DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Od 2001. g. Direkcija za zaštitu prirode potpisala je mnoge konvencije sa znanstvenim asocijacijama u svrhu bolje primjenjivosti zakona 353/2000 u državnim zaštićenim područjima. Direkcija za zaštitu priro de j jje ee zbog pojačanja mjera u borbi protiv požara povećala sredstva za nabavku protupožarne opreme. Tako je 1998. g. odobreno za Nacionalne parkove sektora Jug 6 300 000 € za nabavku materijala i sredstava te aktiviranje vatrogasnih dragovoljaca. Poduzete mjere su po postojećim podacima doprinijele smanjenju broja požara, opožarenih površina i nastalih šteta po svakom pojedinačnom požaru. U okviru ovih aktivnosti autori navode izdavanje specijalizirane knjige: Požari i kompleksnost ekosustava -od šumskog planiranja do obnove krajolika, kojoj su svoj doprinos dali mnogi poznati eksperti iz raznih sektora. Sanzio Baldini, Enrico Marchi, Stefano Quartulli : Tehnike obnove opožarenih šuma i mogućnost korištenja drvnog materijala Aktivnosti na obnovi okoliša na šumskim opožarenim površinama predstavljaju izuzetno aktualnu temu koja je predmet mnogih studija i rasprava. Znanstvena istraživanja obiluju suprotnostima, te pozitivnim i negativnim rezultatima s ekonomskog i ekološkog stajališta, vezano za razne tipove šuma i karakteristike požara. U Italiji je do sada ta problematika malo istraživana i to donekle samo sa stajališta obnove okoliša, ali ne i načina izvlačenja i uporabe opožarenog materijala, bez čega se ne može ustanoviti šteta od požara. Često puta stojeća stabla nakon požara nisu tehnički mnogo oštećena, jer je drvo materijal koji ima vrlo nizak koeficijent termičke provodljivosti, tako da je unutrašnjost debla tek neznatno zagrijana. Osim toga drvo naknadno apsorbira vlažnost iz okoline i zadrži prijašnja tehnička svojstva. Otpornost drveta svakako ovisi o tipu požara, vrsti drveta, starosti i debljini kore. Istraživanja koja su vršena u Kanadi (Araki i Dyson, 1999. g.) na umjerenim intenzitetom opožarenim šumama četinjača velikih dimenzija, pokazala su da ne postoje bitna mehanička oštećenja drveta, već eventualno smanjeno iskorištenje. Važno je da se drvo pravovremeno iskoristi, prije nego smanjena vlažnost drveta počne pogodovati napadu patogena. To je važno učiniti kada je požar obuhvatio krošnju stabala i debla imaju karboniziranu koru. Pilane nemaju posebne probleme u prorezu takve oblovine, osim što je u okolišu pilane povećana ugljena prašina. Drvo namijenjeno za proizvodnju ploča vlaknatica također je potpuno upotrebljivo, jer se ugljena no u i a u pro prašina automatski odvaj odvajodvaja u procesu proizvodnje. Ipak, a e d često se događa d dda pilan pilanpilane i ii drugi korisnici odbijaju uporabu tog materijala, ili za njega daju znatno nižu ci jenu, tako da nastale štete nisu samo ekološke prirode, već imaju značajno ekonomsko obilježje. ć i istraživanju ove problematike, u novije su vrije- U is meu uključene mnoge institucije i eminentni stručnjaci iz raznih područja. Iz broja 3, svibanj-lipanj 2007. izdvajamo: Inauguracija 56. akademske godine talijanske Akademije šumarskih znanosti Dana 13. travnja u svečanom prostoru Cenacolo di Santa Croce, u nazočnosti mnogobrojnih autoriteta znanstvenog i društvenog života održana je inauguracija nove akademske godine. Svečanost je otvorio predsjednik Akademije profesor Fiorenzo Mancini , koji je nakon upućenog pozdrava uzvanicima: Ministru poljoprivrede, prehrane i šumarstva prof. Paolo de C a s tro, članovima Akademije i svim ostalima, nabrojio aktivnosti tijekom protekle akademske godine. Ta aktivnost obilježena je vrlo opširnim i tematski bogatima radom, koji je dao velik doprinos razvoju šumarske doktrine, s posebnim naglaskom na problematiku mediteranskog prostora, koja je specifična zbog klimatskih, orografskih i drugih kontrasta. U svom obraćanju nazočnima, Ministar poljoprivrede, prehrane i šumarstva, prof. Paolo de C a s tr o naglasio je važnost šumskog sektora. Trećina nacionalnog područja Italije ili oko 10,5 milijuna ha su šumske površine, s tendencijom povećanja na preostale napuštene poljoprivredne površine. Multifunkcionalna uloga šuma neizostavan je čimbenik u stvaranju dobara, koja se posebno očituju u: – ekonomskom i socijalnom razvoju ruralnih područja u odnosu na tradicionalne aktivnosti bez nepovoljnog utjecaja na okoliš, – opskrbi obnovljivom sirovinom za proizvodnju električne i toplinske energije, – poboljšanju ekosustava, vodnog režima, te prevenciji i ublaženju ekstremnih klimatskih pojava i – apsorpciji i uskladištenju ugljičnog dioksida, što se odražava na smanjenju učinka staklenika i usporavanju klimatskih promjena. Ministar je podsjetio na Ministarsku konferenciju o zaštiti šuma u Europi održanoj u Beču 2003. g., na kojoj je preko 40 zemalja promoviralo ideju o održivom gospodarenju šumama, te u Rezoluciji br. 3 prihvatilo “Čuvanje i održavanje socijalne i kulturalne dimenzije održivog gospodarenja radi zaštite krajolika”. Na kraju svog izlaganja Ministar je rekao: “Italiju obilježava veliko bogatstvo kulturnih dobara, vrhunski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi te raznolikost prirodnih pejzaža. Održati i valorizirati to nasljeđe imperativ je za suprotstavljanje globalizaciji, te je etička i moralna dužnost sačuvati prošlost i jamčiti budućnost novim generacijama”. |