DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 95     <-- 95 -->        PDF

MEMORIAM


ĐURO KUŠAN, dipl. ing. šum. (1934 - 2007)


Na Uskrs, 8. travnja 2007. godine
prestalo je zauvijek kucati plemenito
srce našeg dragog kolege,
prijatelja, dobrog, blagog i mirnog
čovjeka Đure Kušana, dipl. ing.
šumarstva, priznatog i poznatog šumarskog
stručnjaka, brižnog i nježnog
oca i supruga, domoljuba, čiji
je kratki život bio posvećen za dobrobit
šumarske struke i drage nam
domovine Hrvatske.


Đuro Kušan, rođen je u Letovaniću
kod Siska, 19. srpnja 1934. godine,
kao sin jedinac od oca Mihaela
i majke Katarine, koji su ga neizmjerno
voljeli i bdjeli nad njim.
Srednju šumarsku školu završio je u
Karlovcu 1953. godine. Zaposlio se
u Šumariji Petrinja u svojstvu šumarskog
tehničara, gdje je radio do


15. studenog 1957., kada se upisuje
na tadašnji Poljoprivredno-šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao
je 1964. godine. Zaposlio
se u Šumskom gospodarstvu Sisak
na radnom mjestu planera i voditelja
razvoja, a u jednom razdoblju i tehničkog
direktora. Od 16. svibnja
1994. godine bio je zaposlen u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva
Republike Hrvatske na dužnosti županijskog
inspektora za šumarstvo i
lovstvo za Sisačko-moslavačku županiju
sa sjedištem u Sisku.
Posvećen obiteljskim vrijednostima
neizmjerno je volio svoje četvero
djece, Izabelu, Kristinu, Tatjanu
i Roberta, poštovao njihovu
majku Mariju Kristinu te bio primjer
brižnog supruga i oca. Pono


san na naše tradicionalne vrijednosti,
pripadnosti hrvatskom narodu
i katoličkoj vjeri, u vremenima
kada se to čak nije smjelo isticati,
snažno se odupirao svim pritiscima,
iskazivao ljubav i vjernost svojoj
domovini i obitelji, učio o istinskim
i domoljubnim vrijednostima.
U njegovoj ljudskoj jednostavnosti
i skromnosti osjećala se snaga, ljepota
i čistoća duše, koja je danas


11. travnja 2007. godine mirno otišla
na vječni počinak.
Đuro Kušan, dipl. ing. šumarstva,
šumama naše hrvatske Posavine
i Banovine dao je svoj cijeli
radni vijek, a njegovi suradnici,
školske i studentske kolege i prija


telji, pamtit će ga po stručnosti,
ugledu, časti i ljudskim vrijednostima,
odanosti obitelji, domovini i
našoj šumarskoj struci. Nakon duge
i uporne borbe s bolešću zaklopio
je svoje umorne oči, odlazeći u
vječnost, ponio je svoje tijelo, ali
njegovo ime ostaje s nama njegovim
kolegama i prijateljima.


Darinka Ž u n a , dipl. ing. šumarstva,
zamjenica upravitelja Uprave
šuma Podružnice Sisak, zahvalila je
našem dragom kolegi i prijatelju
Đuri u ime upravitelja, svih djelatnika
Uprave šuma Podružnice Sisak,
svih članova Hrvatskog šumarskog
društva, Ogranak Sisak na ispraćaju
na groblju Viktorovac, stihovima
pjesnika Nenada Marinca:


I nebo plače za tobom
I ono je tebi reklo zbogom.
Šetali smo po istoj cesti
Još jednom mi ćemo se sresti.
Na kraju tvog puta sunce je


obasjalo dan,
Oko tebe mnogi ljudi,
Ti u lijesu sam.
Mnogo cvijeća, potok suza


i još mnogo tog,
Na zadnji te put k sebi pozvao
dragi Bog.


Počivao nam u miru.


