DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 nih stadija ima stepenast oblik, zato jer se biljke nižu vanjskoj rubnoj zoni pojasa naseljavanja i nalazi se u od mlađih u zoni osvajanja prema starijima u sastojini razvojnom stadiju mlađeg mladika. Na toj se plohi nalamunike. Stoga, gledano odozgo, vidljivo je kako se uz ze 304 stabalca munike (7.600 kom/ha), a visine biljaka stare sastojine munike prema neobraslim susjednim su od 78 do 298 cm, u prosjeku 188 cm. Vidljivo je kako površinama postupno prirodno šire mlade sastojine su stabalca u rubnoj zoni (ploha PPV2) kvalitetnija od munike, koje su gušće uz stare sastojine, a sve rjeđe stabalaca u zoni osvajanja (ploha PPV1). Ranije je prema planinskim livadama. Prirodno širenje munike rečeno kako su stabalca uz rub starije sastojine zaštićena katkad ima oblik koncentrične slojevitosti oko starih samim šumskim rubom. Na grafikonu 1 prikazan je broj sastojina na neobraslim površinama. stabalaca munike po visinskim klasama na pokusnoj Pokusna ploha PPV1. Pokusna ploha ima površinu plohi PPV1, u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka u od 400 m2 (20 x 20 m), a postavljena je u zoni osvajanja zoni osvajanja, i na pokusnoj plohi PPV2, u razvojnom i nalazi se u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka. Na stadiju mlađeg mladika u vanjskoj rubnoj zoni pojasa plohi se nalazi 155 stabalaca munike (3.875 kom/ha), a naseljavanja. Na obje pokusne plohe sva su stabalca visine biljaka su od 28 do 200 cm, u prosjeku 114 cm. pravilno formirana i bez vidnih znakova deformiranja. Pokusna ploha PPV2. Pokusna ploha koja također ođer ima površinu od 400 m2 (20 x 20 m), a postavljena je u 70 H /Đ 65 60 55-Ploha PPV2 a 50 Č 45 a 40 Č Č Č"-vČ/ "ČČ 2 35-Č ČČ ČČ 1 30 ? 25m 20- Č´ y ĐĐ ČČ 15 10 ČĐ 5 26-50 51-75 76-100 101-125 126-150 151-175 176-200 201-225 226-250 251-275 276-300 Visinska klasa (m) Grafikon 1. Razdioba stabalaca po visinskim klasama na pokusnim plohama u pojasu naseljavanja Graph 1 Distribution of trees according to height classes on experimental plots in the colonisation rate zone Pokusna ploha PPV3. Ova je pokusna ploha površi-prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera i ne 100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u sklopljenoj sa-s obzirom da je započelo intenzivno izlučivanje stabalastojini - unutarnjem rubu rubne zone. Sastojina se nalazi ca po visini, u tom je stadiju moguća prva analiza struku razvojnom stadiju starijeg mladika. U njoj stabalca ture sastojine po debljinskim razredima i etažama. Tablica 2. Struktura pionirske sastojine munike u razvojnom stadiju starijeg mladika (ploha PPV3), veličina 100 m2 Table 2 Structure of Bosnian Pine pioneer stand on development stage of young corp (plot PPV3), size 100 m2 Glavna etaža Nuzgredna etaža Podstojna etaža Ukupno Vrsta drveća Debljinski razred Upper storey Minor storey Lower storey Total Tree species Diameter class (A) (B) (C) (A + B + C) N G V N G V N G V N G V cm kom m2 m3 kom m2 m3 kom m2 m3 kom m2 m3 2 8 0,00 0,00 14 0,00 0,00 88 0,02 0,08 110 0,02 0,08 3 13 0,01 0,03 10 0,01 0,02 12 0,01 0,02 35 0,03 0,07 4 12 0,02 0,03 6 0,01 0,02 1 0,00 0,00 19 0,03 0,05 Munika 5 6 0,01 0,03 4 0,01 0,02 2 0,00 0,01 12 0,02 0,06 6 3 0,01 0,02 3 0,01 0,02 6 0,02 0,04 7 2 0,01 0,02 1 0,00 0,01 3 0,01 0,03 8 1 0,01 0,01 1 0,01 0,01 9 2 0,01 0,03 2 0,01 0,03 Ukupno – Total 47 0,08 0,17 38 0,04 0,09 103 0,03 0,11 188 0,15 0,37 Po 1 hektaru – Per 1 ha 4700 8,00 17,00 3800 4,00 9,00 10300 3,00 11,00 18800 15,00 37,00 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Pionirska sklopljena sastojina munike, u razvojnom stadiju starijeg mladika, ima 18.800 stabala/ha s volumenom od 37,0 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 3,94 cm, nuzgredne etaže 3,11 cm, podstojne etaže 1,73 cm, a stabala proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 3,56 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,56 cm. U glavnoj etaži sastojine nalazi se 25,0 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 20,2 %, dok je u podstojnu etažu izlučeno 54,8 % stabala. Osim toga, u ovoj je sastojini velik broj stabala tanjih od 3,0 cm u podstojnoj etaži. Tu se radi ponajprije o slabijim i lošijim stablima koja će snažnim izlučivanjem uglavnom nestati, a sastojinu će tvorititi ii najkvalitetnija i najviša stabla koja se sada nalaze u proizvodnom dijelu sastojine. Deformiranje žilišta mladih stabala zavisi o intenzitetu i učestalosti snježnih lavina, snijega i leda. Kod stabala sastojine koja su preživjela spomenute pojave, deformacije žilišta su Grafikon 2. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno na plohi PPV3 Graph 2 Distribution of trees according to diameter classes, floors and total on the plot PPV3 uočljivije. Na grafikonu 2 prikazana je distribucija promjera stabala sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika u inicijalnoj fazi po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno za pokusnu plohu PPV3. Na grafikonu 3 prikazana je visinska krivulja stabala sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika, u inicijalnoj fazi razvoja za pokusnu plohu PPV3. Visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 2,83 m, Grafikon 3. Izjednačena sastojinska visinska krivulja munike u razvojnom stadiju starijeg mladika na pokusnoj plohi PPV3 Graph 3 Equalized height curves of the whitebark pine stand in the young corp development stage on the experimental plot PPV3 nuzgredne 2,41 m, podstojne 1,66 m, a proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 2,64 m. Srednja visina sastojine iznosi 2,10 m. Pokusna ploha PPV4. Ova je pokusna ploha također površine 100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u sklopljenoj sastojini inicijalne zone i u razvojnom stadiju mlade sastojine. Na temelju postanka i razvoja prethodno opisanih sastojina i podataka u tablici 4, može se reći sljedeće. U mladoj sastojini munike već su gotovo potpuno formirane etaže. U glavnoj etaži nalazi se 34 % od ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 22 %, u proizvodnom dijelu sastojine ukupno 56 %, dok je u podstojnoj etaži 44 % stabala. Snažnim izlučivanjem smanjen je broj stabala u pomoćnom dijelu sastojine. U ovom stadiju počinje se formirati tipična šumska sasto jina munike. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 50 <-- 50 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH ... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu Meštrović, A., 1998: The Growth of Bosnian Pine “Silva” Sarajevo,1983: Šumskoprivredna osno- (Pinus heldreichii Christ); Uspijevanje munike va za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo. (Pinus heldreichii Christ) u Hercegovini, Glas- Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu nik za šumske pokuse, Vol. 35, Šumarski fakul “Silva” Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskopri- tet Sveučilišta u Zagrebu, str. 191–237, Zagreb. vredne osnove za šumskoprivredno područje Meštrović, A., 1999: Uspijevanje munike (Pinus “Srednje Neretvansko”, Sarajevo. heldreichii Christ) u Hercegovini, Magistarski Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975: rad, Šumarski list br. 9–10, str. 431–452, Zagreb. Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd. Stefanović, V., 1986: O ugroženosti munike (Pinus Jovanović, B., 1985: Dendrologija, Univerzitet u heldreichii Christ) u Hercegovačkom dijelu are- Beogradu Šumarski fakultet, IV izmjenjeno iz- ala, ANU BiH, Posebna izdanja, LXXXIII, Knj. danje, str. 136–140, Beograd. 