DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434 UDK 630* 188 (001) FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE Quercus ilex L. NA OTOKU KRKU PHYTOSOCIOLOGICA AND SYNTAXONOMIC CHARACTERISTICS OF ICAL LL Quercusile ileilex xx L LL. .. FORESTS ON THE ISLAND OF KRK Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose podaci o pridolasku i rasprostranjenosti vazdazelene šumske zajednice – as. Carpino orientali-Qurcetum ilicis Trinajstić, ass. nov. na otoku Krku. Izvršena je fitocenološko-sintaksonomska analiza florističkoga sastava. U sklopu 6 fitocenoloških snimaka zabilježeno je ukup e u no 28 vrsta. U pojedinim snimkama zabilježeno je između 9 i 16 vrsta ili prosječno 13 vrsta. Zbog izrazito gustoga sklopa, ukupni broj vrsta i broj vrsta ili po pojedinoj snimci izrazito je malen. As. Carpino oorientali-Quercetum ilicis se na otoku Krku nalazi na svojoj sjevernoj ekološkoj granici, pa se razvija samo na padinama južne ekspozicije do nadmorskih visina od 60 m, u obliku niske šume ili visoke makije s prekidima od Stare Baške (punta Črnika) na istoku, do uvale Valbiske na zapadu. K l j u č n e r i j e č i : Carpino orientali-Quercetum ilicis, otok Krk, šumska vegetacija Hrvatske UVOD -Introduction Prve detaljnije podatke o pridolasku hrasta crnike crnikove šume oko zaljeva Grkmork i na poluotoku (Quercus ilex) na otoku Krku objavljuje tršćanski bota-Prnibi u Puntarskoj dragi, te u najnovije vrijeme i u zaničar Muzio Tommasini (1875). Međutim, dugo se ljevu Valbiski. Pokazalo se da u mješovitim sastojinama vremena smatralo da na otoku Krku nije razvijena šum-crnike na njenoj ekološkoj granici prema listopadnoj ska vegetacija koju izgrađuje crnika. Da i na Krku rastu vegetaciji najznačajnije mjesto zauzima upravo bjelovazdazelene šume crnike prvi je upozorio talijanski bo-grab (Carpinus orientalis). U tom je smislu kombinacija taničar Giuseppe Lu s in a (1933), podrijetlom iz grada Carpinus orientalis-Quercus ilex, praktički bez udjela Krka (usp. An z a l o n e 1963, Tr in a j st ić 1995). Isto crnoga jasena (Fraxinus ornus) vrlo rijetka, pa smo krčje tako i P e t rači ć (1941) svojevremeno pisao o jed-ke sasojine crnike i bjelograba shvatili kao posebnu lonoj sastojini crnike kod samostana Svete Marije (Santa kalno razvijenu šumsku asocijaciju i označili imenom Maria di Capo) na Glavotoku, koja je po svojoj građi Carpino orientali-Quercetum ilicis. Tomu ide u prilog i vrlo slična prirodnoj crnikovoj šumi, iako je, kako piše činjenica da je crni jasen u analiziranim sastojinama Pet rači ć “podignuta ručnom sadnjom”. vrlo rijedak i u sloju drveća i u sloju grmlja, pa istraživa- Tijekom fitocenoloških istraživanja vegetacije otoka ne sastojine potpuno metodološki ne bi bilo dobro ozna- Krka (usp. Tr i n a j s t i ć 1965) pobliže su analizirane čavati imenom Fraxino orni-Quercetum ilicis. MATERIJAL I METODE – Material and methods Kao osnovica za fitocenološko-sintaksonomsku ana-Prniba na istoku i zaljeva Valbiska na zapadu. Snimka lizu as. Carpino oorientali-Quercetum ilicis na otoku 1 potječe iz poluotoka Prniba, snimka 2 iz područja Krku poslužile su sastojine crnike između poluotoka Grkmork, a snimke 3-6 iz uvale Valbiska. U metodološkom smislu korištena je floristička me- PHrrovfa.tdskr.a s/cC.rIovaotiTarinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb toda fitocenološke škole Zürich-Motpellier (usp. H o r 431 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 30 <-- 30 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE – Quercus ilex L... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434 v at i ć i dr.1950). Floristički sastav razvrstan je na ka-bjelograb (Carpinus orientalis), shvatili u užem smislu rakteristične vrste asocijacije, diferencijalne vrste asocikao posebnu asocijaciju Carpino orientali-Quercetum jacije, karakteristične vrste sveze Quercion ilicis, reda ilicis. Takva sintaksonomska shvaćanja u analognim siQuercetalia ilicis i razreda Quercetea ilicis, te pratilice. tuacijama primjenjuju u posljednje vrijeme npr. talijan Isto smo tako, u metodološkom smislu, crnikovu ski, španjolski, pa i slovenski autori u nizu svojih fitošumu s listopadnim