je 6 ×3 m, te se i dalje nadopunjuje, a održava se u uzgojnom obliku vretenastog grma. U jednoj od ranijih eksperimentalnih klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka primijenjena je i rezidba korijena zbog utjecaja na obilniji urod. Sve klonske sjemenske plantaže redovito se orezuju i održavaju korištenjem agrotehnički . ičkih hh mjera mjeramjera. K l j u č n e r i je č i : klonske sjemenske plantaže,Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Prunus avium, pomotehnički zahvati. UVOD – Introduction Pomotehnika predstavlja niz zahvata koji imaju skog drveća. Za uspješno provođenje pomotehničkih osnovnu zadaću da uspostave što bolju ravnotežu iz-zahvata potrebno je poznavanje fiziologije šumskog među rasta i rodnosti, odnosno ravnotežu između vedrveća, jer u osnovi svi pomotehnički zahvati, uključu getativnog i generativnog rasta. Ravnoteža se postiže jući i rezidbu, smanjuju alternaciju rodnosti. zahvatima: rezidbom nadzemnog i podzemnog dijela, Ozbiljna narušenost prirodne ravnoteže šumskih prstenovanjem (potpunim ili djelomičnim), povijasastojina i sve češći izostanak redovitog plodonošenja njem grana i biljnim regulatorima. Navedeni postupci, šumskih vrsta drveća, aktualizirali su problematiku a posebice rezidba nadzemnog dijela našli su primjenu sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj, tražeći od a p i uosnovanim klonskim sjemenskim plantažama šum-govarajuću primjenu do sada stečenih šumarskih struč nih saznanja vezanih uz obnovu, očuvanje i unapređe- Rad je izlagan na Clonal Seed Conference, Umea, Švedska, nje šumskog genofonda. 26.–28. rujna 2007. god. Izv. prof. dr. sc. Davorin Kajba, doc. dr. sc. Saša Bogdan, Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drve- Ida Katičić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta ća u Hrvatskoj, problemi prirodne obnove, kao i popu u Zagrebu, Svetošimunska 25, pp. 422, 10 000 Zagreb njavanja djelomično prirodno obnovljenih površina te Izv. prof. dr. sc. Nikola Pavičić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. |