DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 75 <-- 75 --> PDF |
PARK ŠUMA GOLUBINJAK Nedaleko Lokava je park šuma Golubinjak i osobit prostor kakvog rijetko nalazimo drugdje u Gorskom kotaru. Ovdje raste jela-kraljica šume, drvo koje svojim dendrološkim osobinama ubrajamo u najveća i najstarija stabla u nas. Opseg joj je 441 cm, a prsni promjer 140 centimetara. Vitalno drvo izraslo je u visinu od 37 metara i ima drvnu masu od 28, 46 m3. Starost mu je procijenjena na 227 godina. Na zaštićenom prostoru od oko 50 ha razvijena je u najvećoj mjeri stara šuma jele i smreke na vapnenačkim blokovima. Staništa Golubinjaka ne mogu se usporediti sa staništima sličnih šumskih sastojina u našim prašumama, jer su odista posebna s naglašenim osobinama dinarskog krša. Korijenje jela i smreka prepliće se među stijenama i s tim liticama i kukovima kao da čini pravu simfoniju oblika. Korijenje i stabla razvijaju se često na najmanje očekivanim mjestima stvarajući mjestimično dojam prašume. Stanište je vrlo nemirnog reljefa sa svim kraškim obilježjima skupljenim na razmjerno malom prostoru. Uz velike okomite stijene visoke nekoliko desetaka metara, razvijene su Slika 2. Jela – kraljicew šume u Golubinjaku velike i duboke ponikve, velika prirodna kamena vrata i nekoliko spiljskih prostora i dubokih jama, a površinu kamenja u znatnoj mjeri prekrivaju gusti sagovi mahovina. U tom parku pećina barem tri su pećine s hladnom unutrašnjošću i nakupinama leda. Uz mrazišta na ovim staništima struji hladan zrak, kojemu se prilagođava cijelo živo naselje. Od viših biljaka, osobito u udubljenjima i uz spiljske otvore, razmjestilo se mnogo zanimljivih, pa i rijetkih biljaka naših gorskih šuma, biljaka koje rastu na mrazištima, biljaka u planinskim vrtićima, rubovima šuma i uz jarke te biljaka stijena ili hazmofita. Kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica Jacq.) u Golubinjaku razmjerno je česta vrsta, kao i alpska pavitina (Clematis alpina L.). U pukotinama stijena česta je okriljena šupaljka (Corydalis ochroleuca Koch) i okruglolisno zvonce (Campanula rotundifolia L.), a gdjegdje i šumska urezica (Homogyne sylvestris /Scop./ Cass.) i druge zanimljive biljke. Dna nekih vrtača nastrta su visokim austrijskim divokozjakom (Doronicum austriacum Jacq.), kolotočem i jednoljetnom crvotočinom (Lycopodium annotinum L.) te s mnogo mahovina i pa- Slika 1. Dio šumskih sastojina u Ssiir |