Darinka Žuna, dipl. ing. šum.
i dr. sc. Joso Gračan




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 96     <-- 96 -->        PDF

IVAN ŠTIMAC, dipl ing. (1926 – 2007)


Ovog proljeća oprostio se od
ovog svijeta kolega Ivan. Rodio se
u Malom Lugu, Čabar, 6. 8. 1926.
od oca Antuna i majke Ivke rođ.
Klepac, iz obitelji zemljoradnika.
Majka mu umire kada je imao 2 godine.
Osnovnu školu završava u
Smrečju 1937. godine, a nižu gimnaziju
u Delnicama 1947. i te godine
dolazi u Šumarsku školu u
Karlovcu.


Za vrijeme Drugog svjetskog
rata talijani su mu opljačkali i spalili
kuću. Oca, braću i sestru sa suprugom
internirali u logor Kampor
na otoku Rabu, gdje mu otac umire
1942. godine. Ivan je tada s 16 godina
stupio u NOB.-u. Po završetku
rata demobiliziran je s činom kapetana
i nastavlja školovanje.


U Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva u Zagrebu radio je od 1.


10. 1945. do jeseni 1946. godine.
Potom je studirao na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu, gdje diplomira
na Biološkom odsjeku
1955. godine.
Nakon diplome na Šumarskom
fakultetu zaposlio se na mjestu
upravitelja Šumarije Dvor. U to vrijeme
šumarije su pripadale općinama,
pa smo se povremeno sastajali
na sastancima koje je zakazala u Sisku
Šumarska inspekcija. Obojica
smo radili na području Banije. Rijetko
su općine odobravale investicije
za upravne zgrade, ali kolega
Ivan uspije to ostvariti, te je po njegovom
idejnom projektu izađen i
izvedbeni program na novu zgradu
Šumarije Dvor.


Od početka 1960–1962. godine
bio je direktor ŠIP-a Dvor. Za to


Od prašine sitne do nebeskih tijela,
Odgonetnuli smo tajnu najmudrijih djela,
Rasplinuli smo čvorove najmudrijih riječi,


Samo tajnu smrti ne možemo prijeći.
Abuali Ibn Sina
Rubaljje


dom. Kod Zajednice jugoslavenskih
željeznica bio je član povjerenstva
za kontrolu rada impregnacije
u Jugoslaviji. O svemu tome
pisao je u časopisu “Željezničar”.


Dana 5. 5. 1978. vraća se ponovo
u šumarstvo i to u Šumsko gospodarstvo
Zagreb, OOUR – Hortikultura.
Tada smo zajedno u istom
poduzeću.


U međuvremenu otkriveno je
njegovo aktivno sudjelovanje u
“Hrvatskom proljeću”, proglašen je
hrvatskim nacionalistom i suspendiran
s radnog mjesta i umirovljen


30. 6. 1983. godine.
vrijeme izrađena je nova parketara,
Tijekom Domovinskog rata ra


energana, sušara, proširena pilana,


dio je na organizaciji logistike u


rekonstruirana stolarija i ostali po


obrani Domovine, ustroju brigade,


moćni objekti. Osposobljeni su i


narodne zaštite, kriznog stožera,


radnici za rad u parketariji i stolari


Hrvatskog časničkog zbora, Udru


ji. Od poduzeća “gubitaša” uspio je


ge ratnih veterana II svjetskog rata.


načiniti profitabilnu organizaciju.


Obnašao je dužnost tajnika Hrv. ča-


Teško je bilo svima nama koji sničkog zbora te bio predsjednik
smo radili na Baniji, pa je i kolega ratnih veterana.
Ivan napustio Dvor početkom 1963.


Za uspješan rad u gospodarstvu


godine.


primio je više pohvala, priznanja i


Prelazi na rad u ŽTP. (Željezni-odličja. Za zasluge na logistici i
čko transportno poduzeće), gdje je obrani domovine tijekom Domovinbio
do 4. 5. 1978. godine direktor skog rata dobio je spomenicu DoSektora
za zaštitu pruge od erozije, movinskog rata, Zahvalnicu i druga
bujica i snježnih nanosa. Radio je


priznanja. Bio je član Hrvatskoga


na sanaciji željezničkih pragova i


šumarskog društva.


poboljšanja impregnacije pragova,


Oprostili smo se od kolege Ivana


te kontrolirao kvalitetu impregnaci


čiji je životni put bio ispunjen ra


je u Karlovcu i Slavonskom Brodu.


