DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 82     <-- 82 -->        PDF

stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno ošteće-području snimanja značajna oštećenost jasena iznosi
no stablo (S01) iznosi 46,79 % i može se svrstati u stu26,15
%.
panj oštećenosti 2.2. Na cijelom području snimanja Na temelju provedenog istraživanja mogu se izvesti
značajna oštećenost bukve iznosi 6,56 %.


sljedeći zaključci:


Za snimljeno područje Spačvanskog bazena ukupno
je interpretirano 17 439 stabala. Na interpretiranoj
površini od 5 575 ha utvrđena je srednja oštećenost
(SO) svih vrsta drveća 26,18 %, hrasta 31,80 %, jasena
17,93 %. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da je
stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu
male i srednje oštećenosti. Što se tiče hrasta indeks
oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog bazena
iznosi 45,27 %, tj. taj postotak stabala hrasta lužnjaka
na snimljenom području nalazi se u stupnju oštećenosti


2.1 i većem. Od 45,27 % stabala svrstanih u stupanj 2.1
i veći, o
i, prosječn
prosječnprosječno
oo oštećeno stablo (S01) iznosi 54,70 % i
može se svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom


Mr. sc. Davor Šelendić, Hrvatske šume d.o.o.


Primjenom fotointerpretacije dobivaju se informacije
koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički.
Kod provedenih istraživanja procjenu
oštećenosti na terenu i na aerosnimkama provele
su iste osobe, čime je isključen utjecaj eventualnih
razlika uslijed različitih opažača.


Interpretacijom ICK aerosnimki ustanovljeno je
stanje šumskih sastojina na snimljenom području.
Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju.
Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku
mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prefl


ma potrebi i nastaviti.


GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ŠUMARSTVA KAO DIO NACIONALNE
INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA (NIPP)


grafskog dijela elaborata osnova gospodarenja


kao tehnologije kojom se prikupljaju, pohranjuju, ažuri-


Kvalitetne prostorne informacije od izuzetnog su
značaja za planiranje šumske proizvodnje i provedbu
zahvata u gospodarenju šumama.


Primjena geografskog informacijskog sustava (GIS)


raju, manipuliraju, analiziraju i prikazuju prostorni i
drugi podaci, nameće se kao bitna pretpostavka za uspješno
obavljanje svakodnevnih poslova u gospodarenju
šumama.


Prilikom uvođenja GIS-a u Hrvatske šume d.o.o.
glavni cilj je stvaranje preduvjeta za kvalitetnije planiranje
i provedbu održivog gospodarenja šumama. Pri
tome se od GIS-a očekuje i:


veća kvaliteta podataka o šumama u poduzeću, te
mogućnost bržeg i učinkovitijeg korištenja podataka;


brza izrada kvalitetnih tematskih kartografskih prikaza;


brz i ekonomičan način nadopune, održavanja i arhiviranja
prostornih podataka;


osiguravanje podloga za izradu specijalističkih stu


dija i projekata (otvaranje šumskih predjela, vred


novanje općekorisnih funkcija šuma, odvodnja po


vršinskih voda i sl.)


Dosadašnji razvoj uvođenja GIS-a može se pratiti
kroz više faza (planiranje, primarni obuhvat podataka opisnih
i geografskih), uspostavu GIS-a i daljnji razvoj.


Kronološki slijed glavnih aktivnosti prilikom uspostave
GIS baze u Hrvatskim šumama d.o.o.:


1993. – 1996. uspostavljena je jedinstvena baza podataka
o šumama HS-fond – prihvat je riješen kroz
aplikacije HS-urel, PPI (podaci o sječama), PPU
(podaci o obavljenim uzgojnim radovima)


1995. prvi prijedlozi o GIS-u


1997. Služba za uređivanje šuma nabavila dvije instalacije
ArcView 3.1 tvrtke ESRI i ploter A1 formata


Prvi GIS pilot projekti nastali s ciljem izrade karto
Paralelno se uvode GPS mjerenja u šumarstvu


2002. planom investicija Služba za uređivanje šuma
nabavila je Internet Map Server čime je omogućeno
pristupanje gospodarskim kartama i podacima pomoću
Internet preglednika


2002. pokrenuta inicijativa za vektorizaciju postojećih
gospodarskih karata sa svrhom postavljanja
na IMS i spajanja na HS-Fond


U 2003. i 2004. završen projekt vektorizacije postojećih
gospodarskih karata


Vektorizirani materijal je u Službi za uređivanje šuma
prikupljen i djelomično korigiran te povezan s tablicom
Odsjeci iz HS-Fonda i postavljen na server


2004. pokrenut je postupak za nabavu ostatka softvera
potrebnog za potpuni funkcionalni rad IMS-a:
ArcSDE i ArcEditor


u međuvremenu u Službi za uređivanje šuma radi se
na projektu šumskogospodarske osnove područja
tijekom kojeg smo konsolidirali grafičke podatke i
tablične u HS-fondu.
Danas raspolažemo grafičkim podacima u .shp,
.dwg obliku koji se nalaze u 5. i 6 zoni. Većinom su to
poligonski podaci, a baza sadrži preko 200000 poligona.
Baza se sastoji od područja UŠP, šumarija, granica
područja GJ, odjela, odsjeka, šumskih cesta (podaci


katastra prometnica), i dr.
Također postoje i tablični podaci (HS-Fond) u SQL
bazi.