DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 120     <-- 120 -->        PDF

oborina kreće se oko 600–900 mm. Za sedam revira
skrbi pet šumara raznih stupnjeva obrazovanja, a interne
uredske poslove obavlja jedan službenik.


U uzgojnom smislu, šumarima je područje Bečke
šume zanimljivo zbog, za austrijske prilike velike raznolikosti
zastupljenih vrsta drveća. Uz dvadesetak
autohtonih vrsta, tu se gospodari i s mnogim unešenim
vrstama kao što su: duglazija, velebna jela, žuti bor i
dr. U Šumskoj upravi Heiligenkreuz odnos udjela listača
prema četinjačama iznosi 51:49. Glavna vrsta je bukva,
s udjelom od 37 %. Bukva se ovdje nalazi u svom
optimumu. Slijedi smreka sa 20 %, obični bor 15 %,
crni bor 9 %, a ostalo otpada na grab, kitnjak, lužnjak,
cer, jasen, ostale listače, ariš i jelu. U sljedećih dvadeset
godina cilj im je povećati udio listača na najmanje
60 % i to ponajprije prirodnim pomlađenjem.


Godišnji etat iznosi 35 000 m3, od čega otprilike polovica
otpada na glavni, a polovica na prethodni prihod.
U biti, sječa ovisi o potražnji, odnosno o mogućnosti
prodaje i kreće se između 25 000 m3 i 45 000 m3,
s time da glavni prihod ne smije prijeći 20 000 m3. Ophodnja
za četinjače iznosi 70–80 godina, a za listače
100 godina.


Šumska uprava Heiligenkreutz nema vlastitih radnika,
već sve radove izvode poduzetnici. Prorjede se
izvode harvesterima srednje veličine, a za te potrebe
stručno osoblje planira i postavlja odgovarajuće izvozne
puteve na svakih 20 m. Zanimljivo je da dalji izvoz
izrađenih drvnih sortimenata preuzima forvarder u vlasništvu
Šumske uprave kojim upravlja poduzetnik.
Otvorenost šuma iznosi 41 m/ha, s čime su u Šumskoj
upravi zadovoljni, ali istovremeno moraju snositi troškove
održavanja cesta koji nisu zanemarivi.


Balkana granjevina Tl::..z,,,


Lovstvo je za Šumsku upravu Heiligenkreutz izvor
značajnih prihoda, čemu posebno pridonosi blizina
Beča. Tako godišnje lovozakupci, a sve pod nadzorom
i vodstvom Šumske uprave, odstrijele oko 320 komada
srneće divljači, 45 komada druge visoke divljači i 250
komada divljih svinja.


Pilana u sastavu Šumske uprave godišnje preradi
oko 25 000 m3, od čega je najviše bora te nešto smreke


ok
i j jele. Postoji i sušara, tako da strankama prema želji
nude i uslugu sušenja. Osim toga, od 1997. godine uz
pilanu postoji i pogon za doradu u kojemu se oko 65 %
piljene građe pretvara u razne poluproizvode, a nakon
proširenja koje kane dovršiti krajem ove godine, očekuju
taj postotak dići do 80 %. Približno 2/3 ukupne
proizvodnje plasira se na tržišta Njemačke, Danske i
Norveške, a preostalo završi na austrijskom tržištu.


Cistercitska zaklada Heiligenkreuz posjeduje najstariju
kotlovnicu na biomasu u tom dijelu Austrije.
Godine 1983. uz pilanu je izgrađena toplinska centrala
koja je daljnjim razvojem i ulaganjima u protekle 24
godine narasla do toga, da danas, osim samostana to-


Korito umjesto iisi točila Jedan od strojeva za održavanje prometnica