DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Oko metar debela vapnenačka stijena, poput kakvog krovišta, u luku se ispružila preko cijelog korita, a ispod nje zjapi duboka i poput dvorane velika šupljina u koju se sa strane cijedi voda malog potoka. Kako u ovom dijelu Istre ima mnogo flišnih naslaga, tako i ovdje fluvijalna erozija učinila je neobično djelo. Budući da su flišne naslage koje se nalaze ispod slojeva vapnenca manje otporne na djelovanje vodene struje, tako se ispod ovog “krova” načinila nekoliko metara duboka i velika šupljina, prostor poput kakve dvorane, iznad koje teče rijeka. Ta dvorana širi se cijelom širinom korita rijeke i duboka je nekoliko metara. Zarečki krov u Istri je jedinstven prirodni fenomen koji se ističe osobitom ljepotom i slikovitošću, te ga treba čuvati i zaštititi. Nizvodno prema gradu Pazinu još je jedan krov, Pazinski krov. I ovdje Pazinčica u hidrogeološkom pogledu čini slično djelo ali mnogo manjih razmjera od Zarečkog krova. Tekst i fotografije: Dr. sc. R. Kranjčev, prof. ŠUMA PRIMORSKOG BORA Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) u Hrvatskoj je najčešće sađena vrsta koja nije mnogo izbirljiva u odnosu na tlo, pa dobro uspijeva i na pjeskovitim staništima. Raširen je najviše u primorskom pojasu i Dalmaciji s otocima. Stablo mu naraste 25 do 30 m visoko. Krošnju ima široku, okruglastu, ponekad podsjeća na krošnju pinja (Pinus pinea L.). Kora debla je duboko izbrazdana. Po dvije iglice 10 do 20 cm duge i na vrhu bodljasto ušiljene nalaze se na kratkim izbojcima. Lako ga prepoznamo po velikim svijetlo smeđim čunjastim do okruglastim češerima koji mogu narasti do 18 cm u duljinu i izrastu na kratkim stapkama. Kad se nakon više godina otvore na stablu, svijetlo sive su boje i sadrže mnogo okriljenih sjemenaka. Slika 1. Dio borovih sastojina iznad naselja Kune Slika 2. |