DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 123 <-- 123 --> PDF |
zočili su Simpoziju CARMEN-a u Straubingu u Bavarskoj. Prvi dan održana su predavanja o obnovljivim energetskim resursima, s posebnim težištem na bioetanolu kao pogonskom gorivu, dok je drugi dan bio rezerviran za izložbu opreme za pridobivanje i korištenje biomase, peleta, biodiezela, bioulja i bioetanola. Ministar poljoprivrede i šumarstva Bavarske gospodin Josef Miller, 22. lisopada, uz nazočnost Reinholda Erlbecka, predsjednika Uprave C.A.R.M. E.N-a, Wernera Döllera, tajnika C.A.R.M.E.N.-a i dr. Ruperta Schäfera, ministarskog savjetnika u Bavarskom ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, primio je mr. sc Josipa Dundovića, predsjednika Hrvatske udruge za biomasu i Damira Delača, tajnika HŠD-a, i tom prilikom uručio je mr. sc. Dundoviću posebno priznanje, Bavarskog lava, za cjelokupni životni rad i zalaganje na području obnovljivih energetskih resursa u Europi i RH. Na tom izuzetnom priznanju čestitamo mu u ime svih članova Šumarskoga društva. 2. U organizaciji Šumarskoga instituta Jastrebarsko, 3. listopada 2007., u prostorijama Šumarskoga doma, održan je Okrugli stol na temu – Kyoto protokol – novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj. Okvirna konferencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime potpisana 1992., ustvrdila je da je promjena klime istinska opasnost za čovječanstvo. Kyoto protokol usvojen je na Trećoj konferenciji stranaka 22. prosinca 1997. godine, a nakon što ga je u studenom 2004. ratificirala Rusija, stupio je na snagu 16. veljače 2005. Do lipnja 2007. Protokol su ratificirale 174 zemlje, među njima i Hrvatska, obuhvaćajući time više od 61 % emisija iz razvijenih industrijskih zemalja. Smatra se da je stalno povećanje stakleničkih plinova među najvažnijim uzročnicima te promjene. Stoga je donešena odluka da se promoviraju, s jedne strane, akcije usmjerene prema smanjenju emisije stakleničkih plinova, te s druge strane akcije usmjerene ka povećanju fiksiranja plinova u organskim tvarima poput vegetacijske biomase. Zemlje koje su ratificirale Protokol, obvezuju se na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i pet drugih stakleničkih plinova za u prosjeku 5 % u odnosu na baznu 1990. godinu, u prvom obvezujućem razdoblju (2008.–2012.). Svaka zemlja će imati određen stupanj fleksibilnosti u načinu na koji će mjeriti i ostvarivati smanjenje emisija. Mjere za kontrolu i redukciju stakleničnih plinova pratit će i druge mjere, posebice u šumarstvu i poljoprivredi, koje bi pridonijele ostvarenju ciljeva Kyota. Šume prema potvrđenim saznanjima, igraju ključnu ulogu u biokemijskom kruženju ugljika, djelujući poput “ponora” u kojima se fiksiraju molekule CO2 (u procesu fotosinteze) te na taj način ostaju pohranjene u organskoj tvari (drvo i ostali dijelovi biljaka). Učinci proizašli zbog prisutnosti šume razlikuju se ovisno o njenoj starosti i načinu gospodarenja. Na Okruglom stolu predstavljene su sljedeće teme: “Praćenje tokova CO2 u šumskom kompleksu hrasta lužnjaka”– mr. sc. Hrvoje Marjanović, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Načini procjene zaliha ugljika u šumskim ekosustavima”– mr. sc. Elvis Paladinić, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Rezultati projekta Carbon-Pro i moguća primjena u praksi”– Dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Pregled aktivnosti u Mađarskoj tijekom 2006. g. vezanih uz provedbu Kyoto protokola u LULUCF sektoru” – Zoltan Somogyi, Hungarian Forest Research Institute, Budapest, “Osposobljavanje za provedbu Okvirne konvencije UN-a i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj”– Davor Vešligaj, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, “Provedba Kyoto protokola u Hrvatskoj”– Siniša Ozimec, MZOPUG. 3. Akademik Slavko Matić i tajnik HŠD-a Damir Delač, održali su 16. studenoga predavanje za Udrugu šumovlasnika s područja Gorskog kotara, na temu “Uzgojni radovi kao mjera unapređenja vrijednosti privatnih šuma na području Gorskog kotara”. Predavanje je potaklo veliki interes šumovlasnika s toga, kao i okolnih područja, te su predavači zamoljeni da slična predavanje održe i za Udruge šumovlasnika iz drugih područja. Ovo predavanje objavit ćemo u jednom od narednih brojeva Šumarskoga lista. Prema Zakonu o šumama, Šumarska savjetodavna služba koja je tek formirana, preuzima brigu za gospodarenje u privatnim šumama u Republici Hrvatskoj od Hrvatskih šuma d.o.o. Gospodarenje privatnim šumama opterećeno je mnogim problemima: osim na manjem dijelu površine, ne postoje šumskogospodarski programi gospodarenja, prosječna površina čestice šumovlasnika je izuzetno mala (ispod 1 ha) i najčešće je opterećena neriješenim imovinsko pravnim odnosima, nesklonost šumovlasnika ka udruživanju u zadruge zbog negativnih iskustava iz bliže prošlosti, za gospodarenje šumom zainteresiran je manji, stariji dio populacije, kvaliteta privatnih šuma je slabija, s manjim učešćem tehnike u odnosu na državne šume, a uporaba energetskoga drveta i biomase još nije saživjela, neotvorenost prometnicama privatnih šumskih posjeda, needuciranost šumovlasnika itd. Kako bi se navedeni problemi riješili potrebno je mnogo zalaganja i Šumarske savjetodavne službe, resornog ministarstva, udruga šumovlasnika, ali i cijeli državni aparat treba poticajnim mjerama i zakonima pospješiti rješavanje problema. Ponajprije mislimo da treba donijeti akcijski plan rješavanja imovinsko |