DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 UDK 630* 156 + 133 PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE šCapreolus capreolm, L.) U ŠUMI HALJEVO FERTILITY AND LITTER SIZE AT ROE DEER šCapreolus Capreolus, L.) IN HALJEVO FOREST Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ** SAŽETAK: U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice. Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice. Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire. Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života. Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5, 31 000 Osijek Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”, UŠP Osijek šumarija Tikveš, Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće, naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka. Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora: lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr. K l j u č n e r i j e č i : Baranja, šuma Haljevo, srna, ženka, jajnici, embiotenija, žuto tijelo, zametak, planirani prirast, broj lanadi, mjesto lanjenja, smrtnost, predatori UVOD – Introduction Kod većine sisavaca oplođeno se jajašce brzo razvija i hvata (implantira) za stjenku maternice, te na taj način uspostavlja vezu s majkom. Taj proces traje oko 14 dana, a kroz to vrijeme zametku hranu osigurava žuto tijelo (corpus luteum), oslobađajući hormon progesteron. Za razliku od mnogih životinjskih vrsta kod srne je implantacija zametka nakon oplodnje privremeno odgođena. Taj period prekida u razvoju zametka, koji kod srne traje oko 4 mjeseca, naziva se embriotenija (diapauza ili latenca) (Li n n el i dr. 1998). Srna ima dva jajnika koja su smještena iza bubrega a. U jajnicima u razdoblju parenja sazrijevaju jajašca u . a) Figure 1 11. .. a aa) )) Ovaries without corpora lutea stavlja. Zametak leži slobodno u maternici, nije urastao u njenu sluzokožu, te se samo neznatno hrani do kraja jeseni, kada dolazi do njegovog usađivanja u posteljicu maternice. Od kraja prosinca, zametak normalno nastavlja s razvojem, koji traje oko pet mjeseci, do lanjenja u svibnju ili lipnju. Srneći zametak u stadiju mirovanja je u početku vrlo malen, promjera oko 1 mm, a za usporedbu, to je veličina glave pribadače, dok je kra tzv. Graafovim vrećicama (folikulima). Jajašca se oslobađaju prskanjem vrećice, prolaze jajovodom u maternicu i bivaju oplođena spermatozoidima. Ukoliko se u maternici razvije zametak, onda se u žutom tijelu (corpus luteum) stvara hormon koji sprječava daljnju ovulaciju. Od oplođenih jajašaca u maternici se razvijaju plodovi. Svaki plod obavijen je s dva omota, napunjen tekućinom i pupčanom vrpcom spojen s posteljicom (placentom), koja je vezana s krvotokom majke, te se na taj način plod hrani (slika 1). Nakon parenja i oplodnje srne, kraj srpnja do polovice kolovoza, započeti razvoj oplođenog jajašca ubrzo se usporava, skoro zau b) Jajnici s istaknutim žutim tijelima b) Ovaries with corpora lutea Većina srna oplođena je u vrijeme redovnog, ljetnog parenja. Neke srne, najčešće slabo razvijena prošlogodišnja lanad i prestare srne koje nisu ostale gravidne, krajem studenog i početkom prosinca ponovo su sposobne za parenje i oplodnju. Razdoblje mirovanja zametka kod takvih srna je jako skraćen ili se njihov zametak razvija bez prekida, tako da se i ovakve srne ribližno istovremeno s ostali e pri ostalim srnama, oplođe jem mirovanja manji od sitnog zrna graška, pa se zato u ljeto (S t r a n d ga a r d 1972). u lje maternici teško nađe. 2. METODE ISTRAŽIVANJA I STANIŠNE PRILIKE – Research methods and habitat t U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga serazdoblja jednim projektom istraživanja trebala se ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. 466 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja, a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (em-brio) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije moguće vidjeti plod srne. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj- kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpora lutea) na površini jajnika ili na mjestima prereza jajnika. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a nakon toga kroz sanitarni odstrjel do travnja. Odmah su na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice s jajnicima i stavljani u obilježene staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal slijedećih je dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu evidentiran je broj žutih tijela s jajnika lijevog i desnog roga maternice. Plodnost odstrijeljenih srna od kraja prosinca do kraja lovne sezone utvrđivan je brojem zametaka (embrija) na terenu, a podaci o spolu, mjerenjima težine i dužine te procjeni starosti ploda, obavljeni su u laboratoriju “Operativno- znanstvenog Instituta u Bilju” (LŠPG “Jelen”). Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljali su na terenu šumarski inženjer i tehničar iz zaprežnih kola ili pješke. Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerišta i pšenica. Lokacija uhvaćenog ili viđenog pobjeglog laneta s legla ucrtana je u šumsko-gospodarsku kartu šume Haljevo, a u terenski obrazac upisani su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu ili bijegu i međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena težina lanadi. Kod ulovljene lanadi pregledom je utvrđen spol, procijenjena starost laneta, zapisan broj stavljene markice na uho i izvršen kratak opis vegetacije i mikrolokacije mjesta lanjenja. Stanišne prilike područja istraživanja plodnosti srna u šumi Haljevo (Baranja), su ravničarske šume tvrdih listopadnih vrsta drveća; hrasta lužnjaka (Quercus robur), graba (Carpinus betulus) , bagrema (Robinia pseudacacia), crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris), cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre) i prateće vrste grmlja, zeljanica i trava, površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka). Nadmorska visina područja ovih šuma kreće se od 89 do 94 m. Matični supstrat zemljišta je les. Osnovni tipovi zemljišta su: karbonatni i lesivirani černozem i gajnjača. Jedna od najznačajnijih karakteristika klime ovoga predjela, koji se nalazi na granici između kontinentalne klime srednjeeuropskog tipa i kontinentalne klime panonske nizine, male su snježne padavine i kratkotrajno zadržavanje snježnog pokrova. U godišnjem prosjeku snijeg se zadržava 35 dana, s prosječnom maksimalnom visinom u siječnju 18 cm, u veljači 17 cm, dok se u ožujku snježni pokrivač javlja samo svake druge-treće godine, kratkotrajno s visinom do najviše 20 cm. Brojnost srna u šumi Haljevo i u pojasu do 200 m od šume u polju, iznoi Halje tije sila j jje ee tijekom razdoblja istraživanja 228 grla. Brojnost srna izračunata je pomoću formule Linkolnovog indeksa, jer je pomoću mreža, lovki-hranilica i na mjestima lanjenja, u dva navrata uhvaćeno i markicama individualno obilježeno 86 srna različitog spola i starosti. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Nakon statističke obrade podataka izvršena je ana-3.1. Žuto tijelo (corpus luteum) liza rezultata istraživanja. Istraživanja u zemljama srednje Europe pokazuju vi- Tablica 1. Broj žutih tijela i zametaka (embrija) kod odstrijeljenih srna Table 1 The number of Corpora lutea and embryos in shot mature female roe deer Područje Locality Hrvatska (Baranja) Croatia Švicarska Switzerland Danska Denmark Njemačka Germany Broj srna (N) Number of roe deer doe 48 114 46 0 Prosječan broj žutih tijela po srni Average number of corpus lutem per roe deer doe 2,00 2,12 1,98 0 Broj srna (N) Number of roe deer doe 53 438 24 149 Prosječan broj zametaka po srni Average number of embrios per roe deer doe 2,04 1,9 1,9 1,85 Izvor Autor Nikolandić, 1970 Wandeler, 1975 Strandgaard, 1972 Stubbe, 1982 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 soke potencijale srne u razmnožavanju. Aritmetička sredina broja žutih tijela, kao i broja oplođenih jajnih stanica po jednoj srni, u svim navedenim zemljama kreće se oko 2,00. Potencijalno velik broj zametaka i novorođene mladunčadi po srni objašnjava se kao njihov biološki odgovor na moguće velike gubitke i do 50 % na mladunčadi (predatori, klima, traktorske kosilice, poplava). 