DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno ošteće-području snimanja značajna oštećenost jasena iznosi no stablo (S01) iznosi 46,79 % i može se svrstati u stu26,15 %. panj oštećenosti 2.2. Na cijelom području snimanja Na temelju provedenog istraživanja mogu se izvesti značajna oštećenost bukve iznosi 6,56 %. sljedeći zaključci: Za snimljeno područje Spačvanskog bazena ukupno je interpretirano 17 439 stabala. Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, hrasta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog bazena iznosi 45,27 %, tj. taj postotak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od 45,27 % stabala svrstanih u stupanj 2.1 i veći, o i, prosječn prosječnprosječno oo oštećeno stablo (S01) iznosi 54,70 % i može se svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom Mr. sc. Davor Šelendić, Hrvatske šume d.o.o. Primjenom fotointerpretacije dobivaju se informacije koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički. Kod provedenih istraživanja procjenu oštećenosti na terenu i na aerosnimkama provele su iste osobe, čime je isključen utjecaj eventualnih razlika uslijed različitih opažača. Interpretacijom ICK aerosnimki ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prefl ma potrebi i nastaviti. GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ŠUMARSTVA KAO DIO NACIONALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA (NIPP) grafskog dijela elaborata osnova gospodarenja kao tehnologije kojom se prikupljaju, pohranjuju, ažuri- Kvalitetne prostorne informacije od izuzetnog su značaja za planiranje šumske proizvodnje i provedbu zahvata u gospodarenju šumama. Primjena geografskog informacijskog sustava (GIS) raju, manipuliraju, analiziraju i prikazuju prostorni i drugi podaci, nameće se kao bitna pretpostavka za uspješno obavljanje svakodnevnih poslova u gospodarenju šumama. Prilikom uvođenja GIS-a u Hrvatske šume d.o.o. glavni cilj je stvaranje preduvjeta za kvalitetnije planiranje i provedbu održivog gospodarenja šumama. Pri tome se od GIS-a očekuje i: veća kvaliteta podataka o šumama u poduzeću, te mogućnost bržeg i učinkovitijeg korištenja podataka; brza izrada kvalitetnih tematskih kartografskih prikaza; brz i ekonomičan način nadopune, održavanja i arhiviranja prostornih podataka; osiguravanje podloga za izradu specijalističkih stu dija i projekata (otvaranje šumskih predjela, vred novanje općekorisnih funkcija šuma, odvodnja po vršinskih voda i sl.) Dosadašnji razvoj uvođenja GIS-a može se pratiti kroz više faza (planiranje, primarni obuhvat podataka opisnih i geografskih), uspostavu GIS-a i daljnji razvoj. Kronološki slijed glavnih aktivnosti prilikom uspostave GIS baze u Hrvatskim šumama d.o.o.: 1993. – 1996. uspostavljena je jedinstvena baza podataka o šumama HS-fond – prihvat je riješen kroz aplikacije HS-urel, PPI (podaci o sječama), PPU (podaci o obavljenim uzgojnim radovima) 1995. prvi prijedlozi o GIS-u 1997. Služba za uređivanje šuma nabavila dvije instalacije ArcView 3.1 tvrtke ESRI i ploter A1 formata Prvi GIS pilot projekti nastali s ciljem izrade karto Paralelno se uvode GPS mjerenja u šumarstvu 2002. planom investicija Služba za uređivanje šuma nabavila je Internet Map Server čime je omogućeno pristupanje gospodarskim kartama i podacima pomoću Internet preglednika 2002. pokrenuta inicijativa za vektorizaciju postojećih gospodarskih karata sa svrhom postavljanja na IMS i spajanja na HS-Fond U 2003. i 2004. završen projekt vektorizacije postojećih gospodarskih karata Vektorizirani materijal je u Službi za uređivanje šuma prikupljen i djelomično korigiran te povezan s tablicom Odsjeci iz HS-Fonda i postavljen na server 2004. pokrenut je postupak za nabavu ostatka softvera potrebnog za potpuni funkcionalni rad IMS-a: ArcSDE i ArcEditor u međuvremenu u Službi za uređivanje šuma radi se na projektu šumskogospodarske osnove područja tijekom kojeg smo konsolidirali grafičke podatke i tablične u HS-fondu. Danas raspolažemo grafičkim podacima u .shp, .dwg obliku koji se nalaze u 5. i 6 zoni. Većinom su to poligonski podaci, a baza sadrži preko 200000 poligona. Baza se sastoji od područja UŠP, šumarija, granica područja GJ, odjela, odsjeka, šumskih cesta (podaci katastra prometnica), i dr. Također postoje i tablični podaci (HS-Fond) u SQL bazi. |