DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
kartiranje i prikaz površina prema zadanoj klasifikaciji, te za fotointerpretaciju koristila ESRI programska oprema. Nakon pripreme i obrade gore navedenih satelitskih snimaka, izvršena je automatska nenadgledana klasifikacija u svrhu izdvajanja površina pod šumom i površina koje nisu prekrivene šumom. Rezultat je karta granice šuma. Pomoću uzoraka s terena izvršena je nadgledana klasifikacija multispektralnih satelitskih snimaka i kontrola podataka dobivenih nenadgledanom klasifikacijom. Rezultat je karta šuma u 5 klasa. Fotointerpretacija je obuhvaćala kategorizaciju i procjenu šuma na satelitskim snimcima visoke prostorne rezolucije 5 m. Vizualnom fotointerpretacijom se obavlja procjena karakteristika šumskih zemljišta i sustava šuma na primjernim plohama veličine 0.1963 ha (R = 25 m). Finalna faza projekta sastojala se u analizi prikupljenih podataka i njihovoj usporedbi. U dolje navedenoj tablici nalazi se usporedba površina u hektarima dobivenih metodama automatske interpretacije i metodom vizualne fotointerpretacije: Slika 5. Fotointerpretacijske plohe po interpretiranim kategorijama Kategorija Šuma Ne šuma Ukupno P - fotointerpretacija 364400 296500 660900 Razlika rezultata fotointerpretacije i automatske interpretacije je 4,5 % što je unutar zahtjeva određenih prije početka projekta. Zahtjevana točnost podataka dobivenih automatskom interpretacijom trebala je biti veća od 90 %. Za ocjenu točnosti korišteno je 5 % nasumice odabranih fotointerpretacijskih ploha koje su ponovno vizualno interpretirane da bi se mogle iskoristiti kao referentne. Ostvarena točnost je iznosila 94,64 %, a dobivena je korištenjem metode izrade matrice pogrešaka po Congaltonu. Kroz pilot projekt uspješno je testirana predložena metodologija za inventarizaciju šuma upotrebom teh- P – automatska interpretacija 348118,45 314448,78 662567,23 Razlika 16281,55 -17948,78 -1667,23 nologije daljinskih istraživanja. Nenadgledana automatska interpretacija kojom se određivala granica šuma, zadovoljava sve zahtjevane uvjete što se tiče točnosti i kvalitete i preporuča se da se primjeni na cjelokupnu inventarizaciju teritorija BiH. Rezultati fotointerpretacije su također opravdali očekivanja i mogu poslužiti kao pomoć i kontrola za tehnologiju daljinskih istraživanja. Projekt je realizirala tvrtka Gisdata iz Zagreba u suradnji sa tvrtkom Waldprojekt iz Bosanske Krupe (BiH), dok je supervizor i savjetnik na projektu bio prof. Milan Hočevar sa Gozdarskog instituta iz Ljubljane. Izv. prof. dr. sc. Renata P e r n a r, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAVJETOVANJE NA TEMU DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU Ove godine “Dani hrvatskog šumarstva” bili su posvećeni temi “Daljinska istraživanja u šumarstvu”. U okviru stručnoga savjetovanja održano je pozivno predavanje pod naslovom “Utvrđivanje zdravstvenoga stanja šuma metodama daljinskih istraživanja”. Prva snimanja pomoću ICK filma s ciljem utvrđivanja oštećenosti u šumama bukve i jele gorskoga dijela Hrvatske, provedena su 1988. godine. Cijelo je područje bukovo-jelovih šuma Gorskoga kotara snimljeno u prugama, a snimkama je bila pokrivena površi |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 81 <-- 81 --> PDF |
na od 40 000 ha. Snimanje šuma šumskog bazena Spačva ICK filmom, obavljeno je prvi puta 1989. godine. Ukupna dužina pruga iznosila je 49 km. Kako su ta snimanja pokazala prednosti fotointerpretacije za procjenu oštećenosti šuma, odlučeno je da se ponovno nakon 10 godina snimi dio površina. Tako je tijekom 1998. i 1999. godine obavljeno snimanje dviju pruga na Velebitu (Šumarija Krasno), koje su se poklapale s prugama snimljenim 1988. godine i G. J. “Brloško” (Šumarija Fužine). Novim aerosnimanjem u 2005. godini, obuhvaćene su bukovo- jelove šume u Lici i šume hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu. Ukupna površina aerofotogrametrijskog snimanja iznosi 11 130 ha. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao izvršitelj radova i Hrvatske šume d.o.o. kao investitor, sklopili su ugovor o izradi znanstvenih studija s ciljem utvrđivanja oštećenosti šuma i inventarizacije sušaca za područja Spačvanskog bazena i Like interpretacijom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Aerofotogrametrijsko infrakolor snimanje obavila je tvrtka GEOFOTO d.o.o., prema posebnom ugovoru s investitorom. Utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma može se provesti terestričkim opažanjima ili primjenom metoda daljinskih istraživanja. Od metoda daljinskih istraživanja posebno je pogodna interpretacija infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Na ICK aerosnimkama oštećenost se lagano uočava, ponekada i prije nego se u prirodi pojave oku vidljivi znakovi. Radi mogućnosti uspoređivanja s terestričkim inventurama oštećenosti šuma, stupanj oštećenosti određen je prema kriterijima propisanim za terestričku inventuru. Prema navedenim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla ocjenjuje se na temelju ustanovljavanja postotka osutosti asimilacijskih organa (iglica i lišća), postotka klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa i postotka odumiranja grana. Svako stablo na terenu i na aerosnimci ocijenjeno je jedinstvenim stupnjem oštećenosti, kao ukupnom ocjenom na temelju navedenih karakteristika. Uz pomoć izrađenih fotointerpretacijskih ključeva, na primjernim stablima (krošnjama) uzetim na terenu i identificiranim na snimkama, procijenjeno je zdravstveno stanje pojedinih krošanja i svrstavanje u određene stupnjeve oštećenosti prema sljedećoj skali: stupanj oštećenosti postotak oštećenosti 0 0-10 % 1 11-25 % 2.1 26-40 % 2.2 41-60 % 3.1 61-80 % 3.2 81-100 % 4 SUSCl Snimljenim prugama na području UŠP Gospić djelomično je obuhvaćeno 6 gospodarskih jedinica. Snimljenim prugama na području UŠP Vinkovci djelomično je obuhvaćeno 8 gospodarskih jedinica. Na temelju podataka interpretacije za sva stajališta (primjerne plohe) izračunati su pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1). Sukladno dobivenim rezultatima, izrađene su tematske karte mjerila 1 : 5000, s prostornom raspodjelom srednje oštećenosti (SO) i indeksa oštećenosti (IO) za glavne vrste drveća, te ukupno za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci) na pojedinim prugama snimanja. Za područje Like fotointerpretacijom pojedinačnih stabala na sistematskom uzorku 100 x 100 m, postavljenom preko digitalnog ortofota (DOF-a) ukupno je interpretirano 21 011 stabala. Na interpretiranoj površini od 5 548 ha konstatirana je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče jele, indeks oštećenosti (IO) za područje Like iznosi 61,96 %, tj. taj postatak stabala jele na snimljenom području nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od 61,96 % |