DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 93 <-- 93 --> PDF |
unutar šumskih sastojina, ali najviše uz sastojine smreke i jele, tj. na njihovim rubnim dijelovima koji se odlikuju velikom osvijetljenošću, ali su i to na ovom prostoru najvlažnija staništa. Riječ je o hrpama odležanog granja smreke, dijelom i njezinih debljih oblica, koji su zasjenjeni jer su prekriveni nešto višom zeljastom vegetacijom u kojoj prednjači veliko lišće lopuha (Petasites hybridus L.). Deblji sloj granja osigurava zadržavanje vlage i dobru zasjenu. Plodna tijela gljiva razvijaju se na površini tog napola trulog drvenog materijala. Slično stanište nazočno je i neposredno uz lijevu obalu rijeke Dobre, tek kojih desetak metara nizvodno, gdje se plodna tijela gljiva razvijaju također na napola trulim granama i oblicama raznog drveća, koje je u obliku nanosa donijela visoka voda Dobre i koje tu leže nekoliko godina. Na tom staništu raste u manjoj populaciji mala i neobična, u nas do sada rijetka vrsta Sarcoscypha occidentalis (Sow.) Sacc. Otkrivamo je najčešće po njezinoj crvenoj boji gornjeg dijela ljevkastog plodišta, koje izrasta na oko 1–2 cm visokom i bijelom stručku s površine trulog drveta. Gljive rastu u blizini tla na površini ovih drvenih dijelova koji neposredno leže na tlu. Gljiva se razvija od rujna do prosinca. Na istom staništu otkrivena je i mala neobična gljiva iz porodice Aphyllophorales, vjerojatno Cyphella digitalis Pers. u ovećoj populaciji. I ona raste na površini napola trulih grana smreke koje se nalaze u donjim dijelovima hrpe. Čaškasta plodišta su 10–12 mm promjera i imaju nekoliko milimetra visok držak kojim su prirasla za podlogu. Na sličnim šumskim staništima u blizini Lividrage tijekom mjeseca listopada otkrivena je i mala gljivica Nidularia deformis (Villd. Pers.) Fr. Et Nordholm. Jedan primjerak rastao je na površini debele kore smreke, koja je naličjem ležala na tlu, na hrpi u blizini glavne prometnice. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA JESEN U LICI – POSJET HŠD-a OGRANAK ZAGREB 9. TRADICIONALNOJ IZLOŽBI Ideja o posjetu izložbi “Jesen u Lici” sa zadovoljstvom je prihvaćena još proljetos na jednom od naših redovitih druženja četvrtkom. Podijeljena su zaduženja i za organizaciju našeg programa naišli smo na podršku na podr svih koji su trebali biti uključeni: UŠP Gospić i njihov ić i njih Ogranak HŠD (glavni pokrovitelj), Šumarski fakultet (ustupak autobusa) Viševica – komp d.o.o. Zagreb (za posjet D.I. Perušić), te Memorijalni muzej Nikola Tesla (za posjet u vrijeme velike frekvencije posjetitelja). Interes za ovaj izlet bio je velik, što dokazuje broj od 40 sudionika, koji su u subotu 6. 10. u 7 sati unatoč kiši (koja nas je pratila cijeli dan) napunili autobus za Liku. Ovaj put, uz nas starije, bila je i grupa radno aktivnih članova, što nam je posebno drago. Po predviđenom programu sastanak sa domaćinima bio je u D.I. Perušić – pogonu Viševica komp d.o.o. iz Zagreba. Tu su nas dočekali predstavnici UŠP Gospić Ivan M a t a s i n dipl. ing. (ujedno i predsjednik HŠD-a, ogranak Gospić) i Stjepan Gr o s p ić dipl. ing., te Ivan D u j m o v i ć dipl. ing. upravitelj pogona Perušić. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Matasina, s proizvodnim programom pogona Perušić upoznao nas je gosp. Dujmović. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Viševica – komp d.o.o. Zagreb ima dva proizvodna pogona: Mahično-Karlovac i Perušić. U Perušiću je zaposleno 150 radnika, koji s modernom tehnologijom prerade 55 000 m3 bukove oblovine. U Mahičnom se prerađuje 15 000 m3 oblovine hrasta i bukve, te obavlja impregnacija pragova. Glavni proizvod pogona Perušić je izrada bukovih željezničkih pragova za potrebe HŽ i izvoz. Potražnja za ovim proizvodom izuzetno je velika, tako da plasman proizvodnje pogona Perušić od 200 000 komada pragova nije upitan. Pragovi se proizvode u modernom pogonu pilane opremljonim dvjema sofistificiranim tračnim pilama LBL Brenta CD, kakve do sada sudionici izleta nisu imali prilike vidjeti. 