DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 31     <-- 31 -->        PDF

I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE – Quercus ilex L... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434
Analiza florističkoga sastava – Floristic composition analysis


Floristički sastav as. Carpino orientali-Quercetum
ilicis, kako je prikazan u tablici 1 na temelju 6 fitocenoloških
snimaka, obuhvaća u svemu 28 vrsta. U pojedinoj
snimci zabilježeno je između 9 i 15 vrsta ili prosječno
13 vrsta. Značajno mjesto u florističkom sastavu
imaju listopadni elementi reda Quercetalia pubescentis.
To su Carpinus orientaslis, Quercus pubescens,
Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Coronilla
emeroides, Sesleria autumnalis i Tamus communis.


S druge strane, u skupini vazdazelenih elemenata
nedostaju dvije razmjerno značajne vazdazelene vrste


– mirta (Myrtus communis) i tršlja (Pistacia lentiscs).
Treba naglasiti da su u flori otoka Krka obje vrste već
otprije bile zablježene (usp. Tommasini 1875, Lus
i na 1933), ali tijekom fitocenoloških istraživanja
nisu bile registrirane.
RASPRAVA – Discussion


U nizu kombinacija vrsta s kojima se udružuje Quercus
ilex od najtermofilnijih vazdazelenih do najmezofilnijih
listopadnih, najrjeđa je kombinacija u kojoj se crnika
udružuje s bjelograbom (Carpinus orientalis). Tomu
će najvjerojatnije biti razlog da se jedino u južnoj
Istri i na otoku Krku, u graničnom pojasu između vazdazelene
i listopadne vegetacije, prehvaćaju Q. ilex kao
vazdazelena i C. orientalis kao listopadna vrsta. Ostali
listopadni elementi kao što su Fraxinus ornus i Ostrya
carpinifolia, duž pojedinih dijelova Sredozemlja, izgrađuju
prostrane sastojine, ali se u njima nikada ne susreće
Carpinus orientalis.


Na otoku Krku crnika se nalazi na svojoj sjevernoj


UCl 1 1


ekološkoj granici i izgrađuje uski priobalni rub južno


ga i jugozapadnog dijela otoka. Na kontaktu s prostranim
bjelograbovim šumama, koje u litoralnom vegetacijskom
pojasu zauzimaju velike površine, bjelograb
ulazi u crnikove sastojine, tvoreći mješovitu šumsku
zajednicu, koju smo, kako je to prethodno istaknuto,
označili kao posebnu asocijaciju Carpino orientali-
Quercetum ilicis.


Smanjenjem pritiska na šume otoka Krka radi dobivanja
ogrijevnoga drva, šumska se vegetacija u zadnjih
40-ak godina naglo regenerira, ali u slučaju crnikovih
sastojina npr. u uvali Valbiska, u kojoj je i trajektna luka,
prijeti im opasnost od devastacije, ponajprije radi
različitih oblika građevinskih aktivnosti.


LITERATURA – References
Anzalone, B., 1963: Giuseppe Lusina (1893–1963). Plavnik e Pervicchio nel golfo Quernero. U G.
Ann. di Bot. 27(3): 565–582. Roma. Cubich: Notizie naturali e storiche sull’isola di
Horvat, I., G. Tomažič, S. Horvatić, H., E m, Veglia – Documenti sull’isola di Veglia: 7–87.
1950: Metodika istraživanja i kartiranja vegetaTrieste.


cije. U S. Horvatić (ur.): Priručnik za tipološko Tr i n a j st i ć , I., 1965: Vegetacija otoka Krka. Diss.istraživanje
i kartiranje vegetacije: 9–87. Minimscr.
Prir.-Mat. Fak. 371 str. Zagreb.
starstvo šumarstva FNRJ. Zagreb. Tr i n a j st i ć , I., 1995: Istraživači krčke flore. Krčki


, 193 kalendar 1995: 144–149. Rijeka


Lu s i n a , G.
G.G., 1933: Le formazioni legnose dell’isola di
Veglia
aa e
ee i loro elementi mediterranei. Ann. di


li i Tr i n a j st i ć , I., 1997: Šume otoka Krka. Krčki kalenBot.
20: 228–254. Roma. dar 1997: 120–124. Rijeka


Petračić, A., 1941: Šumsko-dendrološke bilješke iz Tr i n a j st i ć , I., 2002: I na otoku Krku rastu vazdapodručja
Malinska-Glavotok na otoku Krku. zelene šume crnike. Krčki kalendar 2002:
Šum. list 65 (1): 1–7. 149–151.Rijeka.


Tommasini, M., 1875: Sulla vegetaziode dell’isola
di Veglia e degli scogli adiacendi di S. Marco,


SUMMARY: In this work the data on the arrival and distribution of the
evergreen forest association – the Carpino orientali-Quercetum ilicis Trinajstić,
ass. nov. on the island of Krk are given. The phytosociological and syntaxonomic
analysis of its floristic composition has been made. Within 6 phytosociological
relévé a total of 28 species has been registered. In individual
relévé between 9 and 16 species or 13 species on the average have been registered.
Because of the markedly dense canopy, the total number of species and