DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 83     <-- 83 -->        PDF

razvoja”. Prema našemu kolegi, vrsnom tipologu dr.
sc. V. Hrenu imamo toliko poštovanja da nismo mogli
ništa ubacivati niti “paratipizirati”, već samo slijediti
njegov pravac razvoja.


I na kraju, uvaženi kolega dr. sc. Zvonimire Pelceru,
svojim člankom “Tipološko istraživanje Slavon


skoga gorja” negirate (a da toga možda niste ni svjesni)
svoj višedesetljetni rad u Odjelu za tipologiju šuma Šumarskog
instituta, Jastrebarsko.


Dr. sc. Juraj Medvedović,
Stubička 588, Donja Bistra


SVIMA ONIMA KOJI SU BILI,


A NISU PUNO NAPRAVILI


“Propuštajući sve ovo vrijeme ispravljati pogreške, trebno imati i završen fakultet i ništa više, jer uči se
ili ih čak skrivati, sustavno smo gubili ugled u svijetu dok si mlad!
ali i u vlastitoj zemlji, u svojoj struci i kod svojih ljudi. Nama izgleda nije potrebna Šumarska komora koja
Ono što bi mogli prepoznati pod strukturom našeg ži-bi uvažavala stvarne stručne reference svakoga od nas,


vota, na rubu je da bude opasno. Kod nas se bavljenje motivirala na kontinuirano stručno usavršavanje, zapolitikom,
a ustvari posvemašnje bavljenje samim sostupala
interese šumarske struke u cjelini, aktivno subom,
svodi na degradirajuću i degenerirajuću ulogu. djelovala pri donošenju zakonske regulative koj nam
Umjesto sustavnog njegovanja krijeposti, mi smo sav određuje djelovanje, omogućavala veće zapošljavanje
svoj angažman usmjerili dotjerivanju mana”. (“Učinili šumarskih inženjera, uvela više reda na tržištu šumarsmo
grijehe propustom”, Starčević T., Šumarski list skoga rada i šumarskih usluga. Posebno nam ne treba
11–12/2002). Komora koja bi nas onemogućavala da pod okriljem


Trebao sam ovo napraviti prije pet godina, ali nisam. poduzeća provodimo vlastite “projekte” za svoj račun i
Zašto? Jer nije imalo smisla, nije bilo nade. Danas mi se svoj džep, ili komora koja bi ugrozila pojedinačne (već
čini da su si neki prije pet godina u ovoj zemlji postavili ostvarene) interese. Ne, takva komora nam ni u kom
brojna pitanja kolege Starčevića, te započeli s potragom slučaju ne treba, jer imamo postojeće kriterije zasnoza
odgovorima i promjenama. Također mi se čini da nevane
na (već spomenutim) “vrijednostima”.
kolicina njih radi ono što smo odavno trebali napraviti I ovo časno društvo (HŠD), čija me povijest i postosvi
zajedno. Zato ja ovo danas radim.


janje čine tako ponosnim, gubitkom je vlastite demokra-


A kako napreduje ta potraga za odgovorima i protičnosti
(u matičnom ogranku) u znatnom dijelu promjene?
Sporo, presporo, mukotrpno… do granice zauteklog
razdoblja izgubilo i operativnost, kao i mogućstavljanja
ili potpunog razvodnjavanja. Naravno, jer tenost
utjecanja na zbivanja. U mome je neposrednom
melji su dosadašnjih odnosa postavljeni prije temelja okruženju kroz ogranak prema Zagrebu prolazilo svašta
poduzeća i države u cjelini, a protiv nekolicine ponovo i svakakvi, a način je vođenja ogranka nalikovao više na
stoji mnoštvo. vođenje masonske lože no strukovnog udruženja. Naj-


Kritika je dobra. Konstruktivna kritika iza koje sliveći
dio aktivnosti sveo se na šumarske zabave, sportske
jedi iznošenje vlastitih argumenata i uključivanje u susrete i putovanja, a “delegati” su se u Zagrebu u pravitimski
rad kako bi se otklonili propusti. Kritika iza koje lu povinovali postojećim trendovima. U najnovije me
se čuje tresak zalupljenih vrata, a djelovanje se nastavvrijeme
napori vodstva ogranka, koji čine da se dođe do
lja u mraku kuloara razjedinjuje i ne vodi ničemu. svakog člana i da ga se uključi u zbivanja te potpora pro


mjenama, čine uistinu radosnim.


Nama izgleda nisu potrebne promjene u ustroju, sistematizaciji
i odnosima unutar poduzeća, nama izglePromjene
bi trebalo provoditi prije nego li smo na
da ne trebaju jasno određene pretpostavke napretka u njih prisiljeni. One pak, što se po hodnicima podružstruci,
jer te su “vrijednosti” ugrađene u same (već prinica
poduzeća već mjesecima vesele izborima u nadi


je spomenute) temelje. Nabrojat ću samo neke od tih da će se stvari vratiti na početak, te da njihovi interesi
“vrijednosti”: političko konvertitstvo (ne nužno izme-ipak neće biti narušeni (jer počinje novi četverogođu
različitih političkih stranaka), rano prepoznavanje dišnji ciklus i to “od nule”) pozivam da se aktivno
izbornih pobjednika, mudro sklopljena kumstva, prijauključe
u promjene ili da odustanu. Promjene i tako


teljevanje s pravim ljudima, kao i pravovremeno prekizaustaviti
neće, a lakše će na njih utjecati na vlastitom,
danje takvih prijateljstava u slučaju potrebe, isprazna materinjem jeziku nego li na jezicima koje tijekom
retorika, etiketiranje neistomišljenika, prizemna dosvog
“cjeloživotnog” obrazovanja nisu naučili.


dvoravanja, podilaženja i brojne druge “vrline”, što od
pamtivijeka krase ovaj narod. Uz navedeno ipak je po-Marinko Prka