1Č:S. Grospić, I. Matasin i I. Dujmović Iako je ova subota, zbog produljenog vikenda uoči Dana neovisnosti bila neradna inž. Dujmović organizirao je demonstraciju rada pile. Šest alata – pila sinkronizirano obrađuju trupac, tako da postrani materijal (kora sa okorkom) bude odmah samljevena, a ostale pile režu piljenice različitih debljina, svodeći trupac na dimenzije praga. Brzina proreza i okretanja trupca je tako velika, da je teško registrirati proces rada. Na ovim strojevima rade mladi školovani i informatički obrazovani radnici, jer su sve faze rada kompjuterizirane. Radnik u svojoj kabini u svakom momentu raspolaže sa svim parametrima trupca i joystickom određuje funkcije pile. Piljevina i mljeveni postrani materijal ne ide u ventilaciju, već se postranom trakom odvodi na sita, gdje se odvaja dio za energiju od dijela za daljnju preradu (pelete). Uz pragove, kao glavni proizvod, pogon proizvodi bukove drvne elemente, isključivo suhe i hoblane. Osim ove proizvodnje, u pogonu Perušić obavljaju se završni radovi na montaži postrojenja za proizvodnju peleta. Predviđeni kapacitet je 4 tone na sat, a koli ka je to energetska vrijednost najbolje pokazuje podatak, da 2,2 kg peleta energetski zamjenjuje 1 litru loživog ulja, sa znatno manjim negativnim utjecajem na okoliš. U proizvodnji peleta koristit će se tehnologija sušenja piljevine zagrijanim zrakom na 350 °C. Iz vlastite proizvodnje osigurano je 80 % sirovine. Pogon Perušić impresionirao nas je svojom tehnologijom, a ja sam u sjećanje vratio uspomenu na stari DIP iz 1978. g, u kojem sam tada bio direktor. Koliko promjena i napretka u manje od 3 desetljeća! Zahvalili smo inž. Dujmoviću i zamolili ga da izruči naše pozdrave i zahvalu na prijemu vlasniku gosp. Zdravku Žuži dipl. ing. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Na putu za Memorijalni muzej Nikole Tesle u Smiljanu, na poziv domaćina svratili smo na doručak u restoran “Maki” na ulazu u Gospić, vodeći računa da u dogovoreno vrijeme u 12 sati budemo u muzeju, jer su zbog velike gužve termini programirani. S:==:kuće U pratnji mlade voditeljice pregledali smo prošle godine (povodom 150 obljetnice rođenja) obnovljeni muzej velikog znanstvenika i genija, koji je svojim izumima preduhitrio vrijeme i zadužio čovječanstvo. Nove postave, moderno opremljene, s mogućnosti prikaza njegovih otkrića, omogućuju posjetiteljima uvid u život i djelo ovog velikana. Zahvalili smo kustosu gosp. Mili Čoraku i simpatičnoj voditeljici te se uz pratnju kiše uputili do gospićkog Sportskog centra, gdje se održava izložba “Jesen u Lici”, godišnja gospodarska, turistička i kulturna manifestacija. I ove godine, velik broj izlagača predstavio je svoje poljoprivredne, prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode, koji obilježavaju specifičnost ličkog kraja. Uz domaće izlagače povećana je zastupljenost izlagača iz ostalih krajeva Hrvatske kao i onih iz susjednih država. Ova izložba, uz ostalo, ima za zadatak predstaviti nekadašnji način življenja na ovim prostorima, da prezentacijom starih zanata, etnogrfskih zbirki, tradicijskih delicija te pjesmom i plesom, podsjeti na vremena koja ne treba zaboraviti. Na izložbenom prostoru HSP Gospić, koji se nalazi izvan glavnog izložbenog prostora, ispod za tu priliku napravljene nadstrešnice u šumarskom stilu, bila je povećana gužva, jer je kiša “stjerala” veći broj ljudi na relativn relativnrelativno oo mal malmali ii prostor prostorprostor. .. No NoNo, ,, t tto oo nij nijnije ee smetalo smetalosmetalo. .. Izletnici su se pomiješali s gostoljubivim domaćinimau ugodnom ivi do aćini a u druženju, a lovačkog gulaša i a o je sve. aša i vin vinvina bil bilbilo je za Tu su bili i naši stari prijatelji, kolega Iva Vu k e l i ć , Mate Š a b a n i Jure S t o p i ć , a šumar i slikar Karlo Posavec imao je svoj štand s izlošcima vlastite izrade. Pregledavanje brojnih štandova, s mogućnošću kušanja ličkih delicija, tambure, pjesme i plesovi na tri lokacije, od kojih na jednoj tamburaški sastav šumara, davali su poseban “štimung” i ugođaj sajmu. Na šumarskom izložbenom prostoru bili smo nazočni predavanju koje je organizirao Odjel za uređivanje šuma UŠP Gospić, na čelu sa dr. sc. Augustinom M eš t r o v i ć e m dipl. ing., a prezentirao ga je mladi uređivač Ivica S e r d a r dipl. ing. |