4, str. 209–213, Sarajevo. L o v r i ć , A. Z., 1980: Endemi i relikti, Šum. enciklo- Š i l i ć , Č., 1984: Endemične biljke, Priroda Jugoslavi pedija 1, str. 500-506, Zagreb. je, knj. 4, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo. Matić, S., 1994: Uloga pionirskih vrsta drveća u bio- Vidaković, M., 1993: Četinjače morfologija i vari loškoj pripremi staništa, Zbornik radova Simpo- jabilnost, Grafički zavod Hrvatske, str. 442–450, zija “Flora i vegetacija Hrvatske”, Koprivnica- Zagreb. Zagreb. SUMMARY: The paper presents natural spreading and forming pioneer stands and numerousness of natural new growth in whitebark pine forests. The research is carried out in westernmost part of natural area of the white- bark pine in Hercegovina on the mountain of Čvrsnica, nearby natural unmanagement stands. Natural spreading of the whitebark pine was researched through forming pioneer stands on nerby unforested area in development stage of the seedling plant, new growth, young corp and young stand. Process of natural spreading advance by progressive sucession in the colonisation rate zone and in all development phase. Researching of nuerousnes and structure of young generation, was defined with registration and distribution by height classes for finding possibility of natural regeneration of whitebark pine stands at the age and development stage of middleaged, mature and oldgrowth stand. Numerousness of natural new growth increse with the age of stand, so a total average numerousness for all stands is 5. 812 piece/ha, while a total average numerousness of natural seedling plants for all stands is 757 piece/ha. A total average numerousness of natural seedling plants and new growth is 6. 569 piece/ha. Numerousness of natural new growth is important indicator of possibility of natural regeneration whitebark pine stands that depend on the site, the age and development stage and on a deegre of canopy cover, also. Oldgrowth stands of whitebark pine and with average number of natural new growth can have good natural regeneration. Results of this rerearch give us better knowledge and understandings about regular and quality relationship towards this tipes of the forest. Key words: natural spreading, progressive sucession, forming pioneer stands, numerousness natural new growth and stand age. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 49 <-- 49 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 nike ponajprije ovisi od brojnosti mladog prirodnog naraštaja, posebice u dobi i stadiju razvoja stare sastojine. Dobiveni su rezultati brojnosti prirodnog pomlatka u šumama munike u usporedbi s rezultatima brojnosti prirodnog pomlatka ranijih istraživanja na planini Čvrsnici koja su proveli D r i n i ć i P r ol i ć (1979) i M e štrović (1998, 1999) zamjetno veći, posebice kad su u pitanju sastojine iste ili približne dobi. Razlozi zbog kojih su nastale veće razlike u rezultatima brojnosti prirodnog pomlatka u šumama munike u usporedbi ovoga s ranijim istraživanjima, ponajprije se nalaze u razlikama boniteta staništa istraživanih sastojina, te u različitim metodama istraživanja brojnosti prirodnog pomlatka, zatim u različitom uzorkovanju i različitom određivanju visinskih klasa prirodnog pomlatka. 7. ZAKLJUČCI - Conclusions 1. Prirodno širenje šuma munike na susjedne neobrasle površine na planini Čvrsnici napreduje u procesu progresivne sukcesije na pojasu naseljavanja prema dobi i stadiju razvoja mlade pionirske sastojine, počevši od ponika, pomlatka, mladika, letvika do odraslih stabala, ovisno od vremena, prirodnim načinom, dospjelog sjemena na pojas naseljavanja. Pionirske sastojine munike obuhvaćaju pojas naseljavanja u kojemu se izvanšumsko stanište osvaja i na kojemu se sporo i postupno formiraju grupe i skupine munike te formirane pionirske sastojine šumskoga pojasa. 2. Formiranje pionirskih sastojina munike na planini Čvrsnici sa šumskouzgojnog gledišta odvija se u četiri morfološke kategorije prirodnog podrijetla: pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka munike, grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg mladika munike, veće grupe i male sastojine starijeg mladika munike i mlade sastojine munike. Prve dvije kategorije imaju kržljav izgled, u trećoj kategoriji započinje sklapanje i formiranje vertikalne strukture, dok u četvrtoj kategoriji započinje izgrađivanje mlade šumske sastojine munike. Proces prirodnog širenja, rast i razvoj biljaka, morfologija i formiranje mladih pionirskih sastojina munike na planini Čvrsnici, posebice ovisi o uvjetima staništa, utjecaju snijega, leda, mraza, divljači i stoke. 3. Brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike na planini Čvrsnici ponajprije ovisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa sastojina, a uspjeh prirodnog pomlađivanja sastojina munike ovisi o vrlo teškim uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina. Brojnost i struktura prirodnog pomlatka po vrstama drveća i visinskim klasama u sastojinama munike ovisi o stanišnim uvjetima, sklopu i dobi sastojine. Brojnost prirodnog pomlatka munike u sastojinama munike prosječno iznosi 6.568 kom/ha, a kreće se od 4.765 kom/ha u srednjodobnim, zatim 6.355 kom/ha u starijim do 8.585 kom/ha u starim sastojinama. Utvrđena brojnost prirodnog pomlatka od 8.585 kom/ha u starim sastojinama munike zadovoljava prirodno pomlađivanje ovih šuma na planini Čvrsnici. LITERATURA – References A n i ć , I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena u Posavini, Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. C h r is t , H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen (Pinus L.) – Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell. Basel III, str. 549. C h r is t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europäisch. Pinus Arten., “Flora” N. R. XXV, Regensburg, str. 83. Ćurić, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike (P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine, Narodni šumar br. 3–4, Sarajevo. D ri n i ć , P., N. P r o l i ć , 1979: Taxationselemente als Anzeiger von Produktionsmöglichkeiten in Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ), Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3–4, Sarajevo. Fukarek, P., 1942: Devedeset godišnjica botaničkog otkrića munike (Pinus heldreichii Christ), Priroda, Zagreb. Fukarek, P., 1942: Sjemenke i klice munike (Pinus heldreichii Christ), G. B. L, fasc. 1–2, str. 21–41, Sarajevo. Fukarek, P., 1955: Nekoliko napomena u vezi sa našom endemnom munikom (Pinus heldreichii Christ.), Šumar br. 7–8, str. 483–487, Beograd. Fukarek, P., 1959: Munika, Šum. enciklopedija 1. str. 99. Glavač, V., 1987: Sukcesija, Šumarska enciklopedija, knjiga 3, str. 298–299, Zagreb. Horvat, I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama, Nakladni zavod Zagreb, str. 106–361, Zagreb. Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Iz grafikona 11 može se vidjeti kako prirodnog ponika i mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine), te starijeg pomlatka (125 – 300 cm) ima dovoljno (4.335 kom/ha) odnosno (4.175 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka visine iznad 300 cm znatnije opada. Međutim, ipak treba zamijetiti kako se stariji pomladak održava do visine od 400 cm, a ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom broju. Iz ovog primjera je razvidno kako je pomlađivanje munike u staroj sastojini vrlo dobro, glede činjenice da je munika vrsta svjetla i da se pomladak brojnije zadržava do visine od 300 cm glede nedostatka svjetla u donjim prizemnim dijelovima ove sastojine. U staroj sastojini munike (pokusna ploha PPA3) za prirodni naraštaj ima više prostora i svjetlosti zbog razbijenijeg sklopa u odnosu na stariju sastojinu (pokusna ploha PPA2), a posebice u odnosu na srednjodobnu sastojinu (pokusna ploha PPA1). 