DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 U sintetskoj tablici 2 uspoređeno je međusobno osam asocijacija s izvornim imenima u originalnim radovima. Prve četiri kolone prikazuju zajednice iz Hrvatske, i to prva kolona Pelcerove snimke (u Cestar i dr. 1979) bukovih šuma montanskoga pojasa slavonskoga gorja, druga Baričevićeve snimke submontanskoga i e su montanskoga pojasa Požeške gore i Bilogore, treća Tri i Bil najstićev i dr. (1999) opis bukovih šuma slavonskoga gorja i četvrta 25 Horvatovih snimaka iz 1938. Horvatovi snimci prikazuju asocijacije Lamio orvalae-Fagetum Hacquetio-Fagetum, te je ukupno 95 snimaka iz Hrvatske dobra osnova za usporedbu. Snimci iz Slovenije nastali su poslije kad su asocijacije bile prilagođene novim nomenklaturnim pravilima, pa je i usporedba preciznija. Kolona pet pokazuje 16 snimaka submontanskih bukovih šuma jugoistočne Slovenije (Zupančič i dr. 2000), kolona šest 39 Cimperšekovih snimaka (1988) bukovih šuma na slovenskoj strani Maclja i kolona sedam predstavlja 8 snimaka Živka Košira (1994) s prevlašću jele u jugoistočnoj Sloveniji. U osmoj koloni prikazano je 25 snimaka iz ovih istraživanja. Detaljnu analizu nije moguće prikazati zbog ograničenosti prostora te ćemo samo istaknuti najvažnije razlike. Već gruba usporedba pokazuje da su u bukovo-jelovim šumama u odnosu na ostale zajednice s prevlašću bukve u savsko-dravskom međuriječju Hrvatske vrlo jasne razlikovne vrste Abies alba, Fraxinus excelsior, Doronicum austriacum, Adoxa moschatellina, Petasites albus, Rubus idaeus, Cardamine trifolia, Daphne laureola, Lamium orvala i Sorbus aucuparia regionalno. Nešto slabije prema snimcima s Medvednice, ali izraženo prema sastojinama iz slavonskoga gorja značajne su razlikovne vrste Lunaria rediviva, Actaea spicata, Gentiana asclepiadea, Senecio ovatus i Cardamine waldsteinii. Prema Horvatovim sastojinama s Medvednice i sjeverozapadne Hrvatske jasna razlikovna vrsta je Festuca drymeia, a prema Carici pilosae-Fagetum to su Prenanthes purpurea, Epilobium montanum, pa čak i Aremonia agrimonoides. S druge strane, u tim su zajednicama značajno rasprostranjene, a u bukovo- jelovim ne pridolaze ili su vrlo rijetke Vicia oroboides, Cruciata glabra, Epimedium alpinum, Helleborus dumetorum, Lathyrus vernus, zatim Carpinion i vrste niže rasprostranjenih ili termofilnijih šuma Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus avium, Vinca minor, Rosa arvensis, Stellaria holostea, Crataegus monogyna, Ajuga reptans, Veronica chamaedrys, Fraxinus ornus, Cornus sanguinea i sam hrast kitnjak. Zaključno u tablici 2 uočava se tridesetak vrsta koje obostrano razlikuju bukovo-jelove od bukovih šuma područja između Save i Drave u Hrvatskoj. Pomnija analiza pokazuje jasniju diferenciranost i samostalnost nove asocijacije nego što je to slučaj s ostalim bukovim asocijacijama koje smo analizirali 2002. godine (Vuk el i ć i dr. 2002). Navedene florne i sociološke razlike, ekološki uvjeti (od nadmorske visine do klime), fizionomija, način gospodarenja koji će trajno ostaviti pozitivan trag na sastav, biološka raznovrsnost i razvoj panonskih bukovo- jelovih šuma razlog su da se odrede na razini asocijacije i odvoje od bilo koje zajednice s prevlašću bukve iz njihova okružja. One su opravdano izdvojene na tu razinu i može se, ovisno o shvaćanju autora, samo raspravljati o njihovoj nomenklaturi, sinsistematskoj pripadnosti, raščlambi i drugim pojedinostima. U fitocenološkom definiranju istraživanih sastojina rubnoga dijela panonske nizine usporedili smo ih sa sličnim ili srodnim sastojinama u susjednim područjima koje su opisivali strani autori. Tu se u prvom redu misli na radove slovenskih autora (Cimperšek 1988, Koš i r 1994, Z u p a n či č i dr. 2000) te na opise bukovo-jelovih šuma na nekarbonatnim supstratima u susjednoj Bosni i Hercegovini (Stefanović 1964, Beus 1980, 1996, Barudanović 2003, Vojniković 2006. i drugi). Koš i r (1994) opisuje dvije jelove zajednice na kiselim supstratima na slovenskoj strani Maclja. Jedna od njih je vrlo važna za usporedbu s našim bukovo-jelovim sastojinama. Košir donosi osam snimaka asocijacije Polysticho setiferi-Abietetum, od kojih pet potječe s Maclja (slika 3, snimci 26–33). Iz statističke usporedbe snimaka vidljivo je da su velike razlike i da ne pripadaju istoj asocijaciji. Koširova je zajednica edafski uvjetovana, autor naglašava njezinu opredijeljenost tipu “Abietetum”, bukva je slabo konkurentna i ograničeno se razvija, a i sam autor uspoređujući ih s 3 snimka bukovo-jelovih šuma na Medvednici, koje je 1938. objavio I. Horvat, ističe: “U Hrvatskom zagorju i na Medvednici I. Horvat opisao je gorsku bukovu šumu s jelom (Fagetum croaticum boreale montanum abietetosum), koju su neki autori imenovali kao (pred)panonsku jelovo-bukovu šumu. Zajednica je opisana na visini od 850 do 1000 m n. v. na strmim nagibima i silikatnoj podlozi. Autor navodi da je ta zajednica sjevernoga dijela Hrvatske na silikatnoj podlozi i da se teško može usporediti s jelovobukovim šumama na karbonatnoj podlozi u južnom dijelu Hrvatske. Usporedba među zajednicama Polysticho setiferi-Abietetum i Fagetum (boreale) abietetum moguća je na temelju afiniteta i prezentnosti (3 snimka za Fag. /boreale/ abietetosum). Afinitet je 19 postotan i upućuje na potpunu samostalnost obje zajednice” (Košir 1994). U našim sastojinama dolaze vrste Glechoma hirsuta, Cardamine trifolia, Cardamine enneaphyllos, Polystychum aculeatum, Geranium robertianum, Veronica montana, Platanthera bifolia, Hepatica nobilis, koje nisu registrirane u Koširovim snimcima. S druge strane u sastojinama u Hrvatskoj nisu zabilježene Picea abies, Cardamine polyphylla, Hieracium sabaudum, Festuca heterophylla, Hacquetia epipactis, Luzula pilosa, Veronica urticifolia, Maianthemum bifolium, a rjeđe su Castanea sativa, Daphne mezereum, Carex |