DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474
UDK 630* 156 + 133


PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE
šCapreolus capreolm, L.) U ŠUMI HALJEVO


FERTILITY AND LITTER SIZE AT ROE DEER
šCapreolus Capreolus, L.) IN HALJEVO FOREST


Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ**


SAŽETAK: U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka
istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja
postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo.
Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko
sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije
u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka,
sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga
ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja
vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih
tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika
iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada
do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu
od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i
stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je
slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran
broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice.


Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja
do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena
su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne
prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje,
kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture
i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice.


Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki
stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama
srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih
srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka
kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni
travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature
zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju
lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja
i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire.
Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski
pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja
i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa
koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne
majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života.


Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5, 31 000 Osijek
Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”, UŠP Osijek
šumarija Tikveš, Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr