DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 82 <-- 82 --> PDF |
OSVRT NA ČLANAK “TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMA SLAVONSKOGA GORJA” autora Z. Pelcera objavljenog u Šumarskom listu 7–8/2007. U Šumarskom listu br. 7-8, 2007., str. 373-374, Z. P e l c e r je pisao o članku “Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na dijelu slavonskog gorja”, autora J. Medak, J. Medvedović, S. Perić, objavljenog u časopisu Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, izv. broj 9, 2006. U uvodu ovog članka Pelcer navodi da je šteta što nismo mi autori (Medak, Medvedović i Perić) svoja istraživanja usmjerili samo na fitocenološka, već i na tipološka. Mi i jesmo svoja istraživanja usmjerili ponajprije na fitocenološka, ali u ovom slučaju i na jednu od konačnih svrha šumarske fitocenologije, a to je tipologija šuma, tj. utvrđivanje i kartiranje ekološko-gospodarskih tipova šuma u Hrvatskoj. Glavna značajka znanstveno- istraživačkog rada u nekadašnjem Odjelu za tipologiju šuma u Šumarskom institutu, Jastrebarsko bila je timski rad istraživača pojedinih šumarskih znanstvenih disciplina. Jedna od disciplina bila je šumarska fitocenologija – komponenta u utvrđivanju tipova šuma. Fitocenologija nije tako bila sama sebi svrhom, već je “predstavljala” tip šume. U brojnim radovima koji prikazuju i opisuju tipove šuma, opis počinje navođenjem šumske zajednice, npr. ovako: “Ekološko-gospodarski tip šume II-E-10 predstavljen je šumskom zajednicom hrasta kitnjaka i običnog graba ...” (C est ar i dr. 1977, 1981, 1982, 1983 – ta je literatura navedena u Pelcerovom citatu literature na str. 374). Iz takvih opisa vidi se značenje fitocenologije u tipologiji šuma i njihova međusobna povezanost. Prilikom kartiranja šumskih zajednica Hrvatske u svrhu definicije ekološko-gospodarskih tipova šuma i prilikom izrade “Vegetacijske karte Hrvatske” (mjerila 1 : 100 000 i 1: 500 000) izdvojili smo kitnjakovo-grabove šume s bukvom kao zasebnu kartografsku jedinicu. Izvorne rukopisne karte nalaze se u Šumarskom institutu, Jastrebarsko i Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autori karata bili su istraživači Šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta, Agronomskog fakulteta te Zavoda za botaniku PMF-a. Sve šume hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom uključili smo u tip šume II-E-11 i taj tip prikazali u kartama tipova šuma. Primjena tipologije u gospodarenju šumama započela je izradom fitocenoloških, pedoloških i tipoloških karata u mjerilu 1 : 25 000. Tip II-E-11 izveden je iz tipa II-E-10, a predstavljen je također šumskom zajednicom hrasta kitnjaka i običnog graba, ali varijantom s bukvom (Epimedio-Carpinetum betuli /Ht. 1938/ Borh. 1963, var. Fagus sylvatica). Taj e tip dakle predstavljen gospodarskom vari j j jje jantom u uu šumskoj zajednici. š Izrada karata bila je obvezna prema Pravilniku o načinu izrade programa gospodarenja šumama. Karte su se radile za pojedine Uprave šuma, u kojima su bili izabrani šumarski stručnjaci zaposleni u Odjelima za uređivanje šuma. U Upravi šuma Požega (članak se odnosi na šume južne Krndije, Papuka i Dilja) bili su kao tipološki djelatnici iz operative izabrani dipl. ing. Berislav Pu ač a i dipl. ing. Željko N a jv i r t (sada magistri sp.), a još ranije mr. Božo Kempf. Kartiranja su rađena u suradnji s istraživačima Šumarskog instituta i to dr. sc. Jurajem Medvedovićem, dr. sc. Borisom Vrbekom i dipl. ing. Vladimirom Lindićem. Voditelj poslova, terenskih istraživanja te definiranja tipova šuma bio je dr. sc. Dražen C e s t a r, voditelj Odjela za tipologiju šuma. Izradili smo karte šumskih zajednica, tipova tala i ekološko-gospodarskih tipova šuma za cijelo područje Uprave šuma Požega tj. za sve gospodarske jedinice. Tada je na terenu, u nazočnosti D. Cestara, i u karte mjerila 1 : 25 000 ucrtan, među ostalim i tip šume II-E-11. Prema tomu, tip šume II-E-11 je u Slavonskom gorju ustanovljen i kartiran još 1986. godine u Gospodarskoj jedinici “Južna Krndija” (arhiva Uprave šuma Požega). Od onda do danas prošla je 21 godina i nije reagirao nitko od tipologa (ni Pelcer ni Martinović) do ove godine. Zar je moguće da oni nisu znali što se događa u tipologiji pod vodstvom D. Cestara?!. Stoga Pelcerova tvrdnja “naknadno ubačeni”, “slavonski” kojega on naziva “paratip II-E-11” nije osnovana. Prilikom terenskih radova na intenzivnom kartiranju imali smo teškoća u “prepoznavanju” tipa II-E-11. Stoga smo 2000. godine predložili Upravi šuma Požega jedan istraživački zadatak, kojim bi pokušali iznaći florne parametre za lakše i bolje “prepoznavanje” tipa II-E-11 na terenu. Dodatni je povod istraživanju flornoga sastava predstavljala informacija s terena o činjenici da su u ovaj tip, iz različitih objektivnih razloga, uključene i različite šumske zajednice. U dogovoru s voditeljem Odjela i članom povjerenstva za znanstveni rad mr. sc. Jurjem Zelićem, te tipolozima Uprave šuma, ponovili smo kartiranje samo tipa II-E-11 u gospodarskoj jedinici “Južna Krndija”. Time smo poboljšali Kartu, jer smo jedan dio tipa II-E-11 razvrstali u druge tipove. Nismo mijenjali tipologiju šuma, već smo točnije ucrtali granice tipova na terenu. U Zaključku (str. 374., odlomak 4) Pelcer navodi da nije objavljen rukopis V. H r en a o tipološkim istraživanjima. To nije točno. Objavljen je u Šumarskom listu br. 6–9, str. 351-363, 1991. godine pod naslovom: “Tipološka istraživanja – historijat, sadašnjost i pravci |