dom, borbom za Domovinu u teškim


Izradio je idejni projekt garniture


ratnim ili poslijeratnim prilikama.


vlaka za uništavanje korova kemijskim
sredstvom na željezničkim Albanska narodna poslovica gla


prugama u Hrvatskoj, Sloveniji i si: Časna smrt je zlatni poklopac.
Bosni i Hercegovini. Korištena su
nova kemijska sredstva, što je reVječna
mu hvala i slava !
zultiralo velikom novčanom ušte-


Mr. sc. Mladen Stojković, dipl. ing.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Krupni, uočljivi i oku atraktivni predstavnici kornjaša iz porodice Lucanidae i neki predstavnici porodice
Scarabaeidae vrijedni su faunistički element naših šuma. Njihova pojava u neposrednoj je svezi sa dostupnošću
i količinom drvnog materijala u različitim fazama njegove prirodne razgradnje. Ličinke im, zbog
svoga osebujnog oblika nazvane grčice, žive i po nekoliko godina u starim panjevima, izvalama i raznoraznim
drvnim ostacima u šumi ili zapuštenim starim voćnjacima i vrtovima. Zanimljiva je veća učestalost
pojave ovih krupnih kornjaša u blizini pilana, stovarišta drva, pa čak i parkova ili dječjih igrališta gdje se
razvijaju u obilju drvnog otpada, odnosno iverja korištenog kao pokrov za pješačke staze. Ove kukce smatramo
vrijednim i ugroženim vrstama i dobrim indikatorima suprirodnog gospodarenja šumskim sastojinama
u kojima od prirode pridolaze.


Large, conspicuous and eye catching members of the family Lucanidae and some of the closely related


Scarabaeidae represent a valuable faunistic ele ent of our oodland. heir existe ce is closely related ith
the aboundance and quantity of woody debris in various stages of its natural decomposition. Their larvae,
C-shaped grubs, live up to several years in old stumps, wind fells and various wood particles scattered
throughout the forest or old orchards and gardens. Especially interesting is a higher appearance of these
beetles around sawmills, wood storages and even parks and children playgrounds where they find suitable
habitat for their larval development in the woody chips used for paving pedestrian surfaces. They are considered
as a valuable and endangered species as well as an excellent bioindicator of close to natural management
of forest stands in which they naturally occur.


IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o.
Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestiere croate –
Herausgeber: Kroatischer Forstverein


Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. – Zagreb
Tisak: EDOK – Zagreb




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 97     <-- 97 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz
područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite
prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,
savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze
iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje
iz drugih područja koje su važne za razvoj i
unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što
se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke
i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe
drva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva.


Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani
jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i
stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj


u t
(sažetak) na engleskom il
ilili
ii njemačkom jeziku (iz
posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke
i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku
treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.
Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:


– Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono
što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke
i prakse.
– Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima
(tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s
proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti
radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta
tu opsežnost opravdavaju.
– Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se
radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
– Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,
metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom
jeziku.
– Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom
arapskim brojevima, a navode se na dnu strani–
Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da
budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima
kako slijede.
– Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti
odvojeno od teksta i napisati broj slike, ime autora
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti
u omjeru 2:1, odnosno u JPG formatu, rezolucije 72
dpi.
– Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti
jasne i kontrastne.
– Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.
– Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:
1.
Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2.
Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletkov
ić 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj,
Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.
– Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing. ...).
– Tekst članka treba (osim izuzetno), kompjutorski
pripremiti.
– Potpuno završene i kompletne članke slati na
adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost
prijevoda na strani jezik.
– Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg
područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.
– Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem
rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se
ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.
– Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
adresu i općinu stanovanja.
Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA


ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju Zagreb, Trg Mažuranića 11
se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Telefon: 48 28 477, 48 28 359


– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fiziTelefax:
48 28 477
kalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veliči-E-mail: urednistvoŽsumari.hr
-ail: urednistvoŽsu ari.hr
ne treba posebno objasniti u jednadžbama i sl.


WEB stranica: www.sumari.hr