6. STRUKTURA PRIRODNOG POMLATKA U SASTOJINAMA MUNIKE Structure of natural newgrowth in whitebark pine stands Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne sastojine za utvrđivanje mogućnosti prirodne obnove ovih šuma (ploha PPA1, tablica 5 i grafikon 9) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 4.860 kom/ha. Na muniku otpada 4.765 kom/ha, a od toga na ponik otpada 1.135 kom/ha ili 24 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) zastupljeni su u zadovoljavajućem broju koji iznosi 4.320 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka iznad 100 cm visine opada, ali se ipak održava do visine od 200 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 200 cm. U srednjodobnoj sastojini munike brojnost prirodnog pomlatka je zadovoljavajuća, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća (obična jela, smreka i bukva) gotovo je zanemariva, jer iznosi svega 2 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u srednjodobnim sastojinama munike omogućava prirodno obnavljanje šuma munike na zadovoljavajući način, s obzirom na muniku kao izrazitu vrstu svjetla. Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja starije sastojine (ploha PPA2, tablica 6 i grafikon 10) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 6.510 kom/ha. Na muniku otpada 6.355 kom/ha, a od toga na ponik otpada 510 kom/ha ili 8 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) dovoljno su zastupljeni te im brojnost iznosi 5.450 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka visine 225 cm lagano opada, a nakon ove visine znatnije opada, ali se ipak održava do visine od 400 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 400 cm. U starijim sastojinama munike brojnost prirodnog pomlatka je dosta dobra, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo zanemariva, jer iznosi svega 2,4 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u starijim sastojinama omogućava prirodno obnavljanje šuma munike na dosta dobar način. Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja stare sastojine (ploha PPA3, tablica 7 i grafikon 11) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 8.765 kom/ha. Na muniku otpada 8.585 kom/ha, a od toga na ponik otpada 625 kom/ha ili 7,3 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) kao i stariji pomladak (125 – 300 cm visine) dobro su zastupljeni te im brojnost iznosi 4.335 kom/ha i 4.175 kom/ha, odnosno zajedno 8.510 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka visine iznad 300 cm znatnije opada, ali se ipak održava do visine od 400 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 400 cm. U starim sastojinama munike brojnost prirodnog pomlatka je velika, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo zanemariva, jer iznosi svega 2,1 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u starim sastojinama omogućava vrlo dobro prirodno obnavljanje šuma munike. Brojnost prirodnog pomlatka munike povećava se s dobi sastojine u starijoj sastojini za 38 % u odnosu na srednjodobnu, dok se brojnost prirodnog pomlatka u staroj sastojini povećava za 54 % u odnosu na srednjodobnu i za 27 % u odnosu na stariju sastojinu. Najbrojniji ponik je u srednjodobnoj sastojini munike, a najmanji u starijoj sastojini, brojnost ponika u starijoj sastojini manja je za 55 % u odnosu na srednjodobnu sastojinu, a brojnost ponika u staroj sastojini manja je za 45 % u odnosu na srednjedobnu sastojinu, dok je brojnost ponika u staroj sastojini veća za 18 % u odnosu na stariju sastojinu. Razlog povećanja prirodnog pomlatka od srednjodobne preko starije do stare sastojine je u povećanju dostupnog svjetla u prizemne dijelove sastojina zbog prekinutog sklopa i heliofilnosti munike. Prosječna brojnost prirodnog pomlatka šuma munike za sve sastojine iznosi 5.812 kom/ha, a prosječna brojnost ponika iznosi 757 kom/ha. Prosječna brojnost prirodnog pomlatka i ponika zajedno u šumama munike iznosi 6.569 kom/ha, dakle s toliko prirodnog pomlatka šume munike mogu se zadovoljavajuće prirodno pomlađivati. Brojnost prirodnog pomlatka u različitoj dobi i stadijima razvoja šuma munike predstavlja vrlo važan indikator mogućnosti prirodnog obnavljanja kao najoptimalnijeg i najpoželjnijeg zamjenjivanja starih matičnih sastojina novim mladim sastojinama. Mogućnost prirodnog pomlađivanja, šuma munike utoliko je važnija, jer su uvjeti na njihovim visokoplaninskim staništima vrlo teški i surovi. Uspjeh prirodnog pomlađivanja šuma mu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 47 <-- 47 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 122 u staroj 190-godišnjoj sastojini munike u svrhu is-ka na pokusnoj plohi PPA3 u stadiju razvoja stare satraživanja brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tastojine po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno. blici 7 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlat- Tablica 7. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA3 u staroj sastojini munike, površina 0,2 ha Table 7 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA3 in Bosnian Pine oldgrowth stand, area 0,2 ha Vrsta drveća – Tree species Visinska klasa Ukupno Munika Obična jela Smreka Bukva Height class Total Whitebark pine Silver fir Spruce Beech cm Ponik 1 - 25 26 - 50 51 - 75 76 - 100 101 - 125 126 - 150 151 - 175 176 - 200 201 - 225 226 - 250 251 - 275 276 - 300 301 - 325 326 - 350 351 - 375 376 - 400 Sveukupno – Total 126 2 142 2 165 1 188 2 217 1 239 1 250 104 81 64 40 28 22 17 13 9 12 1717 9 komada – pieces Iz tablice je vidljivo kako broj mladog naraštajamunike u staroj sastojini munike iznosi 8.585 kom/ha, obične jele 45 kom/ha, smreke 75 kom/ha, bukve60 kom/ha i ukupno 8.765 kom/ha. Na temelju iznije 4 3 135 3 1 148 1 2 169 2 1 193 2 2 222 1 1 242 1 2 253 1 -105 --81 --64 --40 --28 --22 --17 --13 --9 --12 15 12 1753 tih podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini pomlađivanje munike vrlo dobro i kako je mladi naraštaj obične jele, smreke i bukve gotovo zanemariv. Grafikon 11. Razdioba mladog naraštaja u staroj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA3 po hektaru Graph 11 Distribution of young generation in oldgrowth stand on experimental plot PPA3 per ha |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 46 <-- 46 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Tablica 6. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA2 u starijoj sastojini munike, površina 0,2 ha Table 6 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA2 in Bosnian Pine mature stand, area 0,2 ha Visinska klasa Height class Munika Whitebark pine Vrsta drveća – Tree species Obična jela Silver fir Smreka Spruce Bukva Beech Ukupno Total cm komada – pieces Ponik 102 1 3 -106 1 25 127 2 1 1 131 26 - 50 267 1 2 3 273 51 75 381 1 3 1 386 76 - 100 191 -1 2 194 101 125 38 2 -1 41 126 150 22 -2 2 26 151 175 34 -2 -36 176 200 31 ---31 201 - 225 28 ---28 226 - 250 19 ---19 251 - 275 11 ---11 276 - 300 7 ---7 301 - 325 3 ---3 326 - 350 5 ---5 351 - 375 2 ---2 376 - 400 3 ---3 Sveukupno – Total 1271 7 14 10 1302 Grafikon 10. Razdioba mladog naraštaja u starijoj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA2 po hektaru Graph 10 Distribution of young generation in mature stand of the whitebark pine on experimental plot PPA2 per ha Iz grafikona je vidljivo kako prirodnog ponika i nike u starijoj sastojini ovisno o zahtjevima munike za mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine) ima dovoljno svjetlom i kako se pomladak do visine od 200 cm broj (5.450 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka do visinije zadržava na progalama i otvorima u sklopu sastone od 225 cm lagano opada, a nakon te visine brojnost jine zbog pomanjkanja svjetla u donjim prizemnim diistog znatnije opada. Međutim, ipak treba zamijetiti jelovima ove sastojine. kako se stariji pomladak održava do visine od 400 cm, Pokusna ploha PPA3. Ova je pokusna ploha površia ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom brone 2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a poju. Iz ovog primjera vidi se kako je pomlađivanje mu-stavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica u odjelu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 45 <-- 45 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Tablica 5. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA1 u srednjodobnoj sastojini munike, površina 0,2 ha Table 5 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA1 in the whitebark pine middleaged stand, area 0,2 ha Visinska klasa Munika Height class Whitebark pine cm Ponik 1 - 25 26 - 50 51 - 75 76 - 100 101 - 125 126 - 150 151 - 175 176 - 200 Sveukupno – Total 227 296 144 103 75 42 31 19 16 953 Vrsta drveća – Tree species Obična jela Smreka Silver fir Spruce komada – pieces 2 1 1 ------ 4 3 2 2 1 1 ---- 9 Ukupno Bukva Total Beech 1 233 2 301 1 148 1 105 1 77 -42 -31 -19 -16 6 972 Grafikon 9. Razdioba mladog naraštaja u srednjodobnoj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA1 po hektaru Graph 9 Distribution of young generation in the whitebark pine middleaged stand on experimental plot PPA1 per ha Iz grafikona 9 vidljivo je kako ponika i mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine) ima zadovoljavajući broj (4.320 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka opada nakon 100 cm visine. To je i razumljivo ako se uzmu u obzir ostale stanišne prilike u toj sastojini. Međutim, stariji se pomladak održava do visine od 200 cm. Ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom broju. Iz ovog primjera vidi se kako je pomlađenje munike u srednjodobnoj sastojini ipak zadovoljavajuće s obzirom na biološke zahtjeve munike za svjetlom i kako se pomladak brojnije održava do visine od 100 cm na progalama i otvorima u sklopu sastojine, s obzirom na manjak svjetla u donjim dijelovima ove sastojine. Pokusna ploha PPA2. Ova je pokusna ploha površine 2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a postavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica u odjelu 134 u starijoj 147-godišnjoj sastojini munike u svrhu istraživanja brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tablici 6 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA2 u stadiju razvoja starije sastojine po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno. Iz tablice je vidljivo kako broj mladog naraštaja u starijoj sastojini iznosi 6.355 kom/ha, obične jele 35 kom/ha, smreke 70 kom/ha, bukve 50 kom/ha i ukupno 6.510 kom/ha. Na temelju iznijetih podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini pomlađivanje munike dobro. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Analizom razvojnog stadija starijeg mladika (tablice 2 i 4, te grafikoni 2, 3, 7 i 8) utvrđeno je da stabla prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera i započinjanje intenzivnog vertikalnog izlučivanja stabala, te je već ovdje moguća prva analiza debljinske i visinske strukture sastojine, kao i strukture po etažama. Na plohi PPV3 utvrđeno je 18.800 stabala/ha s volumenom od 37 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 3,94 cm, nuzgredne etaže 3,11 cm, podstojne etaže 1,73 cm, dok srednji prsni promjer stabala proizvodnog dijela sastojine iznosi 3,56 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,56 cm. U glavnoj se etaži nalazi 25,0 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 20,2 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi 54,8 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi 2,10 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 2,83 m, nuzgedne etaže 2,41 m, podstojne etaže 1,66 m i proizvodnog dijela sastojine 2,64 m. Na plohi PPV5 utvrđeno je 8.100 stabala/ha s volumenom od 17 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 4,42 cm, nuzgredne etaže 2,70 cm, podstojne eta- že 1,63 cm, dok srednji prsni promjer stabala proizvodnog dijela sastojine iznosi 3,67 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,79 cm. U glavnoj se etaži nalazi 32.1 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 24,7 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi 43.2 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi 1,41 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 1,88 m, nuzgredne etaže 1,42 m, podstojne etaže 1,04 m i proizvodnog dijela sastojine 1,68 m. U ovom razvojnom stadiju uočava se velik broj stabala tanjih od 3,0 cm u podstojnoj etaži što ipak ukazuje na intenzivnije vertikalno izlučivanje između stabala sastojine. Osim toga, već je u razvojnome stadiju starijeg mladika utvrđen početak etažiranja sastojine, a razlog se, po našem mišljenju, nalazi u tomu što su ove sastojine nastale prirodno, u postupnom osvajanju neobraslog staništa. Osvajanje najprije započinje pojavom pojedinačnih jedinki zatim nastavlja grupom stabala, pa skupinom stabala i na kraju sklopljenom mlađom sastojinom. Stabla nemaju istu starost, jer su se u zoni osvajanja našla u različitom razdoblju, a s obzirom da nisu mogla imati iste razvojne uvjete, različitim intenzitetom su rasla i različite su starosti. Tijekom razvoja sklapanjem sastojine započinje i borba za svjetlost i prostor vertikalnim izlučivanjem, jer je munika vrsta svjetlosti. Analizom razvojnog stadija mlade sastojine (ploha PPV4, tablica 3, te grafikoni 4, 5 i 6) utvrđeno je 6.700 stabala/ha s volumenom od 200,00 m3/ha. U glavnoj etaži nalazi se 34 % ukupnog broja stabala sastojine, u nuzgrednoj etaži 22 %, u proizvodnom dijelu sastojine 56 %, dok u pomoćnom dijelu sastojine 44 % stabala. Srednji prsni promjer stabla glavne etaže iznosi 11,04 cm, nuzgredne etaže 6,80 cm, podstojne etaže 4,55 cm, dok srednji prsni promjer stabala priozvodnog dijela sastojine iznosi 9,37 cm. Distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i etažama u mlađim sastojinama munike ima zvonolik oblik s dva maksimuma. Jedan maksimum čine stabla pomoćnog dijela, a drugi stabla proizvodnog dijela sastojine, iako sastojina ima prosječnu dob od 24 godine. Srednja visina sastojine iznosi 3,82 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne ezaže iznosi 5,34 m, nuzgredne etaže 3,69 m, podstojne etaže 2,69 m, a proizvodnog dijela sastojine 4,69 m. Analizom tijeka visinskog rasta i prirasta munike u ovom razvojnom stadiju na dva srednja plošna stabla sastojine nisu utvrđene nikakve posebnosti od uobičajenih da je rast i prirast u ranijoj dobi kod munike jako spor. Broj stabala po ha u ovom razvojnom stadiju, a to je dosta velik. Veći broj stabala tanjih od 6,0 cm u podstojnoj etaži ukazuje na intenzivno vertikalno izluči je n vanje u sastojini, čime je smanjen broj stabala u pomoćnom dijelu sastojine, a izjednačena visinska krivulja sastojine također ukazuje na snažni biološki potencijal munike. Razlozi bržeg rasta analiziranih srednjih plošnih stabala u debljinu, a sporijeg u visinu u stanišnim prilikama. Bržim rastom u debljinu stabla munike postižu optimalno težište i na taj se način odupiru negativnom utjecaju snijega, lavina i leda, što ima višestruko značenje u prirodnom širenju munike, odnosno progresivnom sindinamskom prirodnom procesu. 5.2. Brojnost prirodnog pomlatka u sastojinama muinike Numerousity of natural newgrowths in whitebark pine stands Za prikaz brojnosti i strukture mladog naraštaja mu ;n tunike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne, starije i stare sastojine, poslužile su tri odabrane i postavljene pokusne plohe PPA1, PPA2 i PPA3. Pokusna ploha PPA1. Ova je pokusna ploha površine 2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a postavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (Dio) u odjelu 23 a, u srednjodobnoj 120-godišnjoj sastojini munike, u svrhu istraživanja brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tablici 5 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA1 u stadi ju razvoja srednjodobne sastojine po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno. Iz tablice je vidljivno kako broj mladog naraštaja munike u srednjodobnoj sastojini iznosi 4.765 kom/ha, obične jele 20 kom/ha, smreke 45 kom/ha, bukve 30 kom/ha i ukupno 4.860 kom/ha. Na temelju iznijetih podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini pomlađenje munike zadovoljavajuće, i kako je broj mladog naraštaja ostalih vrsta drveća (obična jela, smreka i bukva) nedovoljne brojnosti i gotovo zanemariv. