DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 85 <-- 85 --> PDF |
tača nastala urušavanjem vapnenca iznad podzemnih kraških šupljina, kakvih ima više oko Imotskog, iznad Blata kao i u samom Imotskom polju. Za razliku od Crvenog jezera, za sušnih godina Modro jezero potpuno izgubi vodu, a zaravljeno dno postaje odličan teren za nogometno igralište. Ovisno o kiši i vodostaju jezera (dubina jezera iznosi oko 100 m) u špici turističke sezone u Modrom se jezeru održavaju spektakularni skokovi, a ljeti se dodatno na njemu organiziraju veslanje u kanuima i kupanje. Krajem svibnja ove godine skakalo je više Slika 2. Zbog sČČe yepote. m.sti.nosti Crveno jezero je p.dmet ;;;č;:;n.a. 1 Č padobranaca u Crveno jezero, kao (Foto: Vladimir Pfeifer) sastavni dio turističke ponude. Sve nabrojene priredbe i legende vezane uz Crveno nove dionice autoceste Zagreb–Dubrovnik, od Dugoi Modro jezero iz godine u godinu privlače sve više polja do Šestanovca, kao i proširenje ceste Šestanoposjetitelja, uključujući i organizirane skupine stranih vac–Zadvarje–Dubci. gostiju iz Makarskog primorja. Značajan doprinos razvoju turizma ovoga kraja dalo je ljetošnje otvaranje Alojzije Frković PETAR KLEPAC – LEGENDARNI ŠUMSKI DIV ČABARSKOG KRAJA DOBIO SPOMENIK Na magistralnoj goranskoj cestovnoj prometnici, nu gredu koja je u duljinu mjerila 4,5 m, u širinu 0,85 m koja povezuje Čabarski kraj s Delnicama i autocestom i u visinu 0,20 m. “Tu je gredu Petar Klepac sam iz gore Rijeka–Zagreb, ima relativno malo kiparskih ostvarenja na otvorenom. Mahom su to kameno-betonska ostvarenja niske umjetničke vrijednosti, a podignuta su iza Drugog svjetskog rata u čast poginulim borcima NOB-a i/ili žrtvama fašizma. Od ljeta ove godine, točnije od 20. srpnja 2007., ubavo goransko mjestance Mali Lug, što se prostrlo podno Svete gore kraj Gerova, krasi jedan novi spomenik podignut Petru Klepcu – legendarnom šumskom divu Čabarskog kraja. Spomenik je uz potporu mjesne Šumarije Gerovo, Uprave šuma Podružnice Delnice, podigao Grad Čabar, a svečano otkrio njegov gradonačelnik i gospodarstvenik Marijan Filipović. Spomenik izrađen u drvu djelo je već poznatog kipara Marijana Leša iz Gerova. Kako to piše na informativnoj ploči, Petar Klepac legendarni je junak ovoga kraja, u kojega su ljudi predajom i maštom ugradili najbolje osobine goranskog čovjeka: hrabrost, otpornost na nedaće, bistar um, plemenitost, smisao za humor. Spomenik je podignut na temeljima Klepčeve rodne kuće, nekadašnje “jednokatne bjelanice”, na kojoj je sve do nedavna iznad ulaznih vratiju bila uklesana 1712. g. Krajem 19. st. prilikom svojih putovanja po Gorskom kotaru, Dragutin Hirc zabilježio je da je u toj kući stanovao jedan od Petrovih Č 1. Novo podignuti spomenik iSČ Klepcu u Malom Lugu, nasljednika, Andrija Klepac, koji mu je pokazao drve-rad kipara Marijana Leša (Foto: Alojzije Frković) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 86 <-- 86 --> PDF |
donio na ramenima”, zapisat će Hirc u svom putopisnom djelu Gorski kotar – slike, opisi i putopisi (Zagreb 1898), a kipar Leš vjerno oblikovao u drvetu. Sam spomenik odaje čovjeka srednjeg rasta, jakih pleča i nogu. Na sebi ima “koretac”, podužu kabanicu, na nogama cokule, a na glavi seljačku kapu. Greda koju nosi doimlje se masivnijom i težom od samog nosača. O pasu mu visi zvonce, koje, ako želite dobiti malo snage i puno dobrote, slobodno primite u ruke i pozvonite! Gora, koju spominje Hirc je već spomenuta Sveta gora, tradicionalno proštenište Gorana i Primoraca crkvi Majke Božje Svetogorske Slika 2. Informativna ploča ispred rodne kuće šumskog diva u Malom Lugu (spomendan 18. srpnja), od koje je junak naše priče primio čudesnu snagu kojom je pomagao slabima i nesretnima, protjerivao neprijatelje. Pit’ r Kljep c na svete guore sedi Guova me med uobauk’me puava. Kljep’c Pet’ r na svite guore sedi hmazane nagi se v Koupo namaka i ribice me med prst me plišejo i vejverce ga po hrpte čisejo a za rokame z rokame se pa mešice tera. Anka Žagar: Pit’r Kljep’c na Svite guore sedi U Klepčevo vrijeme glavni neprijatelji bili su Turci, koje je nemilice proganjao spašavajući siromašni puk od njihovih provala i pljački. Za ta i druga plemenita djela, posebno za junaštvo i neustrašivost, car mu je Leopold dodijelio titulu plemića. “Kuća u Malog Lugu imala je cimer sa njegovom slikom i legendom: Plemeniti Petar Klepac” (Hirc 1898). Jedna od gerovskih legendi o svom divu govori da je i danas na Grobničkom polju ponad Rijeke moguće naći “Klepčev kamen” dug 1,5 m i “koju centu težak”. Donio ga je na polje na ramenu s okolne platačke strane da bi na njem, noseći duge, mogao odmoriti! Priču o šumskom divu Petru Klepcu okončat ćemo stihovima na izvornom gerovskom govoru domaćeg pjesnika Zlatka Pochobradskog, koje je pročitao na svečanosti otkrivanja spomenika u Malom Lugu 20. srpnja 2007.: Prebedile smo Pitra Klipca Atrganele smo ga zs naguvega stulejtnega sna. I zdej staji te, pred name, prheftan za svaji uognjišče, svuj dum. Kaj zdej misleš, Pitr? (Foto: Alojzije Frković) Je še lepa tvaja dalina? Je še šemna tvaja šemna šuma? So ledi te pret tabo tvaji ledi. Se ti vajneh? Stajiš ćrn i zagarjen s gredo na pličeh. Šuteš. Glidaš nuve svejt pret sabo. Virješ vajn i virje uon vate? Greda je teška ku i ževat, al nuoset se muore. Marda jo buš dou nam da je i mi mauo nusemo. Da i mi nusemo svajo gredo, Svaju pakuro. D ns spik stajiš pred name zs so svajo snago i lepato. A jest nadan se mislen da bu tvuj krik ževuota živeu i čez nas. Alojzije Frković Korištena literatura Crnić, A. (1981). Suvremeni pjesnici Gorani. U: Gorski kotar (ur. Josip Šafar), str. 941–961. Fond Knjige Gorski kotar, Delnice. H i r c , D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi. Knjižare Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175. Malnar, Ž. i sur. (2005). Sveta gora Gerovska. Mati ca Hrvatska, ogranak Čabar i Spectrum d.o.o. Delnice, str. 64. ). Dežela Ožbolt, A. (1974). Petra Klepca, Ljubljana. |