DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 11 <-- 11 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 indeks oštećenosti – IO = 60,57; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO1 = 46,79; znači da je srednje stablo, u uzorku od 60,57 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 46,79 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje oštećena, tj. srednja oštećenost – SO = 13,44; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Indeksa oštećenosti – IO = 11,46; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 11,46 % stabala bukve (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 20,56 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 6 iznosi 28,03 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1., a značajno je oštećeno 28,03 % stabala. Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 6 možemo svrstati u kategoriju malo oštećenih sastojina (Slika 6). Prema srednjoj oštećenosti (SO) jela je najviše ošte enosti (I ćena na pruzi 5, dok je najveći indeks oštećenosti (IO), odnosn odnosnodnosno oo značajn značajnznačajno oo oštećeni oštećenioštećenih hh sstabala jele najvišjviše ee j jje ee zabilježeno na pruzi 4 (Slika 4). Prema srednjoj oštećenosti (SO) bukva je najviše oštećena na pruzi 6 (Slika 5), gdje je zabilježen i najveći indeks oštećenosti (IO). Ukupno za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka 100x100 m možemo utvrditi da su za sve vrste zajedno srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi 5 (Slika 6). Oštećenost šuma za područje Like po gospodarskim jedinicama Pruga 4 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Pišćetak, Stajnička Kapela i Božin vrh (Tablica 3). Na temelju tablice 3 i slike 9 možemo zaključiti da su s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja oštećenost (SO), a također i indeks ošećenosti (IO) zabilježeni u G.J. Stajnička Kapela. Ako gledamo samo oštećenost jele, ona je značajno oštećena (67,46 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) u G.J. Stajnička Kapela (Slika 7). No ovdje moramo napomenuti da na istoj slici vidimo da je naj oštećenija jela u gospodarskim jedinicama Božin vrh i Pišćetak. Međutim, dobiveni rezultati ne mogu odražavati stvarno stanje u navedenim gospodarskim jedinicama, jer se interpretirani broj stabala odnosi na malu površinu, tj. snimljena pruga je obuhvatila samo mali dio površine ovih dviju gospodarskih jedinica, što je vidljivo na slici 2. Što se pak tiče bukve možemo zaključiti da ni u jednoj od tri gospodarske jedinice na pruzi 4 nije zabilježena značajna oštećenost (Slika 6). Tablica 3. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici Table 3 Damage indicators per tree species (stripe 4) according to management units Vrsta drveća – Tree Species G.j. Božin vrh Pruga 4 Stripe 4 G.j. Stajnička Kapela G.j. Pišćetak Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators O IO SO SO1 % Jela Silver fir 100,00 86,05 34,48 37,23 Bukva Beech 62,00 0,00 12,75 Ukupno Overall 67,58 12,68 15,94 37,23 Jela Silver fir 97,02 67,46 33,01 41,04 Bukva Beech 52,41 0,00 11,55 Ukupno Overall 70,28 27,02 20,15 41,04 Jela Silver fir 100,00 100,00 50,00 50,00 Bukva Beech 6,67 0,00 5,83 Ukupno Overall 12,50 6,25 8,59 50,00 513 |