3.2. Duljina zametka Duljina zametka mjerena je milimetarskom vrpcom, uz pomoć šivaćeg konca koji se priljubi uz tijelo zametka od vrha njuške preko glave i kralježnicom do korijena repa (graf 1). Graf 1. Srednje vrijednosti duljine zametka kod srne po mjesecima razvoja (N = 49) Graph 1 Longitudinal mean value of roe deer embryos through months of development (N = 49) Nakon dijapauze, oplođena jajna stanica implantira dok se u svibnju smanjuje ili završava rast i razvoj se za stjenku maternice i krajem prosinca ili početkom ploda i slijedi lanjenje. siječnja započinje normalan tijek rasta i razvoja embri3.3. Težina zametka ja. Iz grafikona je razvidno kako je najintenzivniji rast i Težina svakog zametka mjerena je uz pomoć vage razvoj embrija u duljinu u mjesecima ožujak i travanj, na gram točno (graf 2). Graf 2. Srednje vrijednosti težine zametka kod srne po mjesecima razvoja (N = 49) Graph 2 Weight mean value of roe deer embryos through months of development (N 49) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Za razliku od dužine zametka, najveći prirast težine zametka bilježimo u mjesecima travanj i svibanj. Naime, zametak prvo raste i razvija se kostur, a zatim u zadnjim mjesecima rasta i razvoja dobiva više na težini, kako bi lane prilikom lanjenja imalo u većem tijelu i više masti (energetske rezerve) za prve dane života te kako bi što prije počelo pratiti majku. Srednja vrijednost tjelesne težine lanadi pri lanjenju iznosi oko 1 500 grama (slika 2). Slika 2. Dva embrija od jedne srne, 7. travnja: 1) duljina 382 mm; težina 775 g, 2) duljina 370 mm; težina 702 g. Figure 2 Two embryos from one doe, April 7: 1) length 382 mm; weight 775 g, 2) length 370 mm; weight 702 g. Tablica 2. Broj lanadi u leglu, omjer spolova i veličina legla po srni Table 2 Number of fawns in litter, sex ratio of fawns and litter size by roe deer doe Jedno lane Dva laneta Tri laneta Ukupno Ukupno Prosječan prirast u leglu One fawn na leglu Two fawns na leglu Three fawns lanadi Fawns 9 ć srna Does po vodećoj srni Average recruitment in litter in litter in litter total total rate per doe 22 35 2 85 1 1,13 59 1,44 37 % 59 % 4 % 100 % Prilikom markiranja lanadi na leglu, starosti oko dva do tri tjedna, utvrđeno je kako u 37 % slučajeva srna/ženka ima jedno lane, u 59 % slučajeva dva laneta, a samo u 4 % slučajeva tri laneta. Prosječan broj lanadi po rasplodnoj srni neposredno po lanjenju je 1,44 u odnosu na broj embrija i broj žutih tijela po rasplodnoj srni, koji se kretao oko 2,00 (slika 3). Slika 3. Markirano lane starosti do 10 dana Figure 3 Marked kid, no more than 10 days old 3.5. Biotopi lanjenja srna rija. Mikrolokacija lanjenja obično je u visokoj vegetaSrna/ ženka vrlo pažljivo odabire mjesto lanjenja i ciji na suhim tlima, povremeno i djelomično izloženim mjesto gdje ostavljanja mladunčad unutar svog terito-sunčevom svjetlu (graf 3). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Graf 3. Biotopi lanjenja i zaklona lanadi (N = 49) Graph 3 Places of birth and places for hiding fawns (N = 49) Najveći udio nađene i markirane lanadi otpada na viđeno 33,4 % od ukupnog broja osmotrene srneće div sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) s grma-ljači (N ik o la nd i ć 1968). stom vegetacijom (44 %). Prebivališta lanadi pokazala 3.6. Tjelesne težine lanadi na leglu i međusobna su sličan trend kao i godišnje prebivanje srneće divljaudaljenost lanadi iz istog legla či. Istraživanja ekoloških karakteristika populacije srna la u šumi Haljevo (Baranja) potvrdila su kako je tijekom Prilikom markiranja lanadi na leglima, mjerene su i na godine upravo u šumama hrasta lužnjaka (Q. robur) njihove tjelesne težine. Graf 4. Tjelesne težine lanadi procijenjene starosti od 1 do 20 dana (MIN – minimalna; MAX – maksimalna; X – prosječna vrijednost) (N = 49) Graph 4 Body weight of fawns estimated age from 1 till 20 days (MIN – minimum; MAX – maximum; X – average) (N = 49) Iz grafa 4. razvidno je kako se vrijednosti tjelesne Ženka/srna ostavlja svoju mladunčad u pravilu težine lanadi povisuju u kasnijim mjesecima lanjenja, odvojeno, najčešće oko 10 do 20 metara (graf 5). Pošto je ovisno o starosti i kondiciji majke i životnih uvjevremeno i vrlo oprezno obilazi lanad radi dojenja i ta u zauzetom teritoriju lanjenja. čišćenja mladunčadi, lizanjem. Nakon kratkog zadrža |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Graf 5. Međusobne udaljenosti markirane lanadi iz istih legla (N = 49) Graph 5 Distance between roe deer fawns from the same litter (N = 49) vanja žurno se udaljava, ali je uvijek tu negdje u blizini, kako bi čula zov laneta u slučaju opasnosti (krik). Briga srne/majke kako bi ostavila što manje svog mirisnog traga u blizini mladunčeta, radi predatora, te da ga u opasnosti brani ključno je za preživljavanje lanadi u prvim tjednima života (slika 4). Slika 4. Srna neposredno po lanjenju lizanjem suši i uklanja mirise s laneta Figure 4 Roe deer doe a few minutes after birth, cleaning the kid and removing scents by licking 4. RASPRAVA – Discussion Istraživanjima u Danskoj potvrđeno je kako srne/ženke slabije tjelesne težine od 22 kg nose jedan zametak (embrio), dok su ženke, čija je tjelesna težina iznosila 24 kilograma i više, nosile dva zametka, a vrlo mali broj, svega 6 % odstrijeljenih srna, tri zametka (Andersen i dr. 1998). Vrijeme lanjenja srna poklapa se s razdobljem maksimalne produkcije biljaka visoke hranidbene vrijednosti, čime je ženkama osigurana kvalitetna hranidbena baza i za uvećane energetske potrebe laktacije. Redovito parenje srna je u ljetnom periodu, krajem srpnja do polovice kolovoza. Kako je vrijeme razvoja ploda kod porodice jelena (Cervidae) oko pet mjeseci, srna bi trebala mlado donijeti na svijet u zimu, u najnepovoljnije doba godine. Da bi se izbjegla ugroženost reprodukcije srna i njihov nestanak u hladnijim klimatskim područjima, zametak srne odmah se ne povezuje sa stjenkom maternice (embrional na dijapauza), čime se usporava rast i razvoj zametka, oko 4 i 1 mjeseca i odgađa lanjenje do proljeća (svibanj- lipanj). Danas je kod nas na snazi odstrjel zakonski dozvoljen zaključno završetkom siječnja. Tijekom siječnja moguće je vidjeti i evidentirati zametke, no mjesecima od listopada do kraja prosinca oplodnju možemo utvrditi samo uz pomoć žutog tijela (corpus luteum). Žuto tijelo razvije se na jajnicima za vrijeme izbacivanja jajne stanice iz zrelog folikula (ovulacija). Pojava žutog tijela na jajnicima tijekom jeseni 2 do 4 mjeseca nakon oplodnje ukazuje na gravidnost kod srne. Broj žutih tijela (corpora lutea) ne mora biti jednak broju zametaka koji će se dalje razvijati, on nam govori o broju jajašaca koji su izbačeni iz folikula i može nam poslužiti kao broj koji ukazuje na maksimalno mogući broj oplođenih jajašaca, a kasnije i prisutnih zametaka (Nikolandić 1970, neobjavljeni |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 rukopis). Na području Kalo (1 000 ha) u Danskoj na 46 odstrijeljenih srna, na tri su srne utvrđena tri žuta tijela, na 39 srna dva žuta tijela i na četiri srne jedno žuto tijelo (An d e r s e n 1953). U tablici 1. kod rezultata istraživanja izneseni su podaci o srednjim vrijednostima žutih tijela (corpora lutea) i zametaka (embrija) po srni za neke države srednje Europe. Podaci ukazuju kako između tih dviju