DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 120 <-- 120 --> PDF |
oborina kreće se oko 600–900 mm. Za sedam revira skrbi pet šumara raznih stupnjeva obrazovanja, a interne uredske poslove obavlja jedan službenik. U uzgojnom smislu, šumarima je područje Bečke šume zanimljivo zbog, za austrijske prilike velike raznolikosti zastupljenih vrsta drveća. Uz dvadesetak autohtonih vrsta, tu se gospodari i s mnogim unešenim vrstama kao što su: duglazija, velebna jela, žuti bor i dr. U Šumskoj upravi Heiligenkreuz odnos udjela listača prema četinjačama iznosi 51:49. Glavna vrsta je bukva, s udjelom od 37 %. Bukva se ovdje nalazi u svom optimumu. Slijedi smreka sa 20 %, obični bor 15 %, crni bor 9 %, a ostalo otpada na grab, kitnjak, lužnjak, cer, jasen, ostale listače, ariš i jelu. U sljedećih dvadeset godina cilj im je povećati udio listača na najmanje 60 % i to ponajprije prirodnim pomlađenjem. Godišnji etat iznosi 35 000 m3, od čega otprilike polovica otpada na glavni, a polovica na prethodni prihod. U biti, sječa ovisi o potražnji, odnosno o mogućnosti prodaje i kreće se između 25 000 m3 i 45 000 m3, s time da glavni prihod ne smije prijeći 20 000 m3. Ophodnja za četinjače iznosi 70–80 godina, a za listače 100 godina. Šumska uprava Heiligenkreutz nema vlastitih radnika, već sve radove izvode poduzetnici. Prorjede se izvode harvesterima srednje veličine, a za te potrebe stručno osoblje planira i postavlja odgovarajuće izvozne puteve na svakih 20 m. Zanimljivo je da dalji izvoz izrađenih drvnih sortimenata preuzima forvarder u vlasništvu Šumske uprave kojim upravlja poduzetnik. Otvorenost šuma iznosi 41 m/ha, s čime su u Šumskoj upravi zadovoljni, ali istovremeno moraju snositi troškove održavanja cesta koji nisu zanemarivi. Balkana granjevina Tl::..z,,, Lovstvo je za Šumsku upravu Heiligenkreutz izvor značajnih prihoda, čemu posebno pridonosi blizina Beča. Tako godišnje lovozakupci, a sve pod nadzorom i vodstvom Šumske uprave, odstrijele oko 320 komada srneće divljači, 45 komada druge visoke divljači i 250 komada divljih svinja. Pilana u sastavu Šumske uprave godišnje preradi oko 25 000 m3, od čega je najviše bora te nešto smreke ok i j jele. Postoji i sušara, tako da strankama prema želji nude i uslugu sušenja. Osim toga, od 1997. godine uz pilanu postoji i pogon za doradu u kojemu se oko 65 % piljene građe pretvara u razne poluproizvode, a nakon proširenja koje kane dovršiti krajem ove godine, očekuju taj postotak dići do 80 %. Približno 2/3 ukupne proizvodnje plasira se na tržišta Njemačke, Danske i Norveške, a preostalo završi na austrijskom tržištu. Cistercitska zaklada Heiligenkreuz posjeduje najstariju kotlovnicu na biomasu u tom dijelu Austrije. Godine 1983. uz pilanu je izgrađena toplinska centrala koja je daljnjim razvojem i ulaganjima u protekle 24 godine narasla do toga, da danas, osim samostana to- Korito umjesto iisi točila Jedan od strojeva za održavanje prometnica |