DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 vršine pod šumom jele i rebrače, koje smo također za ovih istraživanja snimali. Okružene su bukovo-jelovim sastojinama. U istraživanjima nismo posebno doticali pitanje autohtonosti, odnosno povijesne rasprostranjenosti jele u ZAKLJUČCI Bukovo-jelove šume u gorju rubnoga sjeverozapadnoga dijela panonske nizine u Hrvatskoj zonalne su zajednice gorskoga pojasa, prilično bogata flornoga sastava u kojem izrazito prevladavaju vrste reda Fagetalia i nižih jedinica. Rastu na petnaestak tisuća hektara u uvjetima humidno-perhumidne, umjereno tople klime s povoljnim rasporedom oborina. Geološko-litološku građu čine pretežno silikatne stijene (pješčenjaci, škriljci) s dominantnim tipom tla distrični kambisol kisele reakcije. Na temelju fitocenoloških istraživanja utvrdili smo novu asocijaciju Festuco drymeiae-Abietetum. Uz velik udio vrsta unutar jedinica reda Fagetalia još su značajne vrste ilirske odnosno jugoistočnoeuropske rasprostranjenosti, pa smo ju svrstali unutar sveze Aremo panonskom gorju. U odgovoru na to iznimno zanimljivo i i intrigantno pitanje proveli smo pripreme za opširnija palinološka i druga istraživanja na međunarodnoj razini i prve rezultate očekujemo već u 2008. godini. pa - Conclusions nio-Fagion i podsveze Lamio orvalae-Fagenion, uz isticanje potrebe uvrštavanja nove podsveze Festuco drymeiae-Fagenion. Asocijaciju smo raščlanili u dvije subasocijacije: na strmim sušim terenim i platoima to je festucetosum drymeiae, na humoznijim, manje kiselim, svježijim i zasjenjenijim to je lunarietosum redivivae. Vrste drugih sistematskih jedinica, s iznimkom papratnjača reda Adenostyletalia zatim čupave kupine (Rubus hirtus) i bekice (Luzula luzuloides), slabije su rasprostranjene. Usporedne analize pokazale su samostalnost asocijacije u odnosu na ostale koje rastu u brdskom bukovu pojasu u panonskom dijelu Hrvatske i susjednih područja. ZAHVALA – Acknowledgement Za čitanje članka i vrlo korisne sugestije zahvaljuje mo dr. Igoru Dakskobleru s Biološkoga instituta Jovana Hadžija ZRC Slovenske akademije znanosti i LITERATURA Accetto, M., 1998: Dinarsko jelovo bukovje z gorsko bilnico v Kočevskem Rogu. Zbornik Gozd. Les. 56: 5–31. Ac c e t to , M., 2002: Pragozdno rastlinje rezervata Krokar na Kočevskem. Gozdarski Vestnik 60: 419–443. Bakšić, D., 2002: Adsorpcijski kompleks tla na nekarbonatnim supstratima u jelovim i bukovo-jelovim sastojinama Hrvatske. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 133 str. B ari č ev i ć , D., 2002: Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Požeške i Babje gore. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 175 str. Ba r k ma n, J. J., J. M o ra v e c , S. R a u s ch er t , 1986: Code der pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio 67 (3): 159–195. Barudanović, S., 2003: Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine Vranice. Disertacija, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Beus, V., 1980: Zajednica bukovo-jelove šume na pe umjetnosti, za tehničku pomoć dipl. inž. Stjepanu Mikcu , a za pomoć pri terenskim istraživanjima djelatnicima šumarija Krapina, Sirač i Voćin. – References ridotitu i serpentinitu Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta Sarajevo, 24/6. B eu s , V. , 1997: Fitocenologija. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije BiH, Sarajevo, 138 str. Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Verbandes Fagion illyricum. 1. Allg. Teil Acta bot. Acad. Scient. Hung. 9: 259–297. B r au n - B l a n q u et , J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. Springer, Wien,12, 19–29. Böhm, D., I. Bralić, J. Budak-Rajčić, R. Deželić, M. Kamenarović, Z. Mikulić, D. Oršić, M. Rukavina, A. Šobat, 1979: Park prirode “Medvednica” – studija zaštite prirode. Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Ca r, Z., D. Ce s ta r, V. Hr e n , D. K ir asi ć, Đ. Ra u š , 1969: Regionalni prostorni plan regije grada Zagreba. Arhiva Šum. Instituta Jastrebarsko. Cerovečki, Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih i edafskih čimbenika staništa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja. Šumarski list 126(1–2):11–22. |