elementima, među kojima dominira cenološko-sintaksonomskih radova. REZULTATI – Results As. Carpino orientali-Quercetum ilicis Trinajstić, ass. nov. To je lokalno razvijena mješovita šumska zajednica Krku. Njen je floristički sastav prikazan na tablici 1, sa crnike i bjelograba zasada proučena jedino na otoku 6 fitocenoloških snimaka. Tablica – Table 1 As. Carpino orientali-Quercetum ilicis Trinajstić, ass. nov. Broj snimke / Nr. of rélevé: 1 2* 3 4 5 6 E Veličina snimke / Size of rélevé m2: 200 500 200 200 200 200 Broj vrsta po snimci / Nr. of species/rélevé: 16 12 15 13 9 14 13 Karakt. vrste asocijacije(Char. Ass.): A Carpinus orientalis . + . . . . 1 B Carpinus orientalis + 3.4 3.4 3.3 3.2 . 5 Acer monspessulanunm . 1.3 . . . . 1 Coronilla emeroides C Sesleria autumnalis . + . (+) . +.3 . +.2 . +.2 1 4 Tamus communis Diferencijalne vrste asocijacije (Diff. Ass.) . . + . . (+) 2 A Quercus pubescens + . 1.1 . . 1.1 3 Fraxinus ornus . . . . . + 1 Karakt. vrste Sveze Quercion ilicis, reda Quercetalia ilicis i razreda Quercetea ilicis: A Quercus ilex 4.4 . . 1.1 1.1 4.4 5 Phillyrea latifoUa . . . . . + 1 B Quercus ilex + .2 4.5 4.4 2.3 +.3 1.3 6 Phillyrea latifoUa 2.1 + 1.2 2.3 2.3 2.3 6 Juniperus oxycedrus 1.1 + 1.1 1.2 1.2 1.2 5 Pistacia terebinthus 1.1 1.1 . 1.3 +.3 . 4 Rosa sempervirens + . + . . + 3 Laurus nobilis . 2.3 . . . . 1 Osyris alba . . . +.2 . . 1 C Smilax aspera + + + +.2 +.2 3.3 6 Asparagus acutifolius + + 1.1 + + 1.1 6 Ruscus aculeatus + 1.1 + . + +.2 5 Rubia peregrina . 2.3 +.2 . . +.3 3 Asplenium onopteris . . +.2 . . . 1 Clematis flammula + . 1.2 . . . 1 Pratilice (Companions): B Rubus dalmatinus . . + . . . 1 Vitex agnus-castus . . . . + 1 C Hedera helix . + + . . +.3 3 Salvia officinalis 2.3 . . 3.3 . . 2 Satureja montana + . . 1.1 . . 2 Brachypodium rupestre 2.3 . . . . 1 Bromus erectus . . . 2.3 . . 1 Helichrysum italicum . . . +.2 . . 1 Bellis sylvestris + . . . . 1 A – Sloj drveća / Trees; B Sloj grmlja / Shrubs; C – Sloj niskog rašća / Herbs * Holosyntypus |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE – Quercus ilex L... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434 Analiza florističkoga sastava – Floristic composition analysis Floristički sastav as. Carpino orientali-Quercetum ilicis, kako je prikazan u tablici 1 na temelju 6 fitocenoloških snimaka, obuhvaća u svemu 28 vrsta. U pojedinoj snimci zabilježeno je između 9 i 15 vrsta ili prosječno 13 vrsta. Značajno mjesto u florističkom sastavu imaju listopadni elementi reda Quercetalia pubescentis. To su Carpinus orientaslis, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Sesleria autumnalis i Tamus communis. S druge strane, u skupini vazdazelenih elemenata nedostaju dvije razmjerno značajne vazdazelene vrste – mirta (Myrtus communis) i tršlja (Pistacia lentiscs). Treba naglasiti da su u flori otoka Krka obje vrste već otprije bile zablježene (usp. Tommasini 1875, Lus i na 1933), ali tijekom fitocenoloških istraživanja nisu bile registrirane. RASPRAVA – Discussion U nizu kombinacija vrsta s kojima se udružuje Quercus ilex od najtermofilnijih vazdazelenih do najmezofilnijih listopadnih, najrjeđa je kombinacija u kojoj se crnika udružuje s bjelograbom (Carpinus orientalis). Tomu će najvjerojatnije biti razlog da se jedino u južnoj Istri i na otoku Krku, u graničnom pojasu između vazdazelene i listopadne vegetacije, prehvaćaju Q. ilex kao vazdazelena i C. orientalis kao listopadna vrsta. Ostali listopadni elementi kao što su Fraxinus ornus i Ostrya carpinifolia, duž pojedinih dijelova Sredozemlja, izgrađuju prostrane sastojine, ali se u njima nikada ne susreće Carpinus orientalis. Na otoku Krku crnika se nalazi na svojoj sjevernoj UCl 1 1 ekološkoj granici i izgrađuje uski priobalni rub južno ga i jugozapadnog dijela otoka. Na kontaktu s prostranim bjelograbovim šumama, koje u litoralnom vegetacijskom pojasu zauzimaju velike površine, bjelograb ulazi u crnikove sastojine, tvoreći mješovitu šumsku zajednicu, koju smo, kako je to prethodno istaknuto, označili kao posebnu asocijaciju Carpino orientali- Quercetum ilicis. Smanjenjem pritiska na šume otoka Krka radi dobivanja ogrijevnoga drva, šumska se vegetacija u zadnjih 40-ak godina naglo regenerira, ali u slučaju crnikovih sastojina npr. u uvali Valbiska, u kojoj je i trajektna luka, prijeti im opasnost od devastacije, ponajprije radi različitih oblika građevinskih aktivnosti. LITERATURA – References Anzalone, B., 1963: Giuseppe Lusina (1893–1963). Plavnik e Pervicchio nel golfo Quernero. U G. Ann. di Bot. 27(3): 565–582. Roma. Cubich: Notizie naturali e storiche sull’isola di Horvat, I., G. Tomažič, S. Horvatić, H., E m, Veglia – Documenti sull’isola di Veglia: 7–87. 