DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Mariella Zoppi: Šume i krajolici Krajolici su obilježje i memorija povijesti, počinje autorica svoj članak, koji su kao sva živa bića podložni promjeni. Niti perfektna ljepota renesansnih parkova, unatoč konstantnoj brizi čovjeka, nije tijekom stoljeća ostala ista. Već stari dokumenti dokazuju kultiviranu prirodu. Tako je Sveti Fijakrije, zaštitnik vrtlara i povrtlara (Saint Fiacre – po kojem su prozvane kočije, koje su vozile do njegovog svetišta) postao svet jer je posjekao veliku šumu u blizini manastira i osnovao vrt u kojemu je uzgojio biljke za hranu i lijekove. On je bio obrazovani irski monah, prikazan sa sabljom u jednoj ruci i macom cvijeća u drugoj, kojega su praktične ideje navele na osnivanje vrta. Postao je svet, jer je posjekao šumu, ali to je bilo davno (umro je 670. g.) gotovo tri stoljeća poslije pada Rimskog carstva kada je Europa bila osiromašena nakon napada “raznih sjevernih naroda”, šume su zauzele mnoge prostore koji su prije bili obrađivani. Stanovnici su tražili sigurnost unutar gradskih zidina okruženi neplodnim močvarnim terenima. Poslije X. stoljeća, početak moderne Europe, donio je velike promjene i ekonomski napredak. Evolucija feudalnog sistema, demografski razvoj i povećana proizvodnja dobara zahtijevali su brži razvoj poljoprivrede, te potreba za novim poljoprivrednim površinama uzrokovala osvajanje šumskih površina. Šuma se više nije sjekla da bi postao svet, već su mnoge opatije postale proizvodna središta u kojima su usvajane napredne proizvodnje. Šume koje su okruživale ova proizvodna središta nisu ostale napuštene jer su i tamo vršeni radovi na kultiviranju i pošumljavanju. Krajolici su mijenjali svoj izgled ovisno o socijalnim, ekonomskim i estetskim zahtjevima različitih povijesnih razdoblja. Do polovice XX. stoljeća promjene izgleda krajolika odvijale su se sporo, unutar jedne ili više generacija, te ograničene na specifična područja. Uređene i kultivirane šume osnova su bogatstva i ljepote, koji obilježavaju estetski ugođene krajolike. Tijekom vremena šume su se proširivale i smanjivale ovisno o ekonomskim potrebama različitih područja. Po podacima FAO-a iz 2005. g. šume u Europi (bez Ruske federacije) zauzimaju površinu od 193 milijuna ha, što je povećanje od 7 % u odnosu na 1995. g. Naprotiv, na svjetskoj razini u istom razdoblju bilježi se smanjenje površina šuma od 3 %. Porast šumskih površina u Europi rezultat je programa iz razdoblja 2000–2005. g. u Španjolskoj (296 000 ha), Italiji (106 000 ha), zatim slijede Bugarska, Francuska, Portugal i Grčka. Rusija je jedini dio Europe koji bilježi smanjenje šumskih površina od 96 000 ha godišnje, ali je to samo 0,01 % od njene ukupne površine šuma. šume daju veliki doprinos očuvanju osnovnih okvira za obranu biološke raznolikosti i osiguravaju zdravlje i vitalnost prirodnih zajednica. Uzroci negativnih utjecaja na šume su višestruki, tako je učešće požara u destrukciji šuma 9 %, štetnih insekata 34 %, ostalih oboljenja 17 %, te negativnih klimatskih čimbenika preko 40 %. Glavni uzrok promjena je zagrijavanje planeta, koje će kao posljedicu imati velike promjene na svim kontinentima. Te promjene bit će neizbježne, a najviše će pogoditi male otoke, delte rijeka i polove. Uzrokovat će eroziju obala i to ne samo na oceanu, već i u zatvorenom i osjetljivom Mediteranu. Povećanje temperature od samo jednog stupnja dovesti će zemlju u klimatske uvjete od prije 6000 godina, što znači promjenu klime, vegetacije, nedostatka pitke vode, povećanje koncentracije ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Sve to može povećati pojave suše, uragana, požara i epidemija. To sliči na fantastični film, ali prema podacima iz 2003. g. vrućine su u Europi uzrokovale smrt preko 30 000 osoba, a suša je uzrok štete od preko 12 milijardi € . Autorica podsjeća na Mezopotamiju, plodnu zemlju između rijeka Eufrata i Tigrisa, kolijevku kulture i napretka, sa čudesnim vrtovima u kojima su rasle aklimatizirane vrste iz dalekih krajeva. Zatim je nastupila promjena klime, koja je malo po malo uzrokovala progresivno osiromašenje cijele regije, čime je došao kraj tog veličanstvenog carstva. Danas još uvijek možemo na planeti naći zemlju poput Mezopotamije, ali i pustinje i slane neplodne močvare, iz čega bi se mogle izvući mnoge pouke. Tada nije postojala tehnologija za suprotstavljanje tim promjenama, ali nije postojala ni bezkompromisna arogancija onih koji upotrebljavaju tehnologiju za brzo bogaćenje i ne žele znati da je u njihovim rukama sud- Paola Casanova, Anna Memoli: Gospodarenje srnećom divljači i šumama u Apeninima U rubrici fauna i šume, autori su prikazali neka gledišta gospodarenja srnećom divljači, čija se brojnost sve više povećava u šumama Apenina. Sadašnje populacije smeće divljači u Apeninima proizlaze iz višestrukog unošenja ove divljači, koje su vršili privatni lovci i državne šume iz sjevernog dijela Italije i bivše Jugoslavije. Tako se radi o podvrsti Capreolus capreolus capreolus, a ne o nekada autohtonoj podvrsti Capreolus capreolus italicus koja se smatra izumrlom. U određenom razdoblju, koje se podudara sa krizom poljoprivrede i egzodusom stanovništva iz ruralnih područja, uvjeti za ovu divljač postali su |