DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 Sa sistematskoga su stajališta važne i vrste koje pripadaju ostalim jedinicama iz reda Fagetalia. One su veoma proširene i daju pečat općoj karakterizaciji ovih šuma otklanjajući mogućnost njihove pripadnosti drugim sistematskim kategorijama. Od vrsta reda Fagetalia stalno su i obilno uz edifikator bukvu prisutne Acer pseudoplatanus, Fraxinus excelsior, Galium odoratum, Lamium galeobdolon, Mercurialis perennis, Polygonatum multiflorum, Sanicula europaea, Cardamine bulbifera, Actaea spicata, Epilobium montanum, Mycelis muralis, Viola reichenbachiana i druge. Od ostalih vrsta najproširenija je naravno edifikatorska jela i šire rasprostranjene paprati te vrste reda Adenostyletalia (Athyrium filixfemina, Dryopteris filix-mas, Senecio ovatus i Rubus idaeus), zatim Oxalis acetosella, Hedera helix i druge vrste manje dijagnostičke važnosti. Veoma je obilna i s gospodarskoga aspekta obnove šuma u negativnom smislu značajna čupava kupina (Rubus hirtus), čiju smo prisutnost doveli u vezu s gospodarskim utjecajima tijekom razvoja sastojina i otvaranjem sklopa. Na pojedinim plohama koje padaju prema uvalama značajno je prisutna Lunaria rediviva i vrste granične zajednice Aceri-Fraxinetum excelsioris s.l. Statistička je analiza pokazala značajnu razliku i razvrstavanje asocijacije u dvije skupine: prva u kojoj prevladava Festuca drymeia i druga koju smo označili lunarietosum po mjesečarki. Subasocijacija festucetosum drymeiae (moguće ju je prema važećemu kodeksu označiti typicum) u kojoj su razlikovne vrste vlasulja i Pteridium aquilinum dolazi na sušim, svjetlijim platoima i padinama, često otvorenijega sklopa jednolika izgleda, siromašnijega sastava i tla kiselije reakcije. Subasocijacija lunarietosum s diferencijalnim vrstama Fraxinus excelsior, Lunaria rediviva, Polygonatum multiflorum i Glechoma hirsuta dolazi na sjenovitijim, zatvorenijim, sklopljenijim i svježijim blažim i strmijim padinama gravitirajući prema šumi plemenitih listača (Aceri-Fraxinetum s.l.), no najčešće završava upravo na ovoj bukovo-jelovoj subasocijaciji. U istraživanoj asocijaciji vrijede slični odnosi kao što su u asocijaciji Polysticho setiferi-Fagetum Zupančič i dr. 2000 utvrdili Zupančič i dr. (2000) u subpanonskim bukovim šumama sjeveroistočne Slovenije. Toploljubivost i suhoću staništa indiciraju Festuca drymeia, Luzula luzuloides, Pteridium aquilinum, Mercurialis perennis, Cephalanthera longifolia, Convallaria majalis, dok s druge strane svježeljubive s većom pokrovnosti su Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Galium odoratum, Salvia glutinosa, Viola reichenbachiana, Hedera helix, Athyrium filix-femina, Dryopteris filixmas, a aspekt svježine staništa posebno pokazuju paprati Polystichum setiferum, Polystichum aculeatum, Phyllitis scolopendrium i vrsta Petasites albus. Takvi odnosi veoma su dojmljivi na Medvednici, gdje se bukovo-jelovim sastojinama duže vremena gospo dari prebornim načinom, dok je to zbog antropogenoga utjecaja i manje razlike u tipovima staništa na zapadnom Papuku slabije izraženo. Provedene usporedbe s ostalim srodnim bukovim zajednicama (objašnjeno u opisu samostalnosti asocijacije) subpanonskoga područja pokazuju da su razlikovne vrste asocijacije Abies alba, Fraxinus excelsior, Cardamine trifolia, Lunaria rediviva, Galeopsis tertrahit, Geranium robertianum, Cephalanthera damasonium i Glechom hirsuta. Na temelju dosadašnjih istraživanja i areala vrsta Festuca drymeia i Polystichum setiferum zaključujemo da one imaju određenu razlikovnu važnost, no ne mogu se vezati isključivo uz ovu asocijaciju. Raširene su u njezinu cijelom arealu i imaju veliku pokrovnu vrijednost. Nomenklaturni tip asocijacije i subasocijacije lunarietosum je snimak br. 2, za subasocijaciju festucetosum snimak broj 11. Od razlikovnih vrsta jela je najznačajnija. U savsko- dravskom međuriječju Hrvatske i na širem području ne raste u drugim zajednicama koje pripadaju istoj sistematici i u njima na razini asocijacije nema dijagnostičko značenje. Napose dobro fizionomski i šumskogospodarski luči asocijaciju od ostalih, ekološki je određenija i uža pa ne raste u širokom spektru zajednica tipa “fagetum”. Za drugu razlikovnu vrstu iz sloja drveća smatramo jasen (Fraxinus excelsior). U drugim srodnim i susjednim zajednicama nije tako raširena, najbolje i najvitalnije raste upravo u bukovo-jelovu pojasu. Vrsni znanstvenici Petračić i Anić u opširnoj studiji o pojavi jasena na Medvednici (1952) pišu da mu je “areal u arealu jele, generalno 150 do 200 m više od donje granice prirodnoga areala jele. Za njihov odnos važe opća pravila odnosa jedne skiofilne i druge heliofilne vrste. Jasenu tek ne odgovara veća zasjena u čistim jelicima, dok su za nju manje podesna vlažna tla pa u uvalama nije ekspanzione snage”. Od prizemnoga rašća u našim sastojinama važna je razlikovna vrsta Cardamine trifolia. Raste samo u gornjem dijelu brdskih bukovih šuma, rijetka je u asocijaciji Vicio oroboidi- Fagetum s.l. i u izvandinarskom području Hrvatske obilnija je samo u panonskoj bukovo-jelovoj šumi. To se posebno odnosi na snimljene plohe na Medvednici, gdje se redovito nalazi kao i na Maclju, dok je ipak rjeđa u slavonskom gorju zbog suše i toplije klime. Pelcer (u: Cestar i dr. 1979) pronalazi ju i u bukovim i u bukovo-jelovim šumama na Papuku, premda ne tako često kao u zapadnom dijelu našega areala. Ostale razlikovne vrste (Lunaria rediviva, Galeopsis tetrahit, Geranium robertianum, Cephalanthera damasonium i Glechoma hirsuta) upućuju na svježinu staništa u mikroklimatskom i edafskom smislu. Kao što se vidi iz usporedne tablice 2, najrasprostranjenije su u istraživanoj asocijaciji. Neke od njih su istaknute i kao razlikovne vrste subasocijacija (lunarietosum), no to im značenje pripada po kvantitativnom udjelu u tipološkoj |