DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 UDK 630* 188 (001) NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-JELOVIH ŠUMA (Abieti-Fagetum “pannonicum”) U HRVATSKOJ NOMENCLATURAL-SYNTAXONOMIC DETERMINATION OF PANNONIAN BEECH-FIR FORESTS (Abieti-Fagetum “Pannonicum”) IN CROATIA Joso VUKELIĆ* i Dario BARIČEVIĆ* SAŽETAK: Bukovo-jelove šume u gorju jugozapadnoga dijela Panonije u Hrvatskoj fitocenološki su nedovoljno istražene. U novije vrijeme nije bilo njihove podrobne nomenklaturno-sintaksonomske analize koja bi u potpunosti bila sukladna međunarodnim nomenklaturnim pravilima (Barkman i dr. 1986, Weber i dr. 2000). Zbog toga smo nakon njihova odvajanja od dinarskih bukovo-jelovih šuma (Vu keli ć i Bari če v i ć 1996) pristupili 2007. godine njihovu istraživanju, imenovanju i određivanju prema ostalim šumskim zajednicama ovoga dijela Europe. U glavnom arealu bukovo-jelovih šuma na Maclju, Medvednici i Papuku fitocenološki smo istražili i snimili četrdeset ploha, a u ovom radu prikazujemo ih 25. Prilično su bogata flornoga sastava s ukupno 135 vrsta. Prevladavaju vrste reda Fagetalia i njegovih nižih jedinica, od kojih su posebno značajne vrste sveze Aremonio-Fagion. Florni sastav, ekološki uvjeti, fizionomija ovih sastojina i način gospodarenja njima opravdavaju izdvajanje zasebne asocijacije. Označili smo ju imenom Festuco drymeiae-Abietetum (bukovojelova šuma s brdskom vlasuljom) prema najproširenijoj i sociološki važnoj vrsti Festuca drymeia i edifikatoru jeli (Abies alba). Time se jasno odvaja i prepoznaje među ostalim bukovim i bukovo-jelovim asocijacijama unutar sveze Aremonio-Fagion i podsveze Lamio orvalae-Fagenion kojima je podređena. Tipološki smo ju raščlanili na dvije subasocijacije (lunarietosum redivivae i festucetosum drymeiae) koje se ekološki i po flori jasno razlikuju. Sastojine u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na Maclju i Medvednici po flornom sastavu su raznovrsnije i bogatije od sastojina na Papuku, poglavito vrstama sveze Aremonio-Fagion, no statistička analiza nije pokazala opravdanost njihova razdvajanja. U radu su ukratko raspravljene i fitogeografske razlike unutar areala asocijacije u Hrvatskoj i odnos prema srodnim zajednicama na istraživanom području i na susjednim područjima. Ključne riječi: as. Abieti-Fagetum “pannonicum” s. l., Festuco drymeiae- Abietetum ass. nova, florni sastav, vegetacija sjeverne Hrvatske UVOD – Introduction Bukovo-jelove šume u Hrvatskoj istraživali su žaju. U jugoistočnoj Europi, osobito posljednjih desebrojni fitocenolozi, no malo se raspravljalo o njihovu tak godina, opisivane su bukovo-jelove šume u dinarnomenklaturnom određenju i sintaksonomskom polo- skom gorju (Accetto 1998, 2002, Marinček i Košir 1998, Dakskobler i dr. 2000, Surina * Prof. dr. sc. Joso Vukelić 2002, Barudanović 2002, Jelaska 2004, Jela * Doc. dr. sc. Dario Baričević Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s k a i dr. 2005, Vo jn i k ov i ć 2006. i drugi), i to veći407 |