vrijednosti unutar navedenih država nema velike razlike između broja žutih tijela i broja zametaka, te kako su iste prilično ujednačene za sve navedene države srednje Europe. Krajem prosinca i početkom siječnja, oplođena jajna stanica implantira se (prihvaća) za stjenku maternice, uspostavlja placentualnu vezu s majkom (krvotok, hrana) te iz usporenog rasta i razvoja zametka prelazi u normalni tijek rasta i razvoja ploda maternice. Podaci iz literature govore o punom ciklusu graviditeta koji traje od 264 do 318 dana za srnu, no može biti i kraća, ako je oplodnja nastupila u jesen, te tada traje pet mjeseci (D a ni l ki n 1996). Iz grafova 1. i 2. kod rezultata istraživanja, koji nam prikazuju rast duljine i tjelesne težine zametka po mjesecima do lanjenja, razvidno je kako se upravo u siječnju pokreće redoviti tijek rasta i razvoja zametka (embrija). Značajno je primijetiti da mjesec travanj kao mjesec u kojemu je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka, kako u duljinu (povećanje kostura), tako i težinski. Taj intenzivni travanjski rast povezuje se s povoljnim stanišnim uvjetima, kada temperatura zraka raste, kao i broj sunčanih sati u kojima vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno lako dostupnu srnama (Nikolandić 1970, neobjavljeni rukopis). Lanjenje kod srna u većini se slučajeva odvija tijekom svibnju i početkom lipnja. Istraživanje u Francuskoj potvrdilo je kako srna za lanjenje odabire male čistine u šumi i šumska područja s dosta grmaste vegetacije, u kojima predatori teško mogu otkriti skriveno mladunče. Dobro mjesto lanjenja zaštićeno je od vjetra, kiše i dugotrajne i izravne izloženosti suncu (L i 5. ZAKLJUČCI Pojava žutog tijela (corpus luteum) na jajnicima ti jekom jeseni nakon oplodnje ukazuje na oplođenost kod srna, ali broj žutih tijela ne mora biti jednak i broju zametaka koji će se dalje razvijati. Broj žutih tijela samo pokazuje broj jajašaca koja su izbačena iz folikula i ukazuje na maksimalno mogući broj oplođenih jajašaca, odnosno budućih zametaka. Prilikom odstrjela srna/ženki, pregledom maternice i utvrđivanjem broja plodova, ustanovljen je visok stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, posto tak oplodnje kreće se oko 90 % na ukupni broj spol no zrelih srna. nnell i dr. 1998). U istraživanju provedenom u šumi Haljevo prilikom markiranja lanadi na leglu, utvrđeno je kako je u 44 % slučajeva ženka za mjesto lanjenja i ostavljanja mladunčadi odabrala šumu hrasta lužnjaka s razvijenim slojem grmlja, dok je ne mogu pratiti. Pomladak hrasta lužnjaka odabrala je u 19 % slučajeva, šumu bagrema s visokom travom u 17 %, a ostala mjesta (lucerka, crni orah, grab i dr.) bila su zastupljena s manje od 10 %. Razdvajanja lanadi iz istog legla pripisuje se antipredatorskom ponašanju srna. Postoje dva osnovna tipa odnosa između ženke/majke i mladunčeta u odnosu na antipredatorsko ponašanje. Prvi tip svodi se na vrste čije mladunče odmah od poroda slijedi majku i na taj način bijegom i uz pomoć majke biva zaštićeno od predatora, dok drugi tip u koji spada i srna su “skrivači”, gdje majka ostavlja mladunčad sakrivenu i postepeno kroz vrijeme sinkronizira zajedničko kretanje, kako bi u konačnici mladunče moglo pratiti majku. Skriveno lane još ne prati majku, leži bez mirisa, nepomično i priljubljeno uz tlo, te ga predator može uočiti samo kada prođe vrlo blizu njegova ležaja (Linnell i dr. 1998). Od dlakavih predatora treba izdvojiti lisicu (Vulpes vulpes, L.) kao najznačajnijeg predatora na lanad koja još ne prati majku. Danas smo svjedoci još opasnijeg predatora koji osvaja kontinentalna staništa Republike Hrvatske, to je čagalj (Canis aureus, L.) koji je kao predator opasan i za odrasle srne (A a n e s i dr. 1998). Iz tablice 2. razvidno je kako najveći udio otpada na dva laneta iz istog legla (59 %), jedno lane u leglu je nađeno u 37 % slučajeva, dok su tri laneta iz istog legla evidentirana u 4 % slučajeva. Prilikom markiranja lanadi izmjerene su i tjelesne težine lanadi. Obradom tih podataka po mjesecima dobivene su srednje vrijednosti tjelesnih težina lanadi u svibnju 1,940 grama, lipnju 2,450 grama i u srpnju 2,683 grama. Primjetan je trend porasta tjelesnih težina lanadi na leglu za svaki kasniji mjesec lanjenja. - Conclusions U mjesecu travnju zabilježen je najintenzivniji rast i razvoj ploda i u duljinu (povećanje kostura) i težin ski. Taj intenzivni travanjski rast povezujemo s po voljnim stanišnim uvjetima, kada su temperature zraka veće i veći je broj sunčanih sati, pa vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno laku dostup nost izvorima hrane. Mjesto lanjenja i mjesta zaklona u prvim tjednima ostavljanja lanadi brižno je odabrala srna majka. Ona ostavlja svoje mlado skriveno u dobrom zaklo nu, prilazi mu vrlo oprezno radi dojenja i čišćenja lizanjem, zatim se udaljava, ali uvijek je tu negdje u blizini mladunčeta kako bi čula njegov zov u sluča |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 ju opasnosti. Upravo je ta briga za mladunče ključ-Važno je napomenuti kako ni broj žutih tijela, ni na za preživljavanje lanadi tijekom prvih tjedana broj zametaka, pa čak ni broj lanadi viđenih u mježivota. Smrtnost mladunčadi mogu uzrokovati vresecima lanjenja (svibanj, lipanj) ne može biti temelj menske prilike (kišovito i hladno proljeće), mala za planiranje odstrjela srna i lanadi. Takvi podaci tjelesna težina nakon poroda (nerazvijena mladun-mogu poslužiti samo kao opća informacija o plodčad i prestarjele srne), manja kvaliteta mlijeka žen-nosti i visini proljetnog prirasta, ali ne i podatak za ke, predator, poljoprivredni strojevi prilikom košnje određivanje stope ostvarenog prirasta, jer proljetlivada i šumskih čistina. Na mladunčad su zabi-no/ljetni mortalitet lanadi može biti i do 50 %, a jedlježeni napadi lisice, divlje mačke, pasa lutalica, nako tako ni on nije stalan jer varira, od godine do čaglja, orlova, kune, divlje svinje, risa i vuka. godine. 6. LITERATURA – References 1. Aanes, R., D. C. Linnell, K. Perzanowski, J. growth, neonatal mortality, hiding behaviour Karlsen, J. Odden, 1998: Roe deer as prey, and dispersal, The biology of success, str. The biology of success, str.139–159. 257–283. 2. Almasan, H., 1967: Capriorul, mica monografie. 8. McKinley, R., 1999.: The future for woodland 3. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer deer, str.1–167. population (Capreolus capreolus, L.); Danish 9. N i k o l an d ić , Đ ., 1968: Ekološke karakteristike review of game biology; vol. 2.; str. 127–155. populacije srna na Belju, Jelen-posebno izdanje, 4. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, pp 1–101. 1998 : The european roe deer – The biology 10. N ik o l a nd i ć , Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje of succes. Scandinavian university press, pp. srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno1– 376. matematički fakultet, pp 1–105. 5. Danilkin, A., 1996: Behavioural ecology of sibe11. Strandgaard, H., 1972: An investigation of rian and european roe deer. Chapman i Hall wilCorpora lutea, embryonic development and time dlife ecolgy and behaviour series, pp. 1–277. of birth of roe deer (Capreolus capreolus) in 6. Gaillard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly Denmark,Danish review of game biology,vol. 6, effects on growth and survival of Juvenile roe no. 7., str. 1–22. deer. Ecology, 79 (8) : pp. 2878–2889. 12. Stubbe, C., 1997 : Rehwild. Parey Buchverleg im 7. Linnell, J. D. C., K. Wahlstrom, J. M. Gail-Blackwell Wissenschafts-Verlag, pp 1–568. l ard , 1998: From birth to independence: Birth, SUMMARY: Ecological research of roe deer population was conducted in the forests of Baranja in the period between 1968 and 1972. One research project from that time had the aim to determine fertility of the roe deer population in the Haljevo forest. Usual mating season of roe deer started in the second half of July and ended around the middle of August. Embryo of the impregnated roe deer cannot be seen by the naked eye till the end of December because of temporary standstill in the development of embryo diapause during the period of inactivity, i.e. because of imperceptible cell division in embryo. Because of that, gravidity of roe deer after mating season (July-August) till January was determined by examination of the ovaries of shot roe deer, i.e. by identifying corpora lutea on ovaries or its cross-section. Extraction of ovaries from the uterus of shot roe deer was done during the process of regular kills, from October till the end of January, and during the process of sanitary kills till the beginning of April. Parts of the uterus with ovaries or embryos were extracted on field from every shot female roe deer and put into glass containers with 4 % formalin. The collected material underwent a detail laboratory analysis in the following days and the number of corpora lutea from the left and right apex of the uterus was recorded for every female roe deer. Establishment of roe deer fertility after bringing forth a fawn was conducted from the beginning of May till July 15, twice a week, and after July 15 once |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE ... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 in 10 days places of birth were searched for in the hunting-ground, and the new found fawns in the litter, which still cannot follow their mother, were recorded. Adequate places for bringing forth a fawn, such as clearings, parts that are not very dense, young forest cultures and agricultural areas around the forests, lucerne and wheat fields were searched with special care. Through the examination of the uterus and determination of the number of embryos we have established a high degree of fertilization in European roe deer (Capreolus capreolus, L.). In the countries of middle Europe fertilization is at around 90 % in relation to the total number of mature female roe deer. The most intensive growth and development of the embryo, both in length (growth of the skeleton) and in weight (growth in mass) was recorded during April. The intensive growth in April is connected to habitat conditions: air temperature rises, number of sunny hours in a day increases and vegetation becomes the high-quality food for roe deer, because it is easy to digest and rich in proteins. The female chooses the place where she will bring forth and keep its fawn in the first few weeks of its life very carefully. A good roe deer- mother leaves her young in well-hid places with adequate microclimate, which she visits for a short while and very carefully to feed and take care of the young. She goes away only to such distances where she can hear the screams of the fawn if it is in danger. This particular care of the roe deer-mother with highly developed motherly instincts is crucial for survival of fawns in the first weeks of their life. The mortality of the young can also be caused by a very rainy and cold spring, especially with fawns of small birth weight and their poorly developed young mothers as well as with too old roe deer who do not have enough milk or it is of low-quality. The loss of newly born fawns occurs also during mowing of Lucerne fields and grassland around the forest, o i iif ff we fail to chase out the animals or mark the places of game litter before mowing. During the fawning period (May-June) biggest losses of fawns occur also due to predators: foxes, jackals, wild cats, stray dogs, etc. Key words: Baranja, Haljevo forest, roe deer, female roe deer, ovaries, diapause, corpus luteum, embryo, planned recruitment, number of fawns, place of birth, mortality, predators |