1950: Metodika istraživanja i kartiranja vegetaTrieste. cije. U S. Horvatić (ur.): Priručnik za tipološko Tr i n a j st i ć , I., 1965: Vegetacija otoka Krka. Diss.istraživanje i kartiranje vegetacije: 9–87. Minimscr. Prir.-Mat. Fak. 371 str. Zagreb. starstvo šumarstva FNRJ. Zagreb. Tr i n a j st i ć , I., 1995: Istraživači krčke flore. Krčki , 193 kalendar 1995: 144–149. Rijeka Lu s i n a , G. G.G., 1933: Le formazioni legnose dell’isola di Veglia aa e ee i loro elementi mediterranei. Ann. di li i Tr i n a j st i ć , I., 1997: Šume otoka Krka. Krčki kalenBot. 20: 228–254. Roma. dar 1997: 120–124. Rijeka Petračić, A., 1941: Šumsko-dendrološke bilješke iz Tr i n a j st i ć , I., 2002: I na otoku Krku rastu vazdapodručja Malinska-Glavotok na otoku Krku. zelene šume crnike. Krčki kalendar 2002: Šum. list 65 (1): 1–7. 149–151.Rijeka. Tommasini, M., 1875: Sulla vegetaziode dell’isola di Veglia e degli scogli adiacendi di S. Marco, SUMMARY: In this work the data on the arrival and distribution of the evergreen forest association – the Carpino orientali-Quercetum ilicis Trinajstić, ass. nov. on the island of Krk are given. The phytosociological and syntaxonomic analysis of its floristic composition has been made. Within 6 phytosociological relévé a total of 28 species has been registered. In individual relévé between 9 and 16 species or 13 species on the average have been registered. Because of the markedly dense canopy, the total number of species and |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE ŠUMA CRNIKE – Quercus ilex L... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 431-434 the number of slecies per one relévé is very small. A significant place in the floristic composition is occupied by the elements of the Quercetalia pubescentis order. These are Carpinus orientalis, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Sesleria autumnalis and Tamus communis. However, in the group of evergreen elements two relatively significant evergreen species – Myrtus communis and Pistacia lentiscus, are mising. It must be pointed out that obth these species had been noted earlier in the flora of the island of Krk (cf. Tommasini 1875, Lusina 1933), but during phytosociological research they have not been registered. On the island of Krk the Carpino orientali-Quercetum ilicis association is on its northern ecological boundary, so there it grows on the southern exposition slopes only up to the altitude of 60 m, in the form of low forest or high macchia and with interruptions from Stara Baška (punt Črnika) in the east to the Valbiska cove in the west. Among the combinations of species with which Quercus ilex comes, from the most thermophilous ewergreen ones to the most mesophilous deciduous ones, the rarest is the combination where Quercus ilex together with Carpinus orientalis. The most likely reason for this is that in the southern Istria and on the island of Krk only, in the boundary belt between evergreen and deciduous vegetation Q. ilex is accepted as an evergreen species and C. orientalis as a deciduous one. Other deciduous elements auch as Fraxinus ornus and Ostrya carpinifolia build large stands in certain parts of the Mediterranean but Carpinus orientalis is never found in them. Due to the decrease of pressure on the forests of the island of Krk for firewood, the forest vegetation was regenerating rapidly over the last 40 years, but in the case of the holm oak stands, such as, for instance, those in the Valbiska cove where the car-ferry landing is located, they are endangered by devastation caused in the first place by various construction activitis. |