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 43 <-- 43 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 njene morfološke kategorije koje definiraju postupni postanak mlade sastojine. Pojedinačna stabla i grupe mlađeg pomlatka. Prosječna visina stabala u grupama mlađeg pomlatka koje uspijevaju u zoni osvajanja (pokusna ploha PPV1) iznosi 114 cm. Stabalca su orijetkog, još uvijek prekinutog sklopa, a visina stabalaca kreće se od 28 do 200 cm. Grupe i skupine starijeg pomlatka – mlađeg mladika. Prosječna visina stabala u skupinama starijeg pomlatka – mlađeg mladika, koja su također u pojasu naseljavanja (pokusna ploha PPV2), iznosi 188 cm. Ove skupine pomlatka imaju sličan izgled kao i prethodne, ali su gušće i sklopljenije s visinama stabalaca od 78 do 298 cm. Veće skupine i male sastojine starijeg mladika. Prosječna visina stabala u prvim sklopljenim sastojinama starijeg mladika koje uspijevaju uz rub pojasa naseljavanja prema pojasu šume (pokusna ploha PPV3) iznosi 2,1 m. Na sastojini se zamijećuju počeci formiranja vertikalne strukture, s time što dio stabala prelazi taksacijsku granicu. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,6 cm. Prosječna visina stabala sastojine starijeg mladika na kamenjaru (pokusna ploha PPV5) iznosi 1,4 m. Sklop sastojine je nešto rjeđi i nepotpuniji u odnosu na gore spomenutu sastojinu, s tim što se ipak zamijećuju počeci blažeg formiranja vertikalne strukture i jer manji dio stabala ipak prelazi taksacijsku granicu. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,8 cm. Mlade pionirske sastojine munike. Formiranjem tipičnih šuma munike ove dobi i stadija razvoja upravo započinje s ovakvim početnim sastojinama. Prosječna visina stabala u početnim mladim sastojinama koje uspijevaju u pojasu šume (pokusna ploha PPV4) iznosi 3,8 m. Ove su sastojine potpuno sklopljene s formiranom vertikalnom strukturom. Srednji prsni promjer početne mlade sastojine iznosi 7,3 cm. Prirodno širenje munikinih pionirskih sastojina na susjedna izvanšumska staništa: planinske livade, pašnjaci, rudine i kamenjari (sipari) istraženo je na pokusnim plohama u različitim razvojnim stadijima kao što su mlađi pomladak (ploha PPV1), zatim mlađi mladik (ploha PPV2), stariji mladik (ploha PPV3 i PPV5) i mlađe sastojine (ploha PPV4). Od rubova šume munika se postupno prirodno širi prema susjednim neobraslim staništima sve do krajnjih mogućnosti opstanka. Postupnost prirodnog širenja munike prema korištenoj metodi na tim staništima odvija se kroz nekoliko karakterističnih pojasa i zona, u kojima se prirodno širenje i formiranje prvih grupa i skupina stabala te pionirskih sastojina događa na razini makroreljefa. Na pojas osvajanja (širenja) nastavlja se pojas naseljavanja jedinki munike. U pojasu naseljavanja razlučuju se zona osvajanja i rubna zona uz šumu, tako da se na pojas naseljavanja nastavlja pojas šume. Prirodno širenje munike odnosno osvajanje novog staništa događa se upravo u pojasu naseljavanja, a kao krajnji rezultat ovog pro cesa je nastajanje mladih pionirskih sastojina munike. U širem smislu dob i faza razvoja mlade sastojine munike uključuje grupe i skupine biljaka u pojasu naseljavanja i formiranje sklopljene mlade šumske sastojine u užem smislu. Sa šumskouzgojnog stajališta mlađa dob i stadiji razvoja na području naseljavanja obuhvaća četiri morfološke kategorije i to: pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka, grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg mladika, veće skupine i manje sastojine starijeg mladika i mlađe sastojine munike. Sve navedene kategorije prirodno su nastale. Prirodno širenje, morfologija, rast i formiranje biljaka ovise o utjecaju snijega, mraza, divljači i stoke. Prve dvije kategorije imaju kržljav izgled, dok u trećoj kategoriji započinje sklapanje i etažiranje, zatim u četvrtoj kategoriji započinje izgradnja mlade pionirske sastojine munike. Ovaj prirodni proces sukcesije na izvanšumsko stanište, u pojasu naseljavanja, predstavlja vrlo intenzivan i nezaustavljiv način prirodnog širenja šuma munike na velika prostranstva planine Čvrsnice i šireg područja Hercegovine, koja su potencijalno gotovo predodređena za šume munike. Ovaj proces, kao što je prikazano na slici 2, započinje prirodno iz sjemena koje je, kao što je poznato, relativno laganije i okriljeno, pa se stoga jakim planinskim vjetrom lako raznosi po svim susjednim površinama. Prema našim rezultatima proces prirodnog širenja odvija se sporo, tako da je uz rub sastojine trajao preko dvadeset godina, što je vidljivo iz grafikona 6 koji prikazuje tijek rasta u visinu srednjih plošnih stabala u dobi i stadiju razvoja mlade sastojine. Iz ovoga proizlazi kako je sjemenu i poniku munike na raspolaganju tijekom vegetacije vrlo malo vremena za učvršćivanje u raspoloživoj podlozi i rast. Postupnost razvojnih stadija ima stepenast oblik, zato što se stabla munike nižu od najmlađih u zoni osvajanja, ka starijima prema rubu šume, tako da se od ruba šume prema čistini susjednih staništa postupno širi krug sve mlađih sastojina, koje su gušće uz rub šume, a sve rjeđe prema otvorenom novom staništu. Pojas naseljavanja na primjeru lokaliteta Varićak proteže se između pojasa šume munike i pojasa planinskih livada, i to od 1.280 m n. v. (pojas ruba šume munike) do 1.198 m n. v. (granica pojasa planinskih livada) u razmaku od 560 m. Naime, iz ovoga proizlazi da se prirodno širenje munike na planini Čvrsnici odvija na razini makroreljefa. Analizom razvojnog stadija mlađeg pomlatka i razvojnog stadija mlađeg mladika (grafikon 1) utvrdili smo 3.875 stabalaca/ha s rasponom visina od 28 – 200 cm i prosječnom visinom od 114 cm, te prosječnim visinskim prirastom od 18,2 cm, odnosno 7.600 stabalaca/ha s rasponom visina od 78 – 298 cm i prosječnom visinom od 188 cm, te prosječnim visinskim prirastom od 19,9 cm. Prema tomu, broj stabalaca po hektaru je dovoljan, ali rast u visinu nije tako intenzivan. To zapravo potvrđuje svojstvo sporog rasta munike u ranijoj mladosti. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 42 <-- 42 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH gramu, površina pod šumom munike u razdoblju od 1983. do 1999. godine povećala se za 212,0 ha na susjedne površine koje su u šumsko- gospodarskoj osnovi svrstane u kategoriju goleti pogodne za pošumljavanje (slika 4). Prema tome, proces prirodnog širenja munike na planini Čvrsnici je nezaustavljiv, upravo zato što je postao toliko snažan i očit na velikom prostoru omogućivši čitav niz novih inicijalnih sastojina. Pojas naseljavanja dobar dio godine je pod snijegom, a dostiže visinu preko jednoga metra, što znači kako je u tom slučaju cijeli pojas naseljavanja pod dubo Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 kim snijegom, uključujući i mlade Slika 2. Shematski prikaz razvoja šuma munike na profilu Varićak sastojine munike – pokusna ploha Figure 2 Scheme of development the whitebark pine stand at Varićak profile PPV2. Ovisno o vremenskim prilikama visoki snježni prekrivač može nastati već pod kraj listopada i trajati neprekidno sve do sredine svib sv nja Tijekom zime, površina snježnog pokrivača se za a. .. T se i ledi ii i stvara snježnu pokoricu koja oštećuje vršne dijelove stabala. Međutim, u slučaju toplijih dana snježna pokorica puca, kida se, pomiče i tako oštećuje stabla munike. Osim toga, snježni pokrivač tijekom zime Slika 3. Rasprostranjenje šuma munike u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (dio) prema ŠGO iz 1983. godine i satelitskoj snimci iz 1999. godine Figure 3 Distribution of the whitebark pine stand in the management unit Čvrsnici (part) according to FMP (Forest Management Plan) from 1983. and the satellite photo from 1999. 