DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE – Quercus ilex L... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434 Analiza florističkoga sastava – Floristic composition analysis Floristički sastav as. Carpino orientali-Quercetum ilicis, kako je prikazan u tablici 1 na temelju 6 fitocenoloških snimaka, obuhvaća u svemu 28 vrsta. U pojedinoj snimci zabilježeno je između 9 i 15 vrsta ili prosječno 13 vrsta. Značajno mjesto u florističkom sastavu imaju listopadni elementi reda Quercetalia pubescentis. To su Carpinus orientaslis, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Sesleria autumnalis i Tamus communis. S druge strane, u skupini vazdazelenih elemenata nedostaju dvije razmjerno značajne vazdazelene vrste – mirta (Myrtus communis) i tršlja (Pistacia lentiscs). Treba naglasiti da su u flori otoka Krka obje vrste već otprije bile zablježene (usp. Tommasini 1875, Lus i na 1933), ali tijekom fitocenoloških istraživanja nisu bile registrirane. RASPRAVA – Discussion U nizu kombinacija vrsta s kojima se udružuje Quercus ilex od najtermofilnijih vazdazelenih do najmezofilnijih listopadnih, najrjeđa je kombinacija u kojoj se crnika udružuje s bjelograbom (Carpinus orientalis). Tomu će najvjerojatnije biti razlog da se jedino u južnoj Istri i na otoku Krku, u graničnom pojasu između vazdazelene i listopadne vegetacije, prehvaćaju Q. ilex kao vazdazelena i C. orientalis kao listopadna vrsta. Ostali listopadni elementi kao što su Fraxinus ornus i Ostrya carpinifolia, duž pojedinih dijelova Sredozemlja, izgrađuju prostrane sastojine, ali se u njima nikada ne susreće Carpinus orientalis. Na otoku Krku crnika se nalazi na svojoj sjevernoj UCl 1 1 ekološkoj granici i izgrađuje uski priobalni rub južno ga i jugozapadnog dijela otoka. Na kontaktu s prostranim bjelograbovim šumama, koje u litoralnom vegetacijskom pojasu zauzimaju velike površine, bjelograb ulazi u crnikove sastojine, tvoreći mješovitu šumsku zajednicu, koju smo, kako je to prethodno istaknuto, označili kao posebnu asocijaciju Carpino orientali- Quercetum ilicis. Smanjenjem pritiska na šume otoka Krka radi dobivanja ogrijevnoga drva, šumska se vegetacija u zadnjih 40-ak godina naglo regenerira, ali u slučaju crnikovih sastojina npr. u uvali Valbiska, u kojoj je i trajektna luka, prijeti im opasnost od devastacije, ponajprije radi različitih oblika građevinskih aktivnosti. LITERATURA – References Anzalone, B., 1963: Giuseppe Lusina (1893–1963). Plavnik e Pervicchio nel golfo Quernero. U G. Ann. di Bot. 27(3): 565–582. Roma. Cubich: Notizie naturali e storiche sull’isola di Horvat, I., G. Tomažič, S. Horvatić, H., E m, Veglia – Documenti sull’isola di Veglia: 7–87. 1950: Metodika istraživanja i kartiranja vegetaTrieste. cije. U S. Horvatić (ur.): Priručnik za tipološko Tr i n a j st i ć , I., 1965: Vegetacija otoka Krka. Diss.istraživanje i kartiranje vegetacije: 9–87. Minimscr. Prir.-Mat. Fak. 371 str. Zagreb. starstvo šumarstva FNRJ. Zagreb. Tr i n a j st i ć , I., 1995: Istraživači krčke flore. Krčki , 193 kalendar 1995: 144–149. Rijeka Lu s i n a , G. G.G., 1933: Le formazioni legnose dell’isola di Veglia aa e ee i loro elementi mediterranei. Ann. di li i Tr i n a j st i ć , I., 1997: Šume otoka Krka. Krčki kalenBot. 20: 228–254. Roma. dar 1997: 120–124. Rijeka Petračić, A., 1941: Šumsko-dendrološke bilješke iz Tr i n a j st i ć , I., 2002: I na otoku Krku rastu vazdapodručja Malinska-Glavotok na otoku Krku. zelene šume crnike. Krčki kalendar 2002: Šum. list 65 (1): 1–7. 149–151.Rijeka. Tommasini, M., 1875: Sulla vegetaziode dell’isola di Veglia e degli scogli adiacendi di S. Marco, SUMMARY: In this work the data on the arrival and distribution of the evergreen forest association – the Carpino orientali-Quercetum ilicis Trinajstić, ass. nov. on the island of Krk are given. The phytosociological and syntaxonomic analysis of its floristic composition has been made. Within 6 phytosociological relévé a total of 28 species has been registered. In individual relévé between 9 and 16 species or 13 species on the average have been registered. Because of the markedly dense canopy, the total number of species and |