DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 103 <-- 103 --> PDF |
dobra izolacija, a time i smanjenje potrebe za energijom priključak na toplanu, ako je moguće prijelaz na biomasu (peleti, drvo za ogrjev, sječka) te na taj način zamjena za naftu, plin ili struju primjena solarnih kolektora za pripremu tople vode i za djelomično solarno grijanje Tko investira na taj način, izbjegava buduća drastična povećanja cijena, a osim toga izbjegava emisiju CO2. Potrebna je dodatna mjera potpore u cijeloj Austriji, kako bi se orijentacija u tom smjeru znatno ubrzala. A za sigurnu opskrbu strujom: zakonske mjere kako bi se uštedjela struja i ostvarila bolja učinkovitost u proizvodnji Zakon o ekološkoj struji, novi, forsiranje struje iz vjetra, vode i malih postrojenja na biomasu sa spojem struje-topline bez birokratskog pokrića, kao u aktualnom zakonu o ekološkoj struji, osiguranje postojećih postrojenja putem bonusa u obliku sirovina a Kalorijske elektrane za osiguranje opskrbe samo u okviru koncepta redukcije emisije CO2 za 30 posto, sukladno zahtjevu EU. Energetska uporaba šumske biomase u RH Korištenje šumske biomase, uglavnom ogrjevnog drva, ima u Republici Hrvatskoj dugu tradiciju. Još 1965. godine iz biomase se zadovoljavalo oko 1 energetskih potreba. Danas, iako RH raspolaže sa značajnim potencijalom biomase za proizvodnju energije (toplinska energija, električna energija, bio dizel), radi pomanjkanja tržišta i zamjene drugim energentima koje uvozimo (plin, nafta – loživo ulje, struja) te nedostatka ekološke svijesti o prednosti obnovljivih izvora energije (OIE) to korištenje svelo se na svega 4,3 %. Dugoročnim promjenama gospodarenja šumama (2006– 2015) procjenjuje se da bi samo Hrvatske šume d.o.o. mogle raspolagati s 2,6 mil. m3 šumske biomase za dobivanje energije, što bi udvostručilo sadašnji udio biomase kao energenta. Svjetska energetska kriza, koja će se sve više produbljivati korištenjem ograničenih rezervi nafte, te utjecaj korištenja fosilnih goriva na povećanje stakleničkih plinova s jedne strane, poštivanje međunarodnih sporazuma i deklaracija (Kyoto protokol, Gradečka deklaracija 2005) s druge strane, daje šumarskom sektoru, a time i državi, mogućnost i obvezu boljeg korištenja manje vrijednog drva i otpada i općenito biomase. Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijih nevladinih udruga (osnovano 1846. godine) u svom 160 godišnjem radu uvijek je promicalo napredne i gospodarski značajne ideje i projekte. Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, na svojoj 109. redovitoj Skupštini održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005. god., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju “Hrvatska udruga za biomasu”. Udrugu podupiru, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko. Na projektima korištenja biomase šumarska struka usko surađuje s Europskim institucijama, posebice s Bavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i firmom C.A.R.M.E.N. te s Austrijskim državnim šu- mama d.d. i njihovim Saveznim ministarstvom poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, kao savjetnicima i partnerima. Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo je manifestaciju II. Hrvatski dani biomase (Našice, 7. 9. 2007., Golubinjak Lokve, 7. 10. 2007., Gospić, 6. 10. 2007) u sklopu manifestacije Europski dani biomase regija – 2008., u cilju promidžbe biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energetskog resursa u Republici Hrvatskoj. Važnost korištenja obnovljivih izvora energije, pa tako i energije biomase, prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske, koja je stvorila poticajno zakonodavno okruženje. Hrvatska Vlada dodatnim financiranjem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već potiče (od 2004. godine), a iz pretpristupnih fondova SAPARD (2007) i IPARD (2008–2013) poticat će projekte Energije biomase. Uvođenjem zajamčenih tarifa od 1. 7. 2007. za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pa tako i biomase, RH ostvarit će u 2010. godini udio od 5,8 % u ukupnoj potrošnji električne energije, što je u skladu s politikom EU. u Grazu se od 16. do 19. siječnja 2008, Očekuje se novi razvojni poticaj za biotoplinu, ekološku struju i biogoriva. Konferencija će pokazati nove putove. Četverod nevna Srednjoeuropska konferencija za biomasu 2008. treba u Europi, a posebice u novim zemljama članica ma EU, donijeti novi dugotrajni razvojni poticaj na području biotopline, ekološke struje i biogoriva, naglašava Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu. Već na prvoj konferenciji održanoj 2005. godine bilo je prisutno gotovo 1.000 sudionika iz 27 ze |