444 snažno pritišće na mlada stabla munike koja se pod teretom povijaju, posebice u razdoblju topljenja i smanjivanja visine snijega, koji tada povlači mlada stabla prema tlu, savija ih i deformira, posebno pomladak i mladik. U pojasu naseljavanja očitne su četiri raščla- Proces prirodnog širenja šuma munike u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (Dio) u razdoblju 1983 -1999. godine prema šumskogospodarskoj osnovi iz 1983. godinesatelitskoj snimci iz 1999. godine Figure 4 Process of natural spreading whitebark pine stands in the management unit Čvrsnici (Part) in period 1983. – 1999. according to Forest Management Plan from 1983. and satellite photo from 1999 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 41 <-- 41 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 3,67 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,79 cm. U glavnoj etaži sastojine nalazi se 32,1 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 24,7 %, dok je u podstojnu etažu izlučeno 43,2 % stabala. U ovoj su sastojini u podstojnoj etaži sva stabla tanja od 3,0 cm, što očito ukazuje na intenzivno izlučivanje između stabala sastojine. Tu se radi ponajprije o slabijim i lošijim stablima, koja će snaž nim izlučivanjem, uglavnom nestati, a sastojinu će tvoriti najkvalitetnija i najviša stabla koja se sada nalaze u proizvodnom dijelu sastojine. Na grafikonu 7 prikazana je distribucija promjera stabala sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika, u inicijalnoj fazi razvoja na kamenjaru po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno za pokusnu plohu PPV5. Grafikon 7. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno na pokusnoj plohi PPV5 Graph 7 Distribution of trees according to diameter classes, stages and total on the plot PPV5 Na grafikonu 8 prikazana je visinska krivulja stabala sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika na kamenjaru u inicijalnoj fazi razvoja za pokusnu plohu PPV5. Visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iz nosi 1,88 m, nuzgredne etaže 1,42 m, podstojne etaže 1,04 m, a proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) 1,68 m. Srednja visina sastojine iznosi 1,41 m. Grafikon 8. Izjednačena sastojinska visinska krivulja munike u razvojnom stadiju starijeg mladika na pokusnoj plohi PPV5 Graph 8 Equalized height curves of the whitebark pine stand in young corp development stage on the experimental plot PPV5 Proces prirodnog širenja munike formiranjem pionirskih sastojina na području Čvrsnice u Hercegovini postao je toliko očit i intenzivan, da se jednostavno ne može zanemariti. Naime, prema podacima šumsko-gospodarske osnove iz 1983. godine za gospodarsku jedinicu Čvrsnica (Dio) površina od 340,0 ha evidencijski se vodi pod šumom munike. Analizom satelitske snimke spomenutog područja iz 1999. godine, na koji su nanijete granice kategorija šuma i šumskog tla s topografske sastojinske karte sačinjene uz šumskogospo darsku osnovu M 1:25.000 i mjerenjem u odgovarajućem računalnom programu, dobila se površina od 295,0 ha pod šumom munike. Dobivenu razliku u površini nije potrebno obrazlagati, jer je uzrok očit na satelitskoj snimci (slika 3). Međutim, ono što je mnogo važnije odnosi se na proces prirodnog širenja šuma munike na površine koje se prema šumskogospodarskoj osnovi iz 1983. godine vode kao goleti pogodne za pošumljavanje. Analizom satelitske snimke iz 1999. godine i mjerenjem u odgovarajućem računalnom pro |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 40 <-- 40 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 5,34 m, nuzgredne etaže 3,69 m, podstojne etaže 2,69 m, a proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 4,69 m. Srednja visina sastojine iznosi 3,82 m. Za dobivanje uvida u tijek visinskog rasta i prirasta munike u pionirskim prilikama staništa analizirali smo dva srednje plošna stabla sastojine na pokusnoj plohi PPV4. Oba su stabla iz dominantne etaže sastojine: stablo 1 ima 26 godina, dok stablo 2 ima 23 godine. Na grafikonu 6 prikazan je tijek rasta tih stabala u visinu. U prvih 2 sedam godina stablo 2 dostiglo je veću visinu, ali su oba stabla u prvih sedam godina imala jednak prosječan prirast u visinu u iznosu od 11 cm. Osme su godine obadva stabla dostigla istu visinu, i od te godine stablo 1 prestiže stablo 2. Međutim, oba stabla do 15. godine imaju jednak prosječan prirast u visinu od 12 cm. Prsnu visinu oba stabla dostižu u dvanaestoj godini. Prosječni dobni visinski prirast analiziranih stabala iznosi 15 cm (stablo 1) odnosno 14 cm (stablo 2). Kulminacija prirasta u visinu kod oba stabla još uvijek se nije dogodila. Do devete godine promjer stabalaca iznosio je 2,01 cm (stablo 1) i 2,13 cm (stablo 2). Prosječni prirast u debljinu do te dobi iznosio je 0,22 cm (stablo 1) odnosno 0,24 cm (stablo 2). Prosječni dobni debljinski prirast iznosi 0,28 cm (stablo 1) odnosno 0,32 cm (stablo 2). Grafikon 6. Tijek rasta u visinu srednje plošnih stabala na pokusnoj plohi PPV4 Graph 6 Course of height growing mean basal trees on the experimental plot PPV4 Brži rast stabala u debljinu, a sporiji u visinu ima višestruko značenje u ovim stanišnim prilikama. Stabla bržim rastom u debljinu postižu optimalno težište i izbjegavaju negativan utjecaj snijega, snježnih lavina i leda. Na pokusnim plohama u Varićaku (PPV1 – PPV4) sva su stabla nastala samostalno na otvorenom prostoru, bez dodatne zaštite krošnji matične sastojine. Pokusna ploha PPV5. Ova je pokusna ploha površine 100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u sklopljenoj sastojini na kamenjaru. Sastojina se nalazi u razvojnom stadiju starijeg mladika na lokalitetu Vrioci. U njoj sta bla prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera i, s obzirom da je započelo intenzivno izlučivanje stabala po visini, u tom je stadiju razvoja moguća prva analiza strukture sastojine po debljinskim razredima i etažama. U pionirskoj fazi razvoja sklopljene sastojine munike, u razvojnom stadiju starijeg mladika na kamenjaru, ima 8.100 stabala/ha s volumenom od 17,00 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 4,42 cm, nuzgredne etaže 2,70 cm, podstojne etaže 1,63 cm, a stabala proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi Tablica 4. Struktura pionirske sastojine munike u dobi i stadiju razvoja starijeg mladika (ploha PPV5), veličina 100 m2 Table 4 Structure of the whitebark pine pioneer stand at the age and development stage of young corp (plot PPV5), size 100 m2 Vrsta drveća Tree species Munika Debljinski razred Diameter class cm 2 3 4 5 6 7 Ukupno –Total Po 1 hektaru –Per 1 ha Glavna etaža Upper storey (A) N G V kom m2 m3 3 0,00 0,00 4 0,00 0,01 6 0,01 0,02 6 0,01 0,03 4 0,01 0,03 3 0,02 0,03 26 0,05 0,12 Nuzgredna etaža Minor storey (B) N kom 8 6 5 1 G m2 0,00 0,00 0,01 0,00 V m3 0,00 0,01 0,02 0,00 20 0,01 0,03 2600 5,00 12,00 2000 1,00 3,00 Podstojna etaža Lower storey (C) N G V m2 m3 kom 30 0,01 0,01 5 0,01 0,01 35 0,02 0.02 3500 2,00 2,00 Ukupno - Total (A+ B + C) N G V kom m2 m3 41 0,01 0,01 15 0,01 0,03 11 0,02 0,04 7 0,01 0,03 4 0,01 0,03 3 0,02 0,03 81 0,08 0,17 8100 8,00 17,00 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Tablica 3. Struktura pionirske sastojine munike u dobi i stadiju razvoja mlade sastojine (ploha PPV4), veličina 100 m2 Table 3 Structure of the whitebark pine pioneer stand at the age and young stand development stage (plot PPV4), size 100 m2 Debljinski razred Glavna etaža Nuzgredna etaža Podstojna etaža Ukupno – Total Vrsta drveća Diameter class Upper storey (A) Minor storey (B) Lower storey (C) (A+ B + C) Tree species N G V N G V N G V N G V m2 m3 m2 m3 m2 m3 m2 m3 cm kom kom kom kom 2 2 0,00 0,00 2 0,00 0,00 4 19 0,02 0,10 19 0,02 0,10 6 9 0,03 0,13 6 0,02 0,09 15 0,05 0,22 Munika 8 3 0,02 0,09 6 0,03 0,18 2 0,01 0,06 12 0,06 0,33 10 10 0,08 0,49 9 0,08 0,49 12 6 0,07 0,43 6 0,07 0,43 14 3 0,05 0,30 3 0,05 0,30 16 1 0,02 0,13 1 0,02 0,13 Ukupno –Total 23 0,24 1,44 15 0,06 0,31 29 0,05 0,25 67 0,35 2,00 Po 1 hektaru – Per 1 ha 2300 24,00 144 1500 6 00 31,00 2900 500 25,00 