DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 101 <-- 101 --> PDF |
utjecajem kontinentalne i sredozemne klime, a svojstva klime mjeri meteorološka postaja. Nama je važno poznavati klimu nekog kraja, jer je ona glavni ekološki parametar u ekološkoj komponenti tipova šuma. Iako je naša pažnja kroz cijelo vrijeme bila usmjerena na biljne zajednice, jer one predstavljaju određene tipove šuma, ipak nam je bio u mislima botanički vrt. Nakon analiza flornog sastava brojnih lokaliteta, jedan među njima bio je izabran za lokalitet botaničkog vrta. To je bio Modrić dolac. Istraživanja vegetacije i ekoloških prilika su uspjela, što se vidi iz objavljenog djela S. Bertovića, te na karti okoliša Zavižana, u časopisu “Glasnik za šumske pokuse”. Opsežna vegetacijska istraživanja provedena su diljem Hrvatske, a osim toga, na predočenoj karti (rukopis te karte sam izradio ja) prikazuje se vegetacija većeg dijela Uprave šuma Senj i Uprave šuma Gospić. Uspjela je i ideja o osnivanju botaničkog vrta na Velebitu. Postojanje vrta i današnje obilježavanje 40-te obljetnice postojanja, dokaz je da su naša ideja i želja ostvarene. Organizatorima ovoga skupa zahvaljujem što su mi omogućili da ovom cijenjenom skupu ispričam dio onoga što mi je ostalo u lijepom sjećanju na rad i boravak na Velebitu. Osim njega o Vrtu je kratko govorio i posljednji predsjednik Komisije, prof. dr. sc. Milan G la va š: Sjećanje na rad Povjerenstva i 30. godišnjicu “Velebitskog Botaničkog vrta” Prilikom obilježavanja 40. jubilarne godišnjice postojanja Velebitskog botaničkog vrta u Krasnu, u kolovozu 2007. godine, u upravnoj zgradi Nacionalnog parka “Sjeverni Velebit” osvrnuo sam se na ranija događanja u Vrtu. Osnutkom Vrta, 1967. godine pa nadalje o njemu su se brinula stručna povjerenstva. Domovinski rat je ostavio negativne brazde i u Vrtu, jer se u njemu nije moglo praktično ništa raditi. Domaći šumari na čelu s pok. Stjepanom Tomljanovićem (tada je radio u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu), Milanom Devčićem – upraviteljem Uprave šuma Senj i Juricom Tomljanovićem – upraviteljem šumarije Krasno uočili su potrebu održavanja i obnove Vrta već 1993. godine. Na njihov prijedlog Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su 1994. godine donijele odluku o imenovanju Povjerenstva za predlaganje stručnih mjera i vršenje nadzora u Velebitskom botaničkom vrtu u sastavu Milan Glavaš – predsjednik, te članovi Ivo Trinajstić, Joso Vukelić, Jozo Franjić, Zlatko Ružanović, Vice Ivančević, Jurica Tomljanović, Milan Krmpotić i Marin Vukelić. Povjerenstvo je radilo do proglašenja Nacionalog parka “ Sjeverni Velebit” u čiji sastav je ušao i Velebitski botanički vrt. Povjerenstvo se svih godina rada sastajalo redovito u vrtu, na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i u Upravi šuma Senj. Posljednji sastanak održan je u Senju 17. 6. 1999. godine. Povjerenstvo je izradilo dugogodišnji plan rada koji se u velikoj mjeri podudara s onim kojeg su izradili stručni djelatnici NP “Sjeverni Velebit”. Uz to izrađivani su jednogodišnji stručni i financijski planovi. Uprava šuma Senj i Šumarija Krasno po predloženim planovima obavljali su poslove u Vrtu. Zahvaljujući njima Vrt je održan, mnoge su stvari obnovljene i unešene brojne inovacije. Najveću brigu oko provedbe tih radova nesebično je na sebe preuzeo dr. sc. Vice Ivančević, koji za to zaslužuje svaku pohvalu. Prilikom obilježavanja 30. obljetnice Vrta 1997. godine pristupilo se njihovu detaljnjem uređenju. Za tu prigodu Vice Ivančević napisao je brošuru Velebitski botanički vrt u kojoj je na 48 stranica istakao sve njegove bitne činjenice. Danom obilježavanja 30. obljetnice 28. 8. 1997. godine, u samom Vrtu prisustvovali su uz šumare iz cijele Hrvatske bili su nazočni brojni drugi uzvanici. Uz svečane govore promovirana je Ivančevićeva knjiga, a zasluženima dodijeljena priznanja. Danas sa zadovoljstvom čestitam 40. obljetnicu Velebitskog botaničkog vrta za kojega sam i kao mještanin i kao šumar posebno vezan. Bila mi je čast biti predsjednikom Povjerenstva, a ovom prilikom odajem dužnu zahvalnost svim suradnicima u Povjerenstvu. Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, svim njegovim djelatnicima želim uspješan rad, a bit ću Vam zahvalan da i dalje korisno surađujemo, kao i svih proteklih godina. Ideje koje su šezdesetih godina prošloga stoljeća vodile osnivače Velebitskog botaničkog vrta još uvijek su jednako aktualne. Znanstvena istraživanja i zaštita velebitskog bilja s jedne strane, te edukacija posjetitelja i prezentacija ljepota velebitske flore s druge, i danas su smjernice za rad Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit. Svjetlana Lupret-Obradović Stručna voditeljica u Javnoj ustanovi Nacionalni park Sjeverni Velebit |