DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 84 <-- 84 --> PDF |
AKTUALNO CRVENO JEZERO – ZAŠTIĆENI SPOMENIK PRIRODE NA POŠTANSKOJ MARKI Nakon stanke od gotovo tri godine, Hrvatska pošta obdarila nas je jednim uspjelim izdanjem kojim se promiču nacionalne vrijednosti. Riječ je o Crvenom jezeru kod Imotskog, zaštićenom spomeniku prirode, jednom od dvaju “plavih očiju u kršu Dalmatinske zagore” (Božičević 1992). Poput marke posvećene Nacionalnom parku Risnjak (2004) i ova je marka izdana u obliku bloka veličine 112x73 mm, tehnikom višebojnog offsetnog tiska čakovečkog Zrinskog. Autori likovnog rješenja marke poznati su dizajneri iz Zagreba, Orsat Franković i Ivana Vučić. Nominalna vrijednost bloka-marke je 10,00 kuna, a u promet je stavljena 8. lipnja 2007. u nakladi od 30.000 primjeraka. Prema tekstu poštanskog prospekta, koji potpisuje direktor Turističke zajednice Imotski i njegov dogradonačelnik Luka Kol o v r at (isti je i autor fotografije na bloku), Crveno jezero je jedno od najdubljih kraških jezera, koje je nastalo tektonskim urušavanjem i mlađeg je geološkog postanka. Oblika je elipse 213x190 m, dok promjer jezera na površini vode iznosi oko 180x150 m. Impresivna je njegova dubina, koja se kreće od 250 do gotovo 300 m, što je usko povezano s kišnim odnosno sušnim razdobljem. Za razliku od susjednog Modrog jezera, ono nikada ne presuši, dok sama oscilacija vode jedva da prelazi 20 m. Okomite strane jezera, posebno one sa sjevera i zapada, obojene su crvenicom, pa otuda i naziv jezera. Zbog stalnog rušenja stijenja (posebno za potresa u Drugom svjetskom ratu 1942. g., kada su se ogromne količine materijala urušile u jezero) ronilačka ispitivanja jezera mogu biti vrlo opasna. Prva preciznija mjerenja Crvenog jezera obavio je akademik Josip Roglić 1937. g., a posljednja 1998. kada je utvrđena dubina od 281 m, koja i nije konačna. Prema riječima Kolovrata, jezero je golemi vodospremnik pitke i bistre vode, u koji se sa sjeverne strane ulijeva rijeka ponornica, kroz otvor promjera dvadesetak metara. Postoje vjerodostojni podaci da su za Drugog svjetskog rata u Crveno jezera pala dva američka bombardera, kada je u hladnoj vodi jezera našlo smrt najmanje 15 savezničkih vojnika? “Potraga za izgubljenim Gavanovim blagom” ime je zanimljive ronilačke priredbe, koju već niz godina za redom organizira prvih dana lipnja imotska turistička zajednica. O čemu je riječ ispričat će predsjednik tamošnjeg ronilačkog kluba i glavni organizator m es tacije, nitko drugi do Luka Kolovrat: Prema legend i u davna vremena na mjestu jezera bili su raskošni dvori Gavana i njegove žene. Oni su bili škrti i oholi. Kada je anđeo u liku prosjaka s dvoje djece upozorio Gavanovicu na Božju milost i pravednost, ona mu grubo i posprd no reče:”Što će mi Tvoj Bog dok je meni Gavan moj”. U taj čas Božjom kaznom potrese se zemlja, dvori s okolicom i svim stanovnicima propadnu duboko u provaliju, u kojoj nastane jezero, a i danas se iz dubine Crvenog jezera u noćnim satima mogu čuti Gavanovi bolni jauci”. Iz ostavštine hrvatskog književnika Josipa Eugena Tomića 1884. g. sačuvani su ovi stihovi o misteriju Crvenog jezera: “...Tu, po tamnoj, gluhoj noći Ako srca imaš proći, Uz vilinsku čut ćeš ciku, Vukodlaka strašnu riku Dok nad vodom vještice Ko plamteće zube krijese...” Drugo “plavo oko” u kršu Dal matinske zagore je Modro jezero. Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) poštanskog bloka smotivom Crvenog jezera To je također golema provalija, vr |