6700 35,00 200,00 U pionirskoj sklopljenoj sastojini munike, razvojstablima, koja će snažnim izlučivanjem većim dijelom nog stadija mlade sastojine, ima 6.700 stabala/ha s vonestati, a sastojinu će tvoriti najkvalitetnija i najviša lumenom od 200,00 m3/ha. Srednji prsni promjer stastabla koja se sada nalaze u proizvodnom dijelu sastobala glavne etaže iznosi 11,04 cm, nuzgredne etaže jine. Deformiranje žilišta mladih stabala ovisi o inten6,80 cm, podstojne etaže 4,55 cm, a stabala proizvodzitetu i učestalosti snježnih lavina, snijega i leda. Kod nog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 9,37 cm. stabala sastojine koja su preživjela spomenute pojave, Srednji prsni promjer sastojine iznosi 7,28 cm. U ovoj deformacije žilišta su uočljivije. Na grafikonu 4 prikasastojini velik je broj stabala tanjih od 6,0 cm u pod-zana je distribucija promjera stabala inicijalne mlade stojnoj etaži, što jasno ukazuje na intenzivno izlučiva-sastojine po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupnje stabala. Tu se ponajprije radi o slabijim i lošijim no za pokusnu plohu PPV4. Grafikon 4. Razdioba stabala po etažama u mladoj inicijalnoj sastojini na plohi PPV4 Graph 4 Distribution of trees according to floors at initial young stand on the plot PPV4 Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima na dob sastojine iznosi 24 godine. Na grafikonu 5 prikazaplohi PPV4 ima zvonolik oblik s dva maksimuma. Prvi na je visinska krivulja stabala inicijalne mlade sastojimaksimum tvore stabla pomoćnog, a drugi maksimum ne munike za pokusnu plohu PPV4. tvore stabla proizvodnog dijela sastojine. Prosječna Grafikon 5. Izjednačena sastojinska visinska krivulja pionirske mlade sastojine munike na pokusnoj plohi PPV4 Graph 5 Equalized height curves of the whitebark pine pioneer young stand on the experimental plot PPA4 441 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 36 <-- 36 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 poslužila je za kvantitativnu analizu po vrstama i visindvaju srednje plošnih stabala za totalnu analizu, a svi poskim klasama. Na pokusnoj plohi PPV4 uzeti su kolutovi daci obrađeni su u odgovarajućim programskim paketima. 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion I s r r s lts 5.1 Prirodno širenje munike i formiranje pionirskih sastojina Natural spreading of the whitebark pine and forming Prirodno širenje munike istraživano je u nekoliko segmenata postupnim formiranjem pionirskih (inicijalnih) sastojina na planinskim livadama, pašnjacima, rudinama i kamenjarima. Postupno širenje munike može se vidjeti kroz nekoliko svojstvenih pojasa i zona u kojima se prirodno pomlađivanje i formiranje prvih grupa i skupina drveća te šumskih sastojina događa na razini makroreljefa. Na pojas planinskih livada, odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara, nadovezuje se pojas naseljavanja šumskog drveća, a u pojasu naseljavanja razlikuju se zona osvajanja i rubna zona uz šumu, na koju se nadovezuje pojas šume (vidi sliku 2). Sjeme munike okriljeno je i rasprostire se pomoću vjetra. Sjeme koje dospije na planinske livade, u pojas naseljavanja uz rubnu zonu šume, posebice u grupe ili skupine stabala, ima mogućnost opstanka nakon klijanja. Fotografija 2. Munika u pojasu naseljavanja s grupama Č;;;= : zoni osvajanja Photo 2 The whitebark pine tree in the colonisation rate zone with groups of new growth in conquest zone. (Foto: A. Meštrović, 2002) Nove su biljke u pojasu naseljavanja već prve jeseni izložene utjecaju niskih temperatura ranih jesenskih mrazeva, a tijekom zime utjecaju leda, snijega i snježnih lavina, posebice na područjima većih nadmorskih visina i s većim nagibom terena. Snježne lavine zimi i led u proljeće, oštećuju (savijaju i lome) mlade biljke koje se zbog toga deformiraju, najčešće pri žilištu. Osim toga, izložene su divljači i stoci koja odgrizanjem i guljenjem oštećuje izbojke, koru, pupove i prve iglice. Zbog toga jedan bočni pup, a često i dva istodobno, preuzimaju ulogu vršnog pupa. U proljeće kasni mrazevi mogu oštetiti vršne pupove. Zbog svega spomenutoga mlade biljke munike u pojasu naseljavanja izgledaju kržljavo i zakrivljeno, a često su sabljastog oblika. Kako su biljke u zoni osvajanja na otvorenom prostoru bez minimalno potrebne zaštite ruba starije sastojine, duže su izložene snijegu i ledu, a posebice divljači i stoci. Tako su one pojedinačno raspoređene pred staništem planinskih livada, odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara, te njihova brojnost i visina rastu prema rubu šume. Stoga se u zoni osvajanja nalaze pojedinačne biljke, manje ili veće skupine biljaka, te sastojine munike u razvojnim stadijima od mlađeg pomlatka do mlađeg mladika. U toj zoni postavljena je pokusna ploha PPV1. Biljke koje su nastale i rasle u rubnoj zoni šume drukčije su. One su uspijevale uz zaštitu sastojinskog ruba, pa su stoga brojnije, boljeg izgleda i više nego biljke u pojasu osvajanja. U rubnoj zoni treba razlikovati sastojine vanjskog ruba i sastojine unutarnjeg ruba. Kako bismo opisali tu zonu i usporedili sa zonom osvajanja, postavljene su pokusne plohe PPV2 i PPV3. Tako je pokusna ploha PPV2 postavljena u vanjskom rubu, a pokusna ploha PPV3 u unutarnjem rubu rubne zone uz šumu. Nakon pojasa naseljavanja, odnosno nakon rubne zone, slijedi pojas prvih pravih strukturno oblikovanih sastojina munike. U tom pojasu postavljena je pokusna ploha PPV4. Od rubova planinskih livada odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara preko pojasa naseljavanja do pojasa šume, nalazimo pojedinačne biljke, skupine, grupe biljaka, sastojine na rubovima i unutar rubova u različitim razvojnim stadijima. Tako u prosjeku postupnost razvoj- Fotografija 3. Snježne lavine u zoni ČČ. ostavljaju tragove deformacije stabla Photo 3 Snow slides in the conquest zone leaves tree deformation marks (Foto: A. Meštrović, 2002) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 35 <-- 35 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 4. PLAN POKUSA I OPIS POKUSNIH PLOHA – Experiment plan and description of experimental plots Obilazak šuma munike na planini Čvrsnici obavljen je tijekom 2002. godine. Za istraživanje su odabrane 2 gospodarske jedinice Čvrsnica (dio) i Čvrsnica. Nakon rekognosciranja šuma munike, objavljen je izbor pokusnih ploha. Za istraživanje prirodnog širenja šuma munike, odabran je pojas naseljavanja koji se nadovezuje na planinske pašnjake, livade, rudine i kamenjare, a unutar pojasa naseljavanja odabrane su zone osvajanja i rubne zone uz šumu. Za istraživanje prirodnog širenja osvajanjem planinskih rudina, pašnjaka i livada odabran je primjer lokaliteta Varićak, na kojemu su vršena istra- Slika 1. Shema plana pokusa s rasporedom pokusnih ploha Figure 1 Scheme of experiment plan with experimental plots order Dob i stadij razvitka The age and development stage Gospodarska jedinica Management unit Čvrsnica (dio) Čvrsnica živanja u različitim razvojnim stadijima pomlatka i mladika uz donju granicu šume, a za istraživanje formiranja pionirskih sastojina i pionirske uloge munike odabran je lokalitet Vrioci na kamenitoj dolomitnoj krškoj podlozi bez tla. Istraživanje stanja prirodnog pomlatka izvršeno je prema dobi i stadiju razvoja sastojina na tri slučajno odabrane pokusne plohe, postavljene u tri slučajno odabrana odjela. Plan pokusa shematski je prikazan na slici 1. Dimenzije i oblik pokusnih ploha određene su glede razloga postavljanja. Mlada sastojina Srednjodobna sastojina Young stand Middleaged stand Varićak PPA1 PPV1 20 x 100 m 20 x 20 m PPV2 20 x 20 m PPV3 10 x 10 m PPV4 10 x 10 m Vrioci PPV5 10 x 10 m 4.1.Terenski rad i obrada podataka Nakon odabranih 8 pokusnih ploha definirana je vrsta, intenzitet i opseg prikupljanja terenskih podataka. Izmjera je obuhvatila opseg promjera svih stabala na pokusnim plohama, klasifikaciju stabala prema biološko- gospodarskoj klasifikaciji, opseg