DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IVAN ŠTIMAC, dipl ing. (1926 – 2007) Ovog proljeća oprostio se od ovog svijeta kolega Ivan. Rodio se u Malom Lugu, Čabar, 6. 8. 1926. od oca Antuna i majke Ivke rođ. Klepac, iz obitelji zemljoradnika. Majka mu umire kada je imao 2 godine. Osnovnu školu završava u Smrečju 1937. godine, a nižu gimnaziju u Delnicama 1947. i te godine dolazi u Šumarsku školu u Karlovcu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata talijani su mu opljačkali i spalili kuću. Oca, braću i sestru sa suprugom internirali u logor Kampor na otoku Rabu, gdje mu otac umire 1942. godine. Ivan je tada s 16 godina stupio u NOB.-u. Po završetku rata demobiliziran je s činom kapetana i nastavlja školovanje. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu radio je od 1. 10. 1945. do jeseni 1946. godine. Potom je studirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, gdje diplomira na Biološkom odsjeku 1955. godine. Nakon diplome na Šumarskom fakultetu zaposlio se na mjestu upravitelja Šumarije Dvor. U to vrijeme šumarije su pripadale općinama, pa smo se povremeno sastajali na sastancima koje je zakazala u Sisku Šumarska inspekcija. Obojica smo radili na području Banije. Rijetko su općine odobravale investicije za upravne zgrade, ali kolega Ivan uspije to ostvariti, te je po njegovom idejnom projektu izađen i izvedbeni program na novu zgradu Šumarije Dvor. Od početka 1960–1962. godine bio je direktor ŠIP-a Dvor. Za to Od prašine sitne do nebeskih tijela, Odgonetnuli smo tajnu najmudrijih djela, Rasplinuli smo čvorove najmudrijih riječi, Samo tajnu smrti ne možemo prijeći. Abuali Ibn Sina Rubaljje dom. Kod Zajednice jugoslavenskih željeznica bio je član povjerenstva za kontrolu rada impregnacije u Jugoslaviji. O svemu tome pisao je u časopisu “Željezničar”. Dana 5. 5. 1978. vraća se ponovo u šumarstvo i to u Šumsko gospodarstvo Zagreb, OOUR – Hortikultura. Tada smo zajedno u istom poduzeću. U međuvremenu otkriveno je njegovo aktivno sudjelovanje u “Hrvatskom proljeću”, proglašen je hrvatskim nacionalistom i suspendiran s radnog mjesta i umirovljen 30. 6. 1983. godine. vrijeme izrađena je nova parketara, Tijekom Domovinskog rata ra energana, sušara, proširena pilana, dio je na organizaciji logistike u rekonstruirana stolarija i ostali po obrani Domovine, ustroju brigade, moćni objekti. Osposobljeni su i narodne zaštite, kriznog stožera, radnici za rad u parketariji i stolari Hrvatskog časničkog zbora, Udru ji. Od poduzeća “gubitaša” uspio je ge ratnih veterana II svjetskog rata. načiniti profitabilnu organizaciju. Obnašao je dužnost tajnika Hrv. ča- Teško je bilo svima nama koji sničkog zbora te bio predsjednik smo radili na Baniji, pa je i kolega ratnih veterana. Ivan napustio Dvor početkom 1963. Za uspješan rad u gospodarstvu godine. primio je više pohvala, priznanja i Prelazi na rad u ŽTP. (Željezni-odličja. Za zasluge na logistici i čko transportno poduzeće), gdje je obrani domovine tijekom Domovinbio do 4. 5. 1978. godine direktor skog rata dobio je spomenicu DoSektora za zaštitu pruge od erozije, movinskog rata, Zahvalnicu i druga bujica i snježnih nanosa. Radio je priznanja. Bio je član Hrvatskoga na sanaciji željezničkih pragova i šumarskog društva. poboljšanja impregnacije pragova, Oprostili smo se od kolege Ivana te kontrolirao kvalitetu impregnaci čiji je životni put bio ispunjen ra je u Karlovcu i Slavonskom Brodu. dom, borbom za Domovinu u teškim Izradio je idejni projekt garniture ratnim ili poslijeratnim prilikama. vlaka za uništavanje korova kemijskim sredstvom na željezničkim Albanska narodna poslovica gla prugama u Hrvatskoj, Sloveniji i si: Časna smrt je zlatni poklopac. Bosni i Hercegovini. Korištena su nova kemijska sredstva, što je reVječna mu hvala i slava ! zultiralo velikom novčanom ušte- Mr. sc. Mladen Stojković, dipl. ing. |