izmjere uzorka visina stabala glavnih vrsta drveća Blume-Leiss visinomjerom. Za utvrđivanje strukture broja stabalaca po visinskim klasama i razdiobe stabalaca izvršeno je postavljanje posebnih pokusnih ploha u pojasu širenja i formiranja pionirskih sastojina munike te izmjera potrebnih elemenata kao što su visina, broj i promjer stabalaca, ovisno o razvojnom stadiju pionirskih sastojina. Na zasebnim pokusnim plohama evidentiran je i razvrstan po visinskim klasama prirodni ponik i pomladak do 2 cm prsnog promjera za utvrđivanje njihove brojnosti u Starija sastojina Stara sastojina Mature stand Oldgrowth stand PPA2 PPA3 20 x 100 m 20 x 100 m Field work and data processing sastojinama različite dobi i stadija razvoja. Na temelju podataka izmjere obavljen je izračun volumnog prirasta, volumena, temeljnice i broja stabala po hektaru za svaku pripadajuću starosnu grupu. Pomoću opsega svih stabala i biološko-gospodarske klasifikacije stabala dobiven je uvid u opću strukturu sastojina s obzirom na distribuciju po vrstama drveća, debljinskim razredima i etažama. Izrađene su distribucije prsnih promjera po etažama i ukupno, distribucije visina i visinske krivulje. Za izjednačenje izmjerenih visina korištena je Mihajlova funkcija (h = b0×e-b1/d +1,30). Volumen je iskazan u m3 sveukupne drvne tvari (sa sitnom granjevinom), a za izračun volumena i volumnog prirasta korištene su dvoulazne volumne tablice za muniku u Hercegovini prema D ri nić u i Pr o l i ć u (1979). Izmjera mladog naraštaja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 terenima, gdje je zbog ekstremnosti staništa konkurencija drugih vrsta isključena, oblikuju trajne sastojine po liticama vapnenastih stijena (Ste f ano v i ć 1986). Munika ima izuzetno važnu ulogu u dinamici šumske vegetacije, posebice u progresivnoj sukcesiji na kraškom submediteransko montanom klimatskom području, kao što je visoki planinski masiv Čvrsnice u Hercegovini. Prirodna sukcesija munike na ovom području je predmet ovoga rada. U ovom dijelu prirodnog rasprostranjenja ove vrste bora na rubnim dijelovima šumskih sastojina, u dodiru s napuštenim planinskim pašnjacima, livadama i rudinama, primjetan je proces prirodnog širenja. Tako se danas na brojnim mjestima mogu vidjeti vrlo vitalne i lijepe mlade sastojine munike, s težnjom daljnjega širenja na površine nekadašnjih planinskih pašnjaka. 2. PROBLEM ISTRAŽIVANJA Research problem Prirodne šume munike na planini Čvrsnici u Hercegovini opstale su ponajprije zato što obitavaju u ekstremno specifičnim uvjetima. Za očuvanje prirodnih šuma munike na planini Čvrsnici – koje su, unatoč ograničenom arealu, vrlo značajne zbog svoje rijetkosti u šumskoj vegetaciji, te i zbog velike zaštitne uloge u sprječavanju erozije – potrebno je poznavati prirodno širenje i formiranje pionirskih sastojina koje imaju važnu ulogu u dinamici vegetacije. U domaćoj i inozemnoj literaturi postoje podaci o munici, njezinim sastojinama, biljnim zajednicama i staništima, dok je poznavanje prirodnog širenja i formiranja pionirskih sastojina ostalo nedostatno rasvijetljeno, barem kada su u pitanju zakonitosti temeljene na egzaktnim znanstvenim saznanjima. Ako se pionirske vrste drveća definiraju kao eurivalentne, uzimajući u obzir ekološke čimbenike odlučujuće za njihovo prirodno širenje, tada je munika izrazito pionirska vrsta drveća. U tablici 1. navedena su neka svojstva pionirskih vrsta drveća, a većinu njih ispunjava munika. Fotografija:r1. Stablo munike na osami u fazi fruktificiranja Photo 1 The whitebark pine tree on solitude in the fructification phase (Foto: A. Meštrović, 2002) Tablica 1. Neka svojstva pionirskih vrsta drveća (Burschel i Huss 1979, prema Aniću 2001) Table 1 Some characteristics of pioneer trees (Burschel and Huss 1979., according to Anić 2001.) i t i stalna heliofilnost razmjerno mala sposobnost akumulacije brza ontogeneza bogata i česta fruktifikacija rana kulminacija prirasta sposobnost rasprostiranja sjemena na daleko rani nastup fertiliteta laka vegetativna regeneracija kratak životni vijek 3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA – Goals of research I Uvažavajući opisanu problematiku, ciljevi istraživanja su: 1. Utvrditi prirodno širenje i formiranje pionirski kih hh sastojina munike. Istražiti stanje prirodnog širenjja i formiranja pionirskih sastojina munike na primjerima planinskih livada, pašnjaka, rudina i kamenjara. 2. Utvrditi brojnost prirodnog pomlatka u sastojinama munike. Istražiti brojnost prirodnog pomlatka u srednjodobnim, starijim i starim sastojinama munike. Ispunjavanje naprijed navedenih ciljeva doprinijet će poznavanju prirodnog širenja i formiranja pionirskih sastojina munike na planini Čvrsnici u Hercegovini. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 UDK 630* 231 + 234 (001) PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH SASTOJINA NA PLANINI ČVRSNICI U HERCEGOVINI NATURAL SPREADING OF THE WHITEBARK PINE (Pinus Heldreichii Christ) AND FORMING OF PIONEEER RR STANDS ON THE MOUNTAN OF CVRSNICA I IIN NN HERCEGOVINA Augustin MEŠTROVIĆ* SAŽETAK: Rad prikazuje prirodno širenje, formiranje pionirskih sastojina i brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike. Istraživanje je provedeno u najzapadnijem dijelu prirodnog areala munike u Hercegovini na planini Čvrsnici, u neposrednoj blizini prirodnih negospodarenih sastojina. Prirodno širenje munike istraživano je kroz formiranje pionirskih sastojina na susjednim neobraslim površinama u razvojnim stadijima mlađeg pomlatka, mlađeg mladika, starijeg mladika i mlade sastojine. Proces prirodnog širenja munike napreduje progresivnom sukcesijom u pojasu naseljavanja i u svim razvojnim fazama. Istraživanje brojnosti i strukture mladog naraštaja definirano je evidentiranjem i razvrstavanjem po visinskim razinama za utvrđivanje mogućnosti prirodnog pomlađivanja sastojina munike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne, starije i stare sastojine. Brojnost prirodnog pomlatka povećava se s dobi sastojine, tako da prosječna ukupna brojnost za sve sastojine iznosi 5. 812 kom/ha, dok prosječna ukupna brojnost prirodnog ponika za sve sastojine iznosi 757 kom/ha. Prosječna ukupna brojnost prirodnog ponika i pomlatka za sve sastojine iznosi 6.569 kom/ha. Brojnost prirodnog pomlatka važan je indikator mogućnosti prirodnog obnavljanja sastojina munike, ovisno o staništu, dobi i stadiju razvoja, te stupnju sklopa sastojine. Stare se sastojine munike i s prosječnim brojem prirodnog pomlatka mogu dobro prirodno pomlađivati, a rezultati ovog istraživanja daju pozitivnu spoznaju i polaznu osnovu za pravilan odnos prema ovim šumama. a a. K l j u č n e r i j e č i : prirodno širenje, progresivna sukcesija, formiranje pionirskih sastojina, brojnost prirodnog pomlatka i dob sastojina 1. UVOD – Introduction Šume munike su dio visokoplaninskog ekosustava pleksi ponajprije nalaze na staništima s relativno poizmeđu 1.400 i 1.800 metara nadmorske visine na eksvoljnijim uvjetima (Stefanović 1986). Međutim, tremnim staništima karakterističnih uskih grebena, šume munike na Čvrsnici – s obzirom na svoju prostorjako strmih padina s izraženim točilima i liticama, a nu cjelovitost te strukturnu, funkcionalnu i gospodarrjeđe su na zaravnjenijim položajima (D r in i ć i P ro -sku očuvanost – reprezentiraju ponajveće rasprostralić 1979). U takvim uvjetima na plitkim, kamenitim i njenje prirodnih šuma munike u jugoistočnoj Europi. redovito bezvodnim tlima šume munike su isprekidaPrirodne šume munike zauzimaju vapnenaste terene, nog sklopa, raskidane i otvorene, dok se cjeloviti kom-vrlo siromašne, na visokim planinama, pa su na taj na čin slobodne od konkurencije šuma drugih vrsta (Jovanović 1985). Šume munike u sukcesiji i sindina- Dr. sc. Augustin Meštrović, “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić, Budačka 23, P.P. 51, 53 000 Gospić mici planinske vegetacije na